StoryEditor
STUDIJA

ZAŠTO JE ZAPRAVO COVID-19 KOBAN ZA STARIJE Virusna imunologinja s riječkog Medicinskog fakulteta otkriva što se događa u organizmu najstarijih ljudi

Što smo stariji, mnoge stanice imunološkog sustava jednostavno slabije obavljaju svoje funkcije, kao da su se zamorile, kaže dr. Vanda Juranić Lisnić
 Damjan Tadić / CROPIX

Britanski znanstvenici pod vodstvom prof. Neila Fergusona s Imperial College u Londonu nedavno su u časopisu Lancet Infectious Diseses objavili dosad najopsežnije procjenu smrtnosti od Covida-19 prema dobnim skupinama.

Nova bolest smrtonosna je za 13,4 posto pacijenata starijih od 80 godina u odnosu na 1,25 posto onih u 50-im i 0,3 posto onih u 40-im godinama života.

Degeneracija

- Najoštrija podjela oboljelih događa se u dobi od 70 godina. Tako se Covid-19 pokazuje smrtonosnim za oko četiri posto pacijenata dok je smrtnost kod pacijenata u 70-im godinama dvostruko veća, čak 8,6 posto - upozorio je prof. Neil Ferguson.

Neki znanstvenici upozoravaju kako se ključ objašnjenja povećanog rizika od Covida-19 kod starijih osoba krije u razumijevanju “imunosensencije”, procesa starenja imunološkog sustava. - Stariji ljudi nisu tako dobri u reagiranju na mikroorganizme s kojima se ranije nisu susreli - rekao je za američki medicinski portal STAT imunobiolog dr. Janko Nikolich-Zugich sa Sveučilišta u Arizoni.

- Naš imunološki sustav sastoji se od cijelog niza stanica, koje u grubo nazivamo leukociti ili bijele krvne stanice. Sve one potječu od jednog tipa pra-stanice koja obitava u koštanoj srži, a zovu se hematopoetske ili krvotvorne matične stanice. Imune stanice, kao i sve druge stanice, imaju svoj vijek trajanja, a kada odumru, nadomještaju se iz matičnih stanica.

Kako starimo, tako kapacitet za diobu i obnovu svih naših stanica, pa tako i matičnih, opada. Mnoge stanice imunološkog sustava jednostavno slabije obavljaju svoje funkcije što smo stariji, kao da su se zamorile - rekla je virusna imunologinja dr. Vanda Juranić Lisnić, docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci te glasnogovornica Znanstvenog centra izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva.

- Naizgled u suprotnosti sa slabljenjem imunih funkcija nekih dijelova imunog sustava, drugi pak dijelovi postaju previše aktivni. Naime, što dulje živimo, susreli smo se s više uzročnika bolesti. Ovi susreti često uzrokuju upalno stanje koje s vremenom može prijeći u dugotrajnu, sterilnu upalu (tzv. upalno starenje odnosno inflamm-aging) i dovesti do bolesti koje su česte kod starijih osoba poput ateroskleroze, dijabetesa ili osteoporoze.

Ova deregulacija može dovesti i do snažne upale tijekom imunološke reakcije zbog čega naš imuni sustav napravi štetu i zdravom tkivu. Takva nekontrolirana upala opasna je u tkivima poput pluća, koja su onda i na udaru virusa kao i na udaru imunološkog sustava - pojasnila je dr. Juranić Lisnić. Osvrnula se na “pamćenje” našeg imunološkog sustava.

“Pamćenje”

- Mnogi susreti s infekcijama tijekom života rezultirat će i nastankom memorijskih limfocita koji “pamte” tu infekciju i omogućavaju da se s njom brže obračunamo sljedeći put. Što više infekcija, to više različitih memorijskih limfocita. Ti nakupljeni memorijski limfociti zauzimaju mjesto u našem imunološkom sustavu te ima sve manje mjesta za nove aktivne limfocite i odgovor na nove infekcije.

Sve ovo dovodi do slabijeg i sporijeg odgovora na infekciju, a kada su u pitanju virusi, svaki sat je bitan. Virusi se naime vrlo brzo umnožavaju, iz jedne zaražene stanice mogu nastati stotine novih virusnih čestica u svega par sati pa u tijelu s oslabljenim i usporenijim imunim sustavom virus ima značajnu prednost - zaključila je dr. Juranić Lisnić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2020 19:50