Mladi hrvatski znanstvenik Tibor Pakozdi (26) i njegovi kolege objavili su u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature otkriće organizacije genoma vinske mušice, najvažnijeg modelnog organizma u genetici.
- Kako bi se razumjeli mehanizmi koji uzrokuju ljudske bolesti, znanstvenici često koriste modelne organizme poput vinske mušice. Unatoč 600 milijuna godina evolucijske udaljenosti, takvi biološki sustavi se mogu manipulirati kako bi se pronašli geni koji su kritični za razumijevanje ljudskih bolesti, kako bi se istražio razvoj organa tijekom embrionalnog razvoja ili pronašli potencijalni lijekovi - rekao je Tibor Pakozdi.
Mladi znanstvenik rođen je u Osijeku, a diplomirao je bioinformatiku i računalnu biologiju na Sveučilištu Jacobs u Bremenu. Sada je doktorand na European Molecular Biology Laboratory (EMBL) u Heidelbergu.
U svome radu Pakozdi i njegovi suradnici bave se dijelovima genomam zvanih “pojačivači”, koji su osnovni element za razumijevanje razvojnih mreža, evolucije i razvoja bolesti. Njihova studija rezultirala je s dva fundamentalna otkrića koja će utjecati na područje razvojne biologije.
- Naš rad jedan je od prvih dokaza da je opća organizacija DNK evolucijski očuvanja od ljudi do insekata. Nadalje, iako tijekom embrionalnog razvoja dolazi do velikih promjena u aktivnosti gena koji određuju hoće li tkivo postati dio živčanog, srčanog ili probavnog sustava, DNK kontakti između gena i pojačivača se u većini slučajeva ne mijenjaju, te su prisutni i prije nego što gen postane aktivan -rekao je Pakozdi.
- Ovo otkriće velike biološke sličnosti u evolucijski udaljenim vremenskim organizmima otvara nove mogućnosti u medicinski primjenjivom istraživanju - istaknuo je Pakozdi.