Prije pet godina, u uredskom kompleksu u glavnom gradu Kambodže Phnom Penhu koji u svojem predvorju ima ogromnu skulpturu komarca, Jessica Manning došla je na neobičnu ideju. Umjesto da nastavi godine i godine svog radnog vijeka nastavi trošiti na traženje cjepiva za malariju, zadatka koji joj se sve više i više činio beznadnim, Manning je odlučila objaviti rat svim patogenima koje prenosi komarac, piše Reuters.
Ključan alat u tom ratu trebala je biti komarčeva pljuvačka.
Nadograđujući rad kolega i drugih znanstvenika ova je znanstvenica Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti Sjedinjenih Američkih Država vjerovala da univerzalno cjepivo može napraviti pomoću dijelova proteina iz komarčeve sline. Ako ga se uspješno sintetizira, cjepivo će čovjek štititi od svih patogena koje komarci ubrizgavaju u njega - malarije, dengue, chikungunyje, zike, žutice, virusa Zapadnog Nila, Mayara i bilo kojeg drugog koji bi se u budućnosti mogao pojaviti.
"Potrebni su nam inovativniji alati", rekao je Manning. Cjepivo poput spomenutog bio bi "sveti gral".
Medicinski časopis The Lancet u četvrtak je objavio inicijalne rezultate istraživanja na kojem je Manning radila sa svojim kolegama - prvog kliničkog testa cjepiva od komarčeve pljuvačke koji se proveo na ljudima.
Ispitivanje je pokazalo da je cjepivo koje se temelji na uzorcima Anophelesa (rod kukaca dvokrilaca iz porodice komaraca) sigurno te da je uzrokovalo odgovor antitijela i stanica. Jedan sudionik istraživanja razvio je crvenilo promjera osam centimetara oko mjesta gdje mu je dana injekcija. Kada je crvenilo uočeno dani su mu steroidi i antihistaminici.
"Crvenilo me ne brine toliko koliko bi me brinulo da je spomenuta osoba razvila vrućinu, glavobolju, bolove u mišićima, mučninu ili da je počela povraćati", rekao je Stephen Thomas, stručnjak za zarazne bolesti koji je za američku vladu radio na razvoju cjepiva protiv dengue i koji je pomogao formulirati odgovor SAD-a na ebolu i ziku.
Michael McCracken, znanstvenik koji nije sudjelovao u spomenutom istraživanju, inicijalne rezultate ispitivanja nazvao je potencijalno "temeljnima". "Ovo je velik, važan rad", rekao je McCracken, koji u Vojnom istraživačkom institutu Walter Reed u američkoj saveznoj državi Maryland proučava kako imunološki sustav čovjeka odgovara na viruse koje prenosi komarac. "Komarci su najsmrtonosnija životinja na Zemlji", dodao je.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo malarija svake godine ubije 400 tisuća ljudi, mahom stanovnika siromašnih zemalja koje nemaju dovoljno novca za traganje za cjepivom. Globalno zatopljenje dovelo je do toga da se komarci koji žive u tropskim šumama počinju širiti diljem planeta, a pandemija Covida-19 u prvi je plan bacila zarazne bolesti i potrage za cjepivima.
Premda se istraživanje koje je radila Manning tiče isključivo komaraca, ono ukazuje da znanstvenici šire svoje horizonte kada je riječ o borbi protiv zaraznih bolesti. Primjerice, Manning svojim cjepivom želi napasti organizam koji prenosi patogen, a ne sam patogen. Sva postojeća cjepiva orijentirana su na patogen. Ideja je da se čovjekovo tijelo treba obučiti da prepozna proteine sline te da odmah odgovore kako bi se infekcija oslabila ili suzbila.
Znanstvenici već desetljećima barataju s podacima da komarčeva pljuvačka pomaže ojačati sve infekcije koje ti kukci prenose te su tijekom proteklih pet godina nastojali to znanje pretočiti u nešto iskoristivo.
Drugi znanstvenik na Sveučilištu Maryland trenutno radi novo istraživanje s komarčevom pljuvačkom i drukčijom konfiguracijom cjepiva, a Manning u Kambodži radi terensko ispitivanje na Aedesima, također rodu kukaca dvokrilaca iz porodice komaraca. U sklopu drugog projekta pokušava sekvencionirati genom Aedesa i Culexa, još jednog roda kukaca dvokrilaca iz porodice komaraca. "Komarci prenose tonu različitih virusa koje tek sada otkrivamo", rekla je Manning.