Američki znanstvenici vjeruju da su pronašli metodu kojom mogu spriječiti prehladu, ali i neke s njom povezane viruse koji mogu izazvati paralizu, piše BBC.
Umjesto da direktno napadnu virus, znanstvenici su ciljali ključni protein unutar stanica koje virusi trebaju replicirati. Takav pristup pružio je "potpunu zaštitu" u eksperimentima na mišjim i ljudskim stanicama pluća, piše BBC. No, američki znanstvenici koji su proveli istraživanje i dalje nisu spremni prijeći na pokuse na ljudima.
Inače, borba protiv najobičnije prehlade godinama predstavlja veliki problem u medicini.
Većinu prehlada uzrokuju rinovirusi - no, oni dolaze u čak 160 različitih tipova i mutiraju toliko lako da vrlo brzo postanu otporni na lijekove ili nauče kako se sakriti od imunološkog sustava. To je znanstvenike odvelo prema ideji da terapiju koncentriraju na tijelu koje virus napada, i to tako da naša tijela učine negostoljubivima za viruse koji šire prehladu, piše BBC.
Virus sam po sebi nema sve što je potrebno da bi se replicirao. Umjesto toga, ovisi o tome da zarazi neku drugu stanicu i ukrade neke od njezinih dijelova. Zbog toga znanstvenici i dalje raspravljaju jesu li virusi uopće stvarno živi.
U svakom slučaju, tim znanstvenika sa sveučilišta Stanford i Sveučilišta California (San Francisco) pronašao je jednu od komponenti o kojima virusi prehlade ovise. Nakon toga, znanstvenici su uz pomoć preuređivanja gena počeli isključivati jednu po jednu instrukciju unutar ljudske DNK.
Potom su te modificirane stanice izložene nizu enterovirusa, koji uključuju i rinoviruse, ali i puno opasnije viruse koji su usko povezani uz izazivanje dječje paralize. Rezultat je bio sjajan - ni jedan od tih virusa nije se uspio replicirati u stanicama kojima je isključena instrukcija za protein SETD3. Poslije toga su znanstvenici stvorili genetski modificirane miševe koji uopće nisu mogli proizvoditi taj protein.
- Zbog toga su bili potpuno zaštićeni od viralne infekcije. Bez te mutacije ti bi miševi uvijek pomrli, ali oni su preživjeli, a mi smo vidjeli vrlo snažnu zaštitu od viralnih infekcija - rekao je za BBC profesor Jan Carette sa Sveučilišta Stanford.
Rezultati istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Nature Microbiology, pokazali su da su genetski modificirani miševi bili zdravi, usprkos tome što su cijeli život bili bez gore spomenutog proteina.
Ovim znanstvenicima nije cilj proizvesti genetski modificirane ljude, nego pronaći lijek koji privremeno može potisnuti taj protein i tako organizmu pružiti zaštitu od prehlade, piše BBC.
- Identificirali smo fantastičnu metu o kojoj ovise svi enterovirusi i rinovirusi. Oduzmite im to i oni zbilja nemaju nikakve šanse. Ovo je stvarno dobar prvi korak. Drugi bi korak bio pronalaženje kemijskog spoja koji oponaša ovo uklanjanje gena. Mislim da se to može napraviti relativno brzo - optimističan je prof. Carette.
No, koju točnu ulogu protein ima u repliciranju virusa i dalje nije jasno te zahtijeva daljnja istraživanja i eksperimente. Neki znanstvenici su k tome i upozorili da se mora biti potpuno siguran u ovaj pristup prije nego se krene u daljnja istraživanja.
- Virusi su vrlo prilagodljivi i nije nimalo nezamislivo da se čak i ciljanje nosioca virusa dugoročno pokaže kao nedostatno - smatraju neki.