GIGANTSKI ASTEROID

‘Uspjeli smo! Na Zemlju nosimo najveći uzorak iz svemira još od vremena Apolla‘

Japan i SAD prvi su lansirali letjelice Osiris-Rex i Hayabusa kako bi pokupile prašinu s asteroida
 Abaca/Abaca Press/Profimedia

Prikupljanje uzoraka je završeno. U redu! Vraćamo se natrag!, objavila je u srijedu na Twitteru NASA nakon što je letjelica Osiris-Rex uspješno sletjela na asteroid Bennu te, čini se, uspješno pokupila uzorke tla. Među znanstvenicima koji stoje iza misije Osiris-Rex zavladalo je oduševljenje.

- Ne mogu vjerovati da smo to zapravo izveli. Svemirska letjelica učinila je sve što je trebala. Emocije su velike, svi smo stvarno ponosni - rekao je dr. Dante Lauretta sa Sveučilišta u Arizoni te vodeći znanstvenik misije Osiris-Rex.

Svoje oduševljenje nije krio ni čelni čovjek NASA-e Jim Bridenstine. - Na putu smo da kući donesemo najveći uzorak iz svemira još od vremena programa Apollo. Ako sve bude u redu, ovaj će uzorak proučavati znanstvenici generacija koje tek dolaze - naglasio je Bridenstine.

Kada je Osiris-Rex krenuo prema asteroidu?

NASA je u rujnu 2016. godine lansirala milijardu dolara vrijednu letjelicu Osiris-Rex (skraćenica od Origins, Spectral Interpretation, Identification of Resource, Security-Regolith Explorer), prvu koja se trebala spustiti na asteroid. Letjelica veličine kombija usmjerena je prema asteroidu Bennu koji je otkriven 1999. godine, a utvrđeno je da postoji mogućnost da će proći vrlo blizu Zemlje u 22. stoljeću. Iako je rizik za Zemlju vrlo mali, NASA ga i dalje smatra jednim od najopasnijih poznatih asteroida. Asteroid je promjera oko 500 metara, što je nekoliko desetaka metara više od Empire State Buildinga u New Yorku koji je visok 443 metra. Letjelica Osiris-Rex krajem 2018. godine stigla je do 300 milijuna kilometara udaljenog asteroida Bennu, a zahvaljujući gotovo dvogodišnjem promatranju te kamene gromade pronađena je povoljna lokacija u krateru Nightingale za spuštanje i uzimanje uzoraka. Uzimanje oko 60 do 200 grama prašine s tla asteroida Bennu obavljeno je uz pomoć 3,4 metra duge robotske ruke Tagsam (Touch-And-Go Sample Acquisition Mechanism). Očekuje se da će se letjelica s uzorcima prašine s asteroida Bennu na Zemlju vratiti u rujnu 2023. godine. U NASA-i se nadaju da će misija Osiris-Rex otkriti neke od tajni porijekla našega Sunčeva sustava. Thomas Zurbuchen, čelni čovjek za znanost u NASA-i usporedio je asteroid Bennu s kamenom iz Rosette, koji je omogućio dešifriranje hijeroglifa, pisma antičkog Egipta. - Bennu govori o povijesti naše Zemlje i cijelog Sunčevog sustava tijekom posljednjih milijardi godina - istaknuo je Zurbuchen.

Što su asteroidi?

Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera većeg od jedan metar, koji samostalno ili u skupini sličnih tijela obilaze oko Sunca. Većina asteroida obilazi Sunce u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) između Marsa i Jupitera, a dio njih prilazi Suncu bliže od Marsa (Amori) i Zemlje (Apoloni). Asteroidi koji se gibaju u putanji Jupitera ili drugih planeta nazivaju se Trojanci.

U otkrivanju novih planetoida veliku je ulogu imala zvjezdarnica Višnjan iz koje su astronomi pod vodstvom Korada Korlevića otkrili 1400 asteroida. Staru je višnjansku zvjezdarnicu zamijenila nova na brdu Tićanu, tri kilometra od Višnjana, gdje je 1999. godine postavljen teleskop od 25 tona, poklon legendarne talijanske astronomkinje, pokojne Margherite Hack.

Zašto je važno promatranje i istraživanje asteroida?

Više je razloga za to. Prvo, neki su asteroidi potencijalno opasni jer mogu udariti u Zemlju i prouzročiti katastrofe globalnih razmjera. Najpoznatiji udar asteroida u Zemlju dogodio se prije 65 milijuna godina kada je asteroid promjera 10 do 14 kilometara pao na Yucatan te prouzročio izumiranje dinosaura, ali i cijelog niza biljnih i životinjskih vrsta. U prosjeku se udari poput pada asteroida na Yucatan događaju svakih 100 milijuna godina. Asteroidi promjera jedan kilometar, koji izazivaju štetu na globalnoj razini, padaju na Zemlju otprilike svakih pola milijuna godina. Asteroidi promjera oko 50 metara, što je dostatno da se uništi jedan velegrad, udaraju u prosjeku svakih 1000 godina. Nadalje, asteroidi su, uz komete, važni za istraživanje evolucije Sunčeva sustava. Vjeruje se da su se asteroidi formirali na samim počecima Sunčeva sustava i znanstvenici smatraju da možda sadrže organsku tvar koja je mogla pridonijeti nastanku života na Zemlji.

Mogu li se asteroidi komercijalno iskorištavati?

Privatne američke svemirske kompanije Planetary Resources i Deep Space Industries te država Luksemburg zainteresirani su za rudarenje na asteroidima. Tvrtku Planetary Resorces utemeljio je 2012. godine američki milijarder i filantrop Peter Diamandis zajedno s čelnim ljudima Googlea Larryjem Pageom i Ericom Schmidtom, redateljem Jamesom Cameronom te milijarderima Charlesom Simonyjem i Rossom Perotom mlađim. Ta tvrtka planira u idućih 10 do 15 godina iz asteroida izvlačiti zlato, srebro, platinu te rijetke elemente što se koriste u proizvodnji naših gadgeta, baterija za električne automobile i lasera.

- Mi ćemo poslati flotilu malih svemirskih letjelica, pristati na asteroid, tražiti rudu na njemu i zahtijevati prava za to. Cilj je napraviti raketno gorivo iz klase asteroida bogatih vodikom i kisikom te iskoristiti 3D printere u svemiru kako bismo napravili opremu za miniranje stijena s rijetkim metalima poput platine - ustvrdio je Diamandis.

Je li Osiris-Rex prva misija koja se spustila na asteroid?

Nije, jer je Japanska svemirska agencija (JAXA) već lansirala dvije slične misije. Prva Hayabusa 1 (u prijevodu s japanskog sokol) lansirana je 2003. godine prema asteroidu Itokawa udaljen od Zemlje oko 150 milijuna kilometara. Letjelica je u nekoliko navrata pokušala sletjeti na asteroid do koga je stigla u jesen 2005. godine, ali nije uspjela. No, kod ponovnog pokušaja 25. studenoga 2005. godine dizanje prašine prilikom slijetanja omogućilo je sondi prikupljanje uzoraka i oni su nakon problematičnog leta do Zemlje konačno stigli u lipnju 2010. godine. Analiza uzoraka koje je donijela Hayabusa 1 ukazuje kako je asteroid hondrit (kameni meteorit koji sadrži hondre, mala okrugla zrna od neoksidirana željeza obavijena osnovnom tvari) s malim udjelom metala. Starost uzoraka prašine s asteroida je oko osam milijuna godina.

Što je s japanskom misijom Hayabusa 2?

Lansirana u prosincu 2014. godine, japanska sonda Hayabusa 2 krajem 2018. godine stigla je do svoga odredišta, asteroida Ryugu, koji je od nas udaljen oko 300 milijuna kilometara. S toga asteroida, čiji je promjer oko 800 metara, Hayabusa 2 je 21. veljače i 11. srpnja 2019. godine uzela uzorke tla za proučavanje. Uzorci tla s asteroida Ryugu su u specijalnoj kapsuli, a na Zemlju bi trebali stići u prosincu 2020. godine. Tada bi letjelica u Zemljinoj atmosferi ispustiti spremnik s uzorcima, zaštićen toplinskim štitom i opremljen padobranom od materijala koji odbija radarske zrake. Spremnik bi trebao sletjeti na testni poligon Woomera u Australiji, gdje će ga preuzeti znanstvenici JAXA-e.

Istraživači planiraju usporediti uzorke s Bennua s onima koji se trenutno vraćaju na Zemlju s asteroida. - Osjećam se kao razmaženo dijete koje će na rođendan rezati dvije ukusne torte - rekla je za Nature Queenie Hoi Shan Chan, planetarna znanstvenica sa Sveučilišta Royal Holloway u Londonu koja će analizirati uzorke s asteroida Bennu i Hayabusa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2020 13:18