StoryEditor
'ZOOM' TANJE RUDEŽ

VELIKI ABECEDARIJ ŽENA U POVIJESTI ZNANOSTI Mnoge su ubijene, muškarci su im otimali nagrade, a otkrile su stvari bez kojih ne možemo zamisliti svijet

Brojne su žene tijekom povijesti imale važnu ulogu u znanosti. Često radeći u sjeni muškaraca, došle su do važnih otkrića koja su tek poslije prepoznata kao vrijedna. Mnoge su bile žrtve vremena kada je bilo uvriježeno da su žene manje vrijedne od muškaraca, a neke su svoju predanost potrazi za istinom platile i životom.

U Zoomu se prisjećamo tih velikih znanstvenica.

Ada Lovelace (1815. - 1850.), engleska matematičarka i pjesnikinja te prva žena programerka, odnosno autorica prvog računalnog programa u povijesti. Izmislila je način kako programirati analitički stroj: uz pomoć bušenih kartica s rastućim nizom racionalnih brojeva (Bernoullijevi brojevi).

Jocelyn Bell Burnell (77), britanska fizičarka koja je kao postdiplomandica na Sveučilištu Cambridge 1967. otkrila pulsare, pulsirajuće izvore radiozračenja u svemiru. No, za to otkriće Nobelova nagrada za fiziku 1974. godine pripala je njezinu šefu Antonyju Hewishu i kolegi Martinu Ryleu. Nepravda je na neki način ispravljena 2018. godine kad je Bell Burnell dobila Breakthrough Prize. No, tri milijuna dolara nagrade donirala je za obrazovanje žena, etničkih manjina i izbjeglica.

Rachel Carson (1907. - 1964.), američka biologinja, ekologinja i autorica knjige “Tiho proljeće” o štetnosti DDT-ja, pesticida za kukce, koja je objavljena 1962. godine. Smatra se da je njezin rad pokrenuo razvoj modernog pokreta za zaštitu okoliša.

Dian Fossey (1932.- 1985.), američka primatologinja koja je postala poznata po svojim istraživanjima gorila kojima je posvetila knjigu “Gorile u magli”. U Ruandi je osnovala Istraživački centar Karisoke i provela 18 godina proučavajući i štiteći tamošnju populaciju planinskih gorila. Brutalno je ubijena u svom domu u gorju Virunga u Ruandi.

Elizabeth Blackburn (71), američko-australska molekularna biologinja koja je 2009. godine sa svojom poslijediplomandicom Carod Greider i kolegom Jackom Szostakom dobila Nobelovu nagradu za medicinu za istraživanja procesa starenja stanice, odnosno za otkriće kako enzim telomeraza i telomere štite kromosome od degradacije.

Rosalind Franklin (1920. - 1958.), britanska kemičarka koja je imala ključni doprinos u otkriću strukture “molekule života” DNK (deoksiribonukleinska kiselina) 1953. godine. Za to otkriće, najveće u biologiji 20. stoljeća, njezini kolege James Watson, Francis Crick i Maurice Wilkins dobili su 1962. godine Nobelovu nagradu za medicinu. Rosalind je, nažalost, preminula četiri godine ranije od raka jajnika u 38. godini.

Fabiola Gianotti (59), talijanska fizičarka i prva žena koja je 2016. godine preuzela funkciju generalnog direktora CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja). U sklopu eksperimenta ATLAS, Gianotti je predvodila tim od oko 3000 fizičara koji su, s kolegama s “konkurentskog” eksperimenta CMS, 2012. godine otkrili Higgsov bozon.

Hipatija (oko oko 370 - 415), grčka astronomkinja, matematičarka i filozofkinja koju smatramo prvom znanstvenicom u povijesti. Djelovala je u Aleksandriji, poznatoj po velikoj knjižnici koja je bila središte znanosti. Kao poganka ubijena je u brutalnoj provali nasilja krsćanskih ekstremista.

Irène Joliot-Curie (1897. - 1956.), francuska kemičarka te kći Marije i Pierrea Curieja, koja je karijeru počela u majčinu laboratoriju. Sa suprugom Frédéricom Joliotom je 1935. godine nagrađena Nobelovom nagradom za kemiju za otkriće kako se mogu proizvesti sintetski radioaktivni elementi.

Jane Goodall (85) britanska je antropologinja i primatologinja koja se proslavila istraživanjem čimpanzi u Nacionalnom parku Gombe u Tanzaniji. Tijekom pola stoljeća njihova istraživanja Jane Goodall došla je do mnogih važnih spoznaja, poput one da čimpanze mogu praviti i koristiti oruđe što se prije smatralo isključivo ljudskom sposobnošću.

Katherine Johnson (1918. - 2020.), afroamerička matematičarka i fizičarka koja je dala ključan doprinos razvoju američkog svemirskog programa. Imala je važnu ulogu i u nizu ostalih NASA-inih misija, uključujući i računanje putanje za Apollo 11 prilikom slijetanja na Mjesec 1969. godine.

Lise Meitner (1878. - 1968.), austrijsko-švedska fizičarka židovskih korijena. S kolegom Ottom Hahnom otkrila je 1938. nuklearnu reakciju fisije. No, 1944. Nobela za fiziku dobio je samo Hahn. Tijekom života Lise Meitner je 13 puta bila nominirana za Nobelovu nagradu, ali je nikad nije dobila.

Marie Curie (1867. - 1934.), poljsko-francuska kemičarka, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade i najpoznatija znanstvenica u povijesti. Sa suprugom Pierreom Curiejem i kolegom Henrijem Becquerelom 1903. godine dobila je Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće radioaktivnosti, a 1911. godine Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće elementa polonija.

Christiane Nüsslein-Volhard (77), njemačka biologinja. Radeći na modelu vinske mušice (Drosophyla melanogaster), izolirala je skupinu gena koji sudjeluju u diferencijaciji stanica tijekom ranog razvoja zametka. Za to postignuće nagrađena je Nobelovom nagradom za medicinu 1995. godine.

Patricia Bath (1942. - 2019.), afroamerička oftalmologinja i izumiteljica. Razvila je 1986. godine uređaj za bezbolno uklanjanje mrene Laserphaco Probe koji je pomogao milijunima ljudi diljem svijeta da vrate vid. Prva je Afroamerikanka kojoj je 1998. godine odobren medicinski patent.

Rita Levi-Montalcini (1909. - 2013.), talijanska neurologinja i dobitnica Nobelove nagrade za medicinu 1986. godine. Kao Židovka, tijekom Drugoga svjetskog rata nije mogla raditi na sveučilištu, ali je u svom domu počela istraživati embrije pilića. Ta su je istraživanja poslije dovela do otkrića čimbenika rasta živaca (NGF) za što je dobila Nobela.

Sally Ride (1951. - 2012.), prva Amerikanka u svemiru. Među sedam kandidatkinja izabrana je kao prva američka astronautkinja za let space shuttleom Challenger 18. lipnja 1983. godine. Tada je kao 32-godišnjakinja bila ne samo prva Amerikanka, nego i najmlađi NASA-in astronaut u svemiru.

Valentina Tereškova (83), ruska kozmonautkinja i prva žena u svemiru. Lansirana je 16. lipnja 1963. godine u svemirskom brodu Vostok 6, a tijekom svoje misije, koja je trajala dva dana, 22 sata i 50 minuta, 48 puta obletjela je oko Zemlje. Mnogo godina poslije priznala je da joj skafander nije bio dobar, da je u svemiru povraćala, a pri slijetanju upala u jezero.

Vera Rubin (1928. - 2016.), američka astrofizičarka čiji su precizni proračuni rotacija zvijezda u galaksijama s kraja 1960-ih i početka 1970-ih pokazali da, osim vidljive tvari, u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar. Po njoj je nedavno nazvan jedan od najvećih teleskopa na svijetu, Large Synoptic Survey Telescope (LSST), koji se dovršava u Čileu.

Wang Zhenyi (1768. - 1797.), kineska astronomkinja i matematičarka u vrijeme dinastije Qing. U dobi od 24 godine objavila je matematički vodič za početnike “Jednostavni principi računanja”. Pomoću teleskopa proučavala je zvijezde i planete Sunčeva sustava.

Ada Yonath (81), izraelska kemičarka koja je 2009. godine s Thomasom Steitzom i Venkijem Ramakrishnanom dobila Nobelovu nagradu za kemiju za otkriće strukture ribosoma, staničnih tvornica proteina. Prva izraelska znanstvenica i prva žena na Bliskom istoku koja je dobila Nobela

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 00:34