Međunarodna skupina istraživača pod vodstvom istaknutog hrvatskog znanstvenika Borisa Lenharda, profesora na Imperial Collegeu u Londonu, objavila je u časopisu Molecular Psychiatry studiju koja otvara nove vidike u razumijevanju i liječenju neuropsihijatrijskih poremećaja poput shizofrenije.
Prva autorica studije hrvatska je znanstvenica dr. Anja Barešić, koja je donedavno radila u Lenhardovoj grupi, a sad je znanstvenica-povratnica na Institut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.
- Primjenom koncepta genomskih regulacijskih blokova predložili smo neke nove interpretacije kako bi otkrivene mutacije mogle dovesti do razvoja bolesti. Geni koje smo našom metodom povezali s tom bolešću uvelike su potkrijepili takozvanu neurorazvojnu teoriju nastanka shizofrenije. Dio tih gena je prethodno drugačijim metodama doveden u vezu sa shizofrenijom, a dio je potpuno nov - rekao nam je prof. Boris Lenhard.
Ističe kako se studija njegove skupine zasnivala na analizi istraživanja iz 2014. godine kada su znanstvenici na uzorku od 36.989 oboljelih i 113.075 kontrolnih pojedinaca detektirali 128 mutacija koje su povezane s genetskom komponentom shizofrenije. Interesantno je da su te mutacije smještene u 108 genomskih regija, od kojih 83 dosad nisu stavljene u vezu s ovom bolešću.
Shizofrenija pogađa oko jedan posto populacije. Tako se pretpostavlja da u Hrvatskoj oko 20.000 osoba boluje od shizofrenije.
- Ono što je zanimljivo u kontekstu lijekova jest da jedva 10 do 30 posto pacijenata uspješno reagira na antipsihotične lijekove, za koje trenutno ne postoje jednakovrijedne alternative. S druge strane, znanstvenici već stotinu godina traže i pronalaze gene koji su povezani sa shizofrenijom, ali su ti setovi gena jako različiti i tek su se nedavno, s razvojem metodologije za analizu čitavih genoma, počela javljati veća preklapanja među različitim studijama - kazala je dr. Anja Barešić.
- U ovoj smo studiji predvidjeli potpuno nove gene za 25 lokusa i otkrili nekoliko transkripcijskih faktora koji čine regulatornu mrežu zaduženu za jedan od aspekata razvoja embrionalnog mozga. Četiri od njih pet u toj mreži imali su mutacije u regulatornim elementima koje su bile značajno češće u pacijenata nego u kontrolnoj skupini, a samo jedan od ta četiri je prethodno, na tradicionalan način, povezan s genom za koji predviđamo da je upleten u mehanizam nastanka shizofrenije - dodala je Anja Barešić.
Prof. Lenhard ističe kako su na ekvivalentan način analizirali i cjelogenomske asocijacijske studije (GWAS) poremećaja iz spektra autizma te bipolarnog poremećaja.
- Ukazali smo na neke nove gene koji bi mogli biti uključeni u mehanizme nastajanja ovih neurorazvojnih poremećaja. Ne postoji razlog zašto se ekvivalentno ne bi mogle analizirati i ostale GWAS studije kojih danas ima na tisuće, i očekujemo da ćemo za mnoge druge bolesti moći ukazati na zanimljivu, dosad neotkrivenu genetsku podlogu - naglasio je Lenhard.
Tko su autori studije
Boris Lenhard rođen je u Sisku, a diplomirao je molekularnu biologiju i doktorirao kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Nakon doktorata počeo se baviti računalnom biologijom na Karolinska Institutu u Stockholmu, a od 2005. do 2011. godine radio je na Sveučilištu Bergen u Norveškoj. Od studenoga 2011. radi na Imperial Collegeu u Londonu gdje je redoviti profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju. Anja Barešić diplomirala je molekularnu biologiju na PMF -u, te doktorirala bioinformatiku na University College London (UCL). S prof. Lenhardom surađuje od 2012. godine, a nakon dva postdoktorata u Velikoj Britaniji vratila se u Hrvatsku.
- Oduvijek mi je bila želja naučiti što više mogu od vrhunskih stručnjaka u polju, ali se i vratiti i sa sobom donijeti to znanje u Hrvatsku. Upravo sam u procesu zapošljavanja kao znanstvenica-povratnica na IRB-u, gdje ću nastaviti neke od projekata započetih sa prof. Lenhardom, kao i više se posvetiti istraživanju evolucije genoma u kontekstu nasljednih bolesti - istaknula je dr. Anja Barešić.