VELIKO ISTRAŽIVANJE

ZAŠTO MUŠKARCI ČEŠĆE UMIRU OD KORONAVIRUSA NEGO ŽENE? Znanstvenici analizirali podatke iz 20 zemalja, kažu da postoji nekoliko objašnjenja

    AUTOR:
    • Iva Badanjak

  • OBJAVLJENO:
  • 25.03.2020. u 22:51

25 March 2020, Hamburg: Hospital doctors are instructed in the operation of a ventilator. The University Hospital Eppendorf informed about the preparations of the clinic in the corona crisis. There, ten corona infected patients are currently receiving intensive medical care. According to Kluge, Director of the Clinic for Intensive Care Medicine at the UKE, the UKE is well-positioned, even if the number of patients is increasing rapidly. Photo: Axel Heimken/dpa/Pool/dpa
dpa Picture-Alliance/AFP

Bolnica u Hamburgu

 

Cijeli svijet prati kako se broj zaraženih i umrlih od koronavirusa svaki dan povećava, dok zdravstveni radnici čine sve kako bi to promijenili i vratili naše živote u normalu.

Za to vrijeme, istraživači proučavaju koje su to rizične skupine koje mogu razviti ozbiljnije oblike bolesti zbog čega su u većoj opasnosti od umiranja.

Sada je već poznato da su pušači, kronični bolesnici i stariji od 65 godina najranjivije skupine. No, pokazalo se da još jedan faktor ima značajnu ulogu – spol.

Naime, podaci iz 20 zemalja svijeta pokazuju da muškarci imaju 50 posto veću šansu od žena da će umrijeti nakon što im je dijagnosticiran Covid-19.

Do ovog podatka došao je istraživački institut koji ispituje rodnu nejednakost u globalnom zdravlju, Global Health 50/50, u suradnji s CNN-om. Analizirani su javno dostupni podaci iz 20 zemalja  s najvećim brojem potvrđenih slučajeva Covid-19, na dan prikupljanja podataka 20. ožujka. Cilj je bio saznati postoji li razlika u smrtnosti od koronavirusa s obzirom na spol.

Mnogi nemaju podatke

Prvo treba napomenuti da mnoge zemlje nemaju potpune podatke na razini cijele zemlje o broju zaraženih i umrlih s obzirom na spol. Primjerice, Austrija, Japan, Norveška, Švedska, Kanada, Danska i Švicarska dale su podatke samo o broju zaraženih s obzirom na spol, dok su SAD, Španjolska, Velika Britanija, Belgija, Nizozemska i Portugal imale dostupne podatke o broju zaraženih i umrlih od Covida-19, ali bez informacija o spolu.

Stoga su se, od 20 zemalja, pozornije proučavali samo njih šest- Italija, Kina, Francuska, Njemačka, Iran i Južna Koreja.

Podaci su pokazali da u svim analiziranim zemljama, muškarci umiru znatno više od koronavirusa od žena. Na primjer, na svakih 10 smrtnih slučajeva među ženama, Italija je imala 24 smrtna slučajeva među muškarcima. Slično je i u Kinu gdje od novog virusa umire 18 muškaraca na 10 žena te u Njemačkoj gdje na 10 žena umire 16 muškaraca. U ovih šest zemalja, omjer zabilježenih smrtnih slučajeva kod muškaraca i žena najniži je u Iranu (9% više muškaraca nego žena), a najveći u Južnoj Koreji (89% više muškaraca od žena).

Što se tiče broja oboljelih, i ovdje muškarci prednjače. Italija ima 14 muškaraca zaraženih virusom na 10 žena, a Iran i Njemačka broji 13 slučajeva zaraze među muškarcima naspram 10 slučajeva kod ženskog spola. Ipak, nije svugdje tako. U Francuskoj, Južnoj Koreji i Kini veći je broj žena oboljelih od koronavirusa od muškaraca. No, opet, treba napomenuti da je i u tim zemljama smrtnost veća među muškarcima.

Iako su proučavani podaci nepotpuni, ipak obuhvaćaju gotovo četvrtinu svjetskog stanovništva te su znanstvenici njima ukazali na ono na što već dugo upozoravaju - smrtnost od respiratornih bolesti ovisi o rodno tipiziranom ponašanje, a ne samo biologiji. Točnije, zbog razlike u načinu na koji muškarci i žene žive, ovisit će hoće li se teže razboljeti i umrijeti.

Nekoliko objašnjenja

"Nekoliko je potencijalnih objašnjenja zašto je više smrtnih slučajeva od Covid-19 među muškarcima. Analizirane zemlje se razlikuju po demografiji, zdravstvenom sustavu te nadzoru i odgovoru na širenje Covida-19, što utječe na broj ispitanih ljudi, broj zaraženih i umrlih", stoji u izvješću "Spol, rod i Covid-19" objavljenom u časopisu BMJ Global Health.

Nadalje, objašnjava se kako je nezahvalno istraživati uzroke oboljenja s obzirom na to da je epidemija koronavirusa još u ranoj fazi, ali ipak je prema do sada dostupnim podacima jasno da spol i rod definitivno igraju važnu ulogu. "Razlike u imunološkom sustavu između muškaraca i žena dobro su poznate i doprinose reagiranju na zarazne bolesti. No, biološka objašnjenja samo su dio onoga što ukazuje na nejednakosti u rezultatima. Preliminarna izvješća osoba teško oboljelih od Covida-19 pokazuju  da postoji povezanost s postojećim komorbiditetima, uključujući hipertenziju, kardiovaskularne bolesti i neke kronične plućne bolesti. Globalno, muškarci češće pate od ovih bolesti."

Što znači da su, zbog rizičnijeg ponašanja, muškarci u većoj opasnosti od zaraze. Pod takvim ponašanjem misli se na pušenje cigareta i konzumaciju alkohola. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 36 posto odraslih muškaraca starijih od 15 godina puši, u usporedbi sa 7 posto žena. Muškarci u prosjeku godišnje konzumiraju 11 litara alkohola, a žene dvije litre.

Razlika u rizičnom ponašanju najvidljivija je u Kini koja ima oko 316 milijuna odraslih pušača. Prema podacima kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, više od 50 posto odraslih Kineza  i tek manje od 3 posto Kineskinja su pušači. I u Italiji više muškaraca puši – 7 milijuna muškaraca ovisno je o nikotinu, naspram 4,5 milijuna žena.

Imunološki sustav

Jedan od razloga zašto se žene bolje nose s bolestima mogao bi biti i jači imunološki odgovor na infekcije.

"Odgovor bi mogao biti u hormonalnim promjenama" tvrdi doktor Luis Ostrosky-Zeichner s Medicinskog fakulteta u Teksasu. Objašnjava kako žene dio svog života provode sa stranim tijelom u sebi (svojim potomkom) te im to daje prednost u preživljavanju.

Dodaje kako je, povijesno, koronavirus (poput SARS-a i MERS-a) više utjecao na muškarce nego na žene. Muškarci su imali teže oblike bolesti od SARS-a u Hong Kongu i veći rizik smrtnosti od MERS-a u Južnoj Koreji.

Iako se zaključak o smrtnosti s obzirom na spol ne može još donijeti s obzirom na to da još traje pandemija, doktorica Sarah Hawkes objasnila je zašto je važno skupljati te podatke i analizirati ih.

"Kad bih ja dizajnirala kliničke smjernice, htjela bih razumjeti zašto neki ljudi imaju puno veći rizik od smrtnosti od ostalih. To bi moglo primjerice dovesti do načina na koji provodimo klinička ispitivanja među ljudima koji imaju već postojeće loše zdravstveno stanje, a koje povećava rizik smrtnosti", rekla je za CNN Hawkes.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo