Američki poduzetnik, avanturist i bivši pomorski časnik Victor Vescovo nedavno je postao prva osoba koja je posjetila najdublje točke svih pet oceana. U sklopu projekta Five Deeps (Pet dubina), Vescovo se nedavno spustio do točke Molloy Deep, na dubini od 5650 metara, koja se nalazi na dnu Arktičkog oceana. Vescovo se u svibnju spustio i na dno Marijanske brazde, na točku Challenger Deep na dubini od 10.928 metara te tako ostvario svoj veliki san. Dok je u sklopu programa Apollo na Mjesecu boravilo 12 astronauta, Victor Vescovo je tek četvrti čovjek kojem je uspjelo spustiti se na najdublju točku oceana.
Gdje se nalazi Challenger Deep?
Challenger Deep je mala udolina na dnu Marijanske brazde koja se nalazi na sjeverozapadu Tihog oceana, oko 400 kilometara jugoistočno od otoka Guam. Marijanska brazda (jarak) nastala je na mjestu gdje se Pacifička ploča podvlači ispod Filipinske. Nazvana je po Marijanskom otočju koje se nalazi stotinjak kilometara prema zapadu. Dubina Challenger Deepa stalno varira, a prema posljednjim mjerenjima na dubini je od 10.994 metra ispod površine mora. Zanimljivo je da je Challenger Deep oko 20 posto dublji od najvišeg vrha na svijetu, Mt. Everesta (8848 metara). Širina brazde je 69, a dužina je 2542 kilometra. Pri dnu Marijanske brazde tlak je više od tisuću puta veći od atmosferskog tlaka na morskoj razini.
Tko je prvi zaronio na dno Marijanske brazde?
Prvi su dno Marijanske brazde 1960. godine dotaknuli američki mornarički narednik Don Walsh (87) i švicarski inženjer Jacques Piccard (1922. - 2008.). Bilo je to u sklopu projekta Nekton (grčki naziv za životinje koje se u vodi kreću vlastitom snagom, za razliku od planktona koji je nošen gibanjem vode) što ga je 1958. godine osmislio oceanograf Robert Dietz s idejom da se istraže dotad neviđene dubine oceana. U tu svrhu napravljena je ronilica za istraživanje velikih dubina, batiskaf Trst (Trieste) koji su zajednički osmislili švicarski izumitelj Auguste Piccard i njegov sin Jacques.
Oko 18 metara dugačak batiskaf Trieste, koji je najvećim dijelom napravljen u tršćanskom brodogradilištu, bio je neka vrsta podvodnog balona. Trieste je svoju misiju započeo 23. siječnja 1960. godine na vrlo nemirnom moru. Sve se odvijalo glatko dok batiskaf nije dostigao dubinu od 9,5 kilometara i kada se začuo potmuli prasak. - Nismo znali o čemu se radi. Znali smo samo da smo mi u redu i da sve funkcionira kako treba. Svi instrumenti su pokazivali da se uron odvija dobro.
Dakle, nastavili smo spuštanje - prisjetio se Don Walsh u jednom razgovoru. Kasnije su spoznali da je prasak označio nastanak pukotine u prozoru za razgledavanje od pleksiglasa. Na sreću, pukotina nije propuštala i batiskaf je stigao do najdublje točke u Marijanskoj brazdi, koja je iznosila 10.912 metara. - Osjećali smo se kao u svemiru - priznao je Piccard. Uron je trajao 4 sata i 48 minuta, a dvojica su istraživača na dnu provela 20 minuta. Izronili su za tri sata i petnaest minuta jer su odbacili suvišnu prtljagu.
Tko je ponovio pothvat Walsha i Piccarda?
Japanska ronilica na daljinsko upravljanje Haiko 1995. godine spustila se do točke Challenger Deep, a 2009. to je pošlo za rukom i američkoj podmornici bez ljudske posade Nereus, iz Oceanografskog instituta Woods Hole. Nereus je snimio video i svojom robotskom rukom prikupio geološke i biološke uzorke.
Zatim se 26. ožujka 2012. godine na dno Marijanske brazde spustio slavni hollywoodski redatelj James Cameron. Prije početka pothvata Cameron je izjavio da mu je silazak u Marijansku brazdu ostvarenje sna. - Odrastao sam na znanstvenoj fantastici u vrijeme kada su ljudi živjeli znanstveno- fantastičnu stvarnost. Ljudi su tada išli na Mjesec, a Cousteau je istraživao oceane - rekao je Cameron.
Redatelj blockbustera Bezdan, Titanic i Avatar u podmornici Deepsea Challenge spustio se na dubinu od 10.908 metara, gdje se zadržao tri sata. Za razliku od staromodnog batiskafa Trieste, Cameronova podmornica bila je dugačka samo 7,3 metra, napravljena od čelika i sintetičke pjene, opremljena najsuvremenijim kamerama, a imala je i robotsku ruku za uzimanje uzoraka kamenja i tla. - Kada sam došao do dna... bilo je potpuno bezizražajno i jednolično. Osjećao sam potpunu izolaciju od cijelog čovječanstva... Više od svega to je shvaćanje kako si sitan tu dolje na ovom velikom, prostranom, mračnom, nepoznatom i neistraženom mjestu - rekao je James Cameron kad je izašao iz podmornice.
Znanstvenici koji su kasnije analizirali snimke i uzorke koje je prikupio otkrili su da Marijanska brazda baš i nije tako pusta kako se činila na prvi pogled. Cameronove kamere snimile su dno prekriveno sagovima neobičnih cjevčica, mikroorganizmima koji se 11 kilometara ispod morske površine hrane kemikalijama iz stijena. Dio znanstvenika smatra da su u sličnom okolišu mogli nastati prvi živi organizmi na Zemlji, ali i na drugim svjetovima u Sunčevu sustavu.
Tko je Victor Vescovo?
Rođen i odrastao u teksaškom gradu Dallasu, Victor Vescovo (52) bivši je mornarički časnik, uspješan biznismen te zaljubljenik u znanost. Nakon što je osvojio najviše planinske vrhove svijeta, uključujući i Mt. Everest, lansirao je projekt Five Deeps kako bi se spustio na pet najdubljih točaka u oceanima. Njegova podmornica DSV Limiting Factor dugačka je samo 4,6 metara, teška 11.200 kilograma, a devet centimetara debeo oklop napravljen je od titana. Najprije se Vescovo u prosincu 2018. godine spustio u Portorikansku brazdu u Atlantskom oceanu (8376 m), zatim u veljači 2019. godine u Južnosandwichsku brazdu u Antarktičkom oceanu (7433 m), u travnju u Sundsku brazdu u Indijskom oceanu (7192 m), u svibnju u Marijansku brazdu (10.928 metara) u Tihom oceanu, a u kolovozu ove godine spustio se do Molloy Deepa (5608 m), najdublje točke Arktičkog oceana. Ekspediciju Five Deeps prate kamere, pa su svi ti pothvati biti objedinjeni u dokumentarnom filmu koji će uskoro biti prikazan na Discovery Channelu.
Što je Vescovo vidio na dnu Marijanske brazde?
Tijekom ekspedicije Vescovo se na dno Marijanske brazde spuštao ukupno pet puta, a aktivirao je i robotske istraživače. - Ne mogu niti opisati koliko smo uzbuđeni zbog ovoga što smo postigli. Ova podmornica i njezin matični brod, s nevjerojatno talentiranim istraživačkim timom, odveli su morsku tehnologiju na nove razine - rekao je Vescovo, koji je postavio i novi rekord jer se spustio na dubinu od 10.928 metara.
Vescovo je na dnu proveo četiri sata, tijekom kojih je uspio pojesti i sendvič od tune, uživajući u pogledu. - Bio je to vrlo sretan, miran trenutak za mene. I onda sam se vratio - rekao je. S broda je sve promatrao i Don Walsh, koji se prije gotovo 60 godina spustio na dno Marijanske brazde. Vescovo je otkrio i nekoliko novih vrsta: četiri nove vrste amfipodnih rakova amfipoda, novu vrstu zvjezdana na dubini od 7000 metara i ribu iz porodice Liparidae na 8000 metara. Na žalost, na gotovo 11.000 metara dubine našao je i plastičnu vrećicu i šuškavu omote bombona. - Bilo je vrlo razočaravajuće vidjeti očite tragove ljudskog onečišćenja na najdubljoj točki oceana - zaključio je Vescovo.