Institut Ruđer Bošković (IRB) iduće će godine proslaviti svoj 70. rođendan. No, 2020. godina za našu je najveću znanstvenu kuću prekretnica jer se očekuje i početak kapitalnog projekta “Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu” (OZIP), koji će dovesti do renesanse Instituta, što neki popularno nazivaju Ruđer 2.0.
Institut Ruđer Bošković utemeljio je 1950. godine Ivan Supek (1915. - 2007.), koji je tadašnji jugoslavenski državni vrh, “zaražen” idejom o stvaranju atomske bombe, uvjerio da u Zagrebu treba utemeljiti institut za fundamentalna istraživanja u fizici, kemiji i elektronici. Rastao u napeta vremena hladnoratovskih prepucavanja dvaju suprotstavljenih blokova, Ruđer je već sredinom 1960-ih postao poznat u svijetu. Dugo vremena bio je naš znanstveni brend te jedan od simbola nacionalne prepoznatljivosti. No, niz okolnosti, uključujući rat, smanjena ulaganja i odlazak nekih od najboljih Ruđerovih znanstvenika u inozemstvo doveli su do toga da je IRB izgubio na međunarodnoj prepoznatljivosti.
Gradnja Instituta Ruđer Bošković počela je 1950-ih, a jedan od glavnih arhitekata bio je slavni Kazimir Ostrogović
Ipak, posljednjih šest-sedam godina na Institutu se kontinuirano provode reforme s ciljem da unutar 10 do 20 godina bude na listi top 150 svjetskih znanstvenih institucija. Naša najveća znanstvena kuća trenutno raspolaže ljudskim kapitalom od oko 900 zaposlenika, od čega je gotovo 60 posto znanstvenika i istraživača. Iako čine samo šest posto ukupnog broja hrvatskih znanstvenika, “ruđerovci” objavljuju 30 posto svih radova u časopisima koji čine 25 posto najboljih časopisa u pojedinom području te 50 posto radova koje indeksira baza časopisa Nature Index.
Također, Ruđerovi znanstvenici zaslužni su za čak 57 posto sredstava od ukupnog iznosa što su ga sve hrvatske znanstveno-istraživačke institucije povukle iz Obzora 2020, glavnog programa EU za istraživanje i inovacije u periodu od 2014. do 2020. godine. Prevedeno na brojke, na Ruđer su od 2014. godine iz programa Obzor 2020 stigla 22 projekta ukupne vrijednosti 9,4 milijuna eura. Ipak, kako bi Ruđer ponovno bio važan igrač na međunarodnoj sceni, prijeko je potrebna gradnja novih objekata, obnova starih te nabava najsuvremenije znanstvene opreme.
nova upravna zgrada, Randić i suradnici
- Nužno je znanstvenicima osigurati kvalitetne uvjete za rad, kakve odavno imaju i njihovi kolege diljem Europe. To je jedan od ciljeva OZIP-a, strateškog kapitalnog projekta IRB-a. Ovaj projekt, vrijedan 72 milijuna eura, već je osigurao podršku Europske komisije i hrvatske Vlade, a omogućit će obnovu postojećih objekata IRB-a te gradnju novih laboratorijskih prostora, potpuno opremljenih za znanstvena istraživanja u području informacijsko-komunikacijskih znanosti i tehnologija, istraživanja mora i okoliša, biomedicinskih znanosti te naprednih materijala i tehnologija - rekao je dr. David Matthew Smith, ravnatelj IRB-a.
Kapitalno ulaganje
- Ovakvo kapitalno ulaganje našim će znanstvenicima napokon pružiti suvremene uvjete za rad jer im jedino tako - stvaranjem kvalitetne istraživačke infrastrukture, uz poticajno zakonodavstvo - možemo omogućiti da rade izvrsnu znanost i zadržati ih u Hrvatskoj. Stoga mi je posebno zadovoljstvo potvrditi da početak realizacije OZIP-a možemo očekivati u 2020. godini - dodao je Smith.
OZIP je najveći infrastrukturni projekt u hrvatskoj znanosti. Uz strateške projekte Vlade, financirane iz strukturnih fondova, kao što su projekt Pelješkog mosta, LNG terminala te projekt unapređenja internetske infrastrukture Hrvatske, četvrti je po veličini financiranja iz europskih strukturnih fondova. Od 72 milijuna eura, koliko je težak OZIP, malo manje od 20 milijuna eura namijenjeno je nabavi znanstvene opreme, a ostatak je za infrastrukturu. Također, oko 85 posto sredstava je iz fondova EU, a 15 posto je naš nacionalni doprinos.
Zgrada za akceleratore, Randić i suradnici
- OZIP se razvija još od 2012. godine, kad smo se javili na otvoren poziv Ministarstva znanosti i pripremili studiju predizvodljivosti. Onda smo 2013. godine započeli smo s pripremom projektne dokumentacije. To je vrlo zahtjevan posao jer je potrebno pomiriti činjenicu da je Ruđer zaštićeni kompleks i da je potrebno zadovoljiti sve elemente zaštite na radu. Godine 2014. OZIP ulazi u Operativni program koherentnosti i kohezije za period od 2014. do 2020. godine i 2016. smo započeli s pripremom studije izvodljivosti.
Angažirani su projektanti koji su počeli s izradom idejnih, glavnih izvedbenih projekata. Na projektiranju novog Ruđera rade projektni uredi Onda arhitektura, Institut IGH, Randić i suradnici te Ing4studio. Za cijeli Ruđerov kompleks potrebno je ishoditi 11 građevinskih dozvola, koje se polako izdaju i očekujemo da ćemo ih imati sve do kraja studenoga - ispričala je dr. Ivanka Jerić, pomoćnica ravnatelja IRB-a.
Iako je prva zamisao Ivana Supeka bila da se Institut Ruđer Bošković (uz dogradnju) smjesti u Kulmerovu dvorcu u Šestinama, on je kasnije našao pogodnije zemljište na Horvatovcu, koje je puno bliže središtu Zagreba. To je zemljište nekada pripadalo obitelji Maceljski, kojoj je oduzeto u doba Nezavisne Države Hrvatske, potom ga je koristila njemačka vojska, a nakon Drugog svjetskog rata predano je Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA) koja ga je nakon intervencije generala Ivana Gošnjaka prepustila radi gradnje Instituta. U trenutku kad se pročulo da se na brijegu iznad grada izgrađuje “atomski grad”, Zagreb je dobio na važnosti. Tako je američki konzul u Hrvatskoj Bernard C. Connelly napisao da je Institut dobio ime u čast nekog partizanskog heroja iz Drugoga svjetskog rata, Ruđera Boškovića.
Za izradu arhitektonskog projekta Supek je predložio arhitekta Kazimira Ostrogovića (1907. - 1965.), angažiranoga hrvatskog arhitekta koji je u to vrijeme obavljao više saveznih funkcija u Ministarstvu graditeljstva u Beogradu te sudjelovao na brojnim arhitektonskim i urbanističkim natječajima za glavni grad Jugoslavije. Upravo u vrijeme početka gradnje Instituta Ostrogović se vratio u Zagreb te osnovao jedan od prvih privatnih biroa “Arhitektonski atelier Ostrogović”.
Ostrogovićev pečat
Tijekom prve faze gradnje, od 1950. do 1954. godine, podignute su zgrade I. i II. krila te radionice, u drugoj fazi, od 1953. do 1958. godine, sagrađene su zgrade III. i IV. krilo te zgrada ciklotrona. Ostrogović je projektirao građevine na dvije etaže, nižući ih tako da prate pad terena, a sklopove povezao šetnicama, čime je izbjegao monumentalnost cijeloga sklopa. Prvo i II. krilo s pomoćnim objektima smješteni su sjeverno od središnjega parcelnog puta, dok su III. i IV. krilo smješteni južnije.
Daljnje potrebe za širenjem Instituta su rezultirale kasnijim nadogradnjama i pregrađivanjima. Tako je 1988. godine sagrađeno V. krilo zgrade za molekularnu biologiju, od 1986. do 1989. godine “Despotovićevo krilo”, odnosno Fesobil za dijelove nuklearnoga programa, a onda i ostala krila koja su trebala zadovoljiti potrebe rastućeg Instituta. Međutim, cjelokupnim kompleksom i dalje dominira pečat Ostrogovićevih mirnih i uravnoteženih formi.
Biomedicinska platforma, projekt Onda arhitekture
- Ruđer je multidisciplinarni institut koji je pokušavao rasti kako su se javljale nove znanstvene discipline, ali nije mogao puno rasti. Stoga je činjenica da su znanstvenici iz iste discipline rasuti po cijelom institutu, čega je posljedica rasipanje resursa. Cilj je projekta OZIP da se znanstveno bolje fokusiramo, ali i organizacijski presložimo, tako da ljudi koji imaju iste zahtjeve oko svakodnevnog funkcioniranja budu i prostorno blizu. Time nema potrebe za multipliciranjem opreme, radni prostori se jednostavnije raspoređuju, a znanstvenici će imati priliku svakodnevne i bolje komunikacije.
Mi smo slijedom toga i koncipirali projekt s četiri platforme. To su platforma za biomedicinska istraživanja, platforma za istraživanje mora i okoliša, zatim platforma za napredne tehnologije i materijale te platforma za informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT). Kroz te četiri platforme smo definirali i jedinice u koje ulazi određena oprema - rekla je Ivanka Jerić.
Naglasila da je da je za svaku platformu predviđena nova zgrada.
- Platforma za ICT je zamjenski objekt jer su danas na tom mjestu dvije male prizemnice. Nadalje, platforma za istraživanje mora i okoliša također će biti zamjenski objekt: dijelom rekonstrukcija, a dijelom nadogradnja. To će biti veliki kompleks jer na tom području radi više od 100 istraživača. Nadalje, imamo jednu nadogradnju vezanu za platformu za napredne tehnologije i materijale, u koju će se smjestiti novi akcelerator i preseliti dio postojeće opreme - objasnila je Jerić.
Mali kongresni centar
Naša sugovornica istaknula je da najviše pozornosti izaziva zgrada za biomedicinska istraživanja, za koju je bio raspisan javni arhitektonsko-urbanistički natječaj. - Tim mladih arhitekata iz projektnog ureda Onda arhitektura, Nika Dželalija, Iva Martinis i Krešimir Renić ponudili su najbolje rješenje s dvije zgrade: jednom za kemiju i drugom za biomedicinu. One su povezane staklenim mostom tako da se slijedi Ostrogovićeva arhitektura, što je bio jedan od zahtjeva konzervatora - dodaje naša sugovornica.
Ispričala nam je i kako se na Ruđeru planira i mali kongresni centar. - Kako naša najveća dvorana može primiti najviše 60 ljudi i već je zastarjela, a IRB je uključen u organizaciju različitih konferencija, seminara i aktivnosti vezanih uz popularizaciju znanosti, planiran je kongresni centar koji bi mogao primiti oko 200 ljudi. Taj bi se centar nalazio na mjestu današnje upravne zgrade, a uz njega bi bio i dormitorij za smještaj gostujućih znanstvenika - rekla je dr. Jerić.
ICT platforma, Randić i suradnici
Bude li sve išlo po planu, realizacija projekta OZIP počela bi iduće godine.
- Novac ja alociran, studija izvodljivosti se završava, a za nju imamo pomoć JASPERS-a (Zajednička pomoć za podršku projektima u europskim regijama). Nakon zelenog svjetla JASPERS-a, Ministarstvo znanosti i obrazovanja će raspisati domaći poziv, a zatim treba krenuti s javnom nabavom, odabirom izvođača i gradnjom. U prvoj fazi moramo riješiti infrastrukturu: struju, vodu, grijanje i kanalizaciju, koja je većim dijelom iz 1950- ih.
Nema smisla ići s novim zgradama i opremom ako to ne riješimo, pa u prvoj fazi ide zamjena svih instalacija te novi sustav grijanja i hlađenja. Zatim bi se krenulo u etapama s gradnjom zgrada i ugradnjom opreme, a bude li sve išlo po planu, 2023. godine IRB će izgledati kao neki od najsuvremenijih instituta u Europi - zaključila je Ivanka Jerić.