Iako je nakon doktorata na Sveučilištu Stuttgart mogao birati između nekoliko prestižnih svjetskih sveučilišta, njemački znanstvenik dr. Martin Pfannkuchen izabrao je Centar za istraživanje mora (CIM) Instituta Ruđer Bošković u Rovinju.
- Mene je u Hrvatsku dovela ljubav prema hrvatskoj znanstvenici Danijeli Marić s kojom sam neko vrijeme surađivao. No onda smo se zaljubili i vjenčali te sam se doselio u Rovinj - rekao je osmjehujući se dr. Martin Pfannkuchen (37). Iako Hrvatska nije znanstvena velesila, zadovoljan je svojim izborom.
- Bavim se biologijom mora i mislim da je moje radno mjesto najljepše na Mediteranu. Udaljen sam svega nekoliko metara od mora - rekao je Pfannkuchen, jedan od desetak stranih znanstvenika koji trenutno rade na Institutu Ruđer Bošković. Naša najveća znanstvena kuća ima više od 500 istraživača, no strani znanstvenici angažirani na projektima dosad su bili rijetkost.
Vrhunski detektor
- Znanost je međunarodnog karaktera i bio bih sretan da na Ruđeru imamo barem 50-ak stranaca. Sve ugledne znanstvene institucije na Zapadu u pravilu su međunarodne, s velikom fluktuacijom znanstvenika iz cijelog svijeta. No novi Zakon o znanosti ide u tom smjeru - rekao je dr. Tome Antičić (44), ravnatelj IRB-a, koji je velik dio svoje znanstvene karijere proveo izvan Hrvatske.
Antičić je i koordinator 1,3 milijuna eura vrijednog europskog projekta “Particle Detectors” na kojemu surađuju Talijanka dr. Laura Grassi (34) i Gruzijac dr. Davit Chokheli (42).
- Rođena sam i odrasla na Siciliji, u gradiću Acireale u blizini Katanije. Diplomirala sam i doktorirala na Sveučilištu Catania, a nakon doktorata poslala sam molbu za postdoktorat na Ruđeru. U naumu da dođem u Zagreb ohrabrili su me i kolege iz Katanije koji su često sudjelovali u eksperimentima na Ruđeru. Došla sam u travnju 2011. godine i bit ću na Ruđeru do srpnja ove godine, eventualno do kraja godine ako dobijem produljenje - rekla je Laura Grassi, eksperimentalna fizičarka, baš kao i njezin gruzijski kolega.
Dr. Davit Chokheli, kojega na Ruđeru hvale kao izvanredno spretnog eksperimentalca, školovao se u Gruziji i Rusiji, a zatim surađivao na eksperimentima u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) i njegovu američkom konkurentu Fermilabu.
- Nakon Fermilaba počeo sam tražiti mjesto za postdoktorat. Među nekoliko mjesta izabrao sam Ruđer, velikim dijelom i zato što je moja žena Ruskinja željela da dođemo u Hrvatsku. Prijavio sam se za poziciju na projektu “Particle Detectors”, gdje radim u odličnom timu. Imamo nekoliko ciljeva, a među njima je i gradnja silicijsko-dijamantskog detektora. Kada bude gotov, naš detektor bit će među najboljima na svijetu - rekao je Chokheli.
Supruga htjela u Zagreb
- Moja supruga sada ne radi, a naše dvoje djece pohađa Osnovnu školu Ivan Goran Kovačić - dodao je Chokheli.
Znanstvenici su danas moderni nomadi koji se nakon doktorata godinama sele s jednog na drugi projekt, baš kao i s jednog na drugi kraj planeta. To najbolje zna mladi kineski fizičar dr. Jiangyang You (32).
- Bavim se teorijskom fizikom visokih energija. Proveo sam sedam godina u Njemačkoj, u Heidelbergu, Bremenu, Göttingenu, te neko vrijeme u Beču. Na Ruđer, gdje surađujem s dr. Josipom Trampetićem, došao sam 2011. godine zahvaljujući programu Hrvatske zaklade za znanost - rekao je Jiangyang. U međuvremenu je preko Ministarstva znanosti dobio četverogodišnju asistentsku poziciju na IRB-u.
Internet i literatura
- Vrlo sam zadovoljan svojim radom i iskustvom na Ruđeru. Zagreb ima nešto od stila Beča i Münchena - rekao je Jiangyang You.
Za razliku od Jiangyanga, koji je prije dolaska u Zagreb surađivao s hrvatskim fizičarima, Meksikanac dr. Jesus Alberto Cazares Montes izabrao je Ruđer putem podataka dostupnih na internetu i u znanstvenoj literaturi.
- Teorijski sam fizičar, a magistrirao sam i doktorirao na Centro de investigacion y estudios u Mexico Cityju. Kako meksička vlada ima program za međunarodne postdoktorate, dobio sam priliku birati kamo ću otići. Napravio sam uži izbor nekoliko mjesta i naposljetku shvatio da prof. Stjepan Meljanac ima dobra istraživanja na mom području te da je Ruđer ozbiljan znanstveni institut - rekao je Cazares Montes (38).
- Kontaktirao sam Meljanca koji mi je pružio snažnu podršku. Moj postdoktorat počeo je u kolovozu 2012., a završava 2014. godine. No postoji mogućnost za produljenje - dodao je Cazares Montes. Još uvijek nema hrvatske prijatelje, a većinu vremena provodi radeći.
Dok se Cazares Montes još privikava na Zagreb, dr. Petar Tomev Mitrikeski (43) sebe smatra Zagrepčaninom.
- Bugarin sam iz Makedonije i 22 godine živim u Zagrebu, gdje sam došao na studij. To je tradicija u našoj obitelji jer je i moj otac 50-ih godina studirao u Zagrebu - rekao je Mitrikeski. Diplomirao je i doktorirao molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.
- Na IRB-u sam na postdoktoratu, a plaća me Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava, privatna ustanova u kojoj sam zaposlen - objasnio je Mitrikeski. Zagreb smatra jako ugodnim gradom za rad i život.
Više jazz klubova
- Jedina mana je što u Zagrebu nema više jazz klubova - istaknuo je Mitrikeski. I naši ostali sugovornici zavoljeli su i Ruđer i Zagreb. Grassi i Chokheli ističu da je u usporedbi s gradovima na Zapadu jako siguran.
Kao zamjerku, znanstvenici ističu to što je većina kafića namijenjena pušačima i tek se u ponekom nađe mjesta za nepušače. Među manama ističu administrativnu proceduru za strance. - Svake godine morate izgubiti dva do tri tjedna kako biste produljili radnu i boravišnu dozvolu. No vjerujem da će se to idućih godina promijeniti - zaključio je Chokheli.
I ravnatelj Ruđera promijenio 4 sveučilišta
I Tome Antičić (44), ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, vodio je život znanstvenog nomada. Diplomirao je fiziku na Sveučilištu u Londonu, a zatim magistrirao na Cambridgeu. Doktorirao je na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu, ali najveći dio doktorata radio je u CERN-u. Sa 29 godina vratio se u Hrvatsku i zaposlio na Institutu Ruđer Bošković.