Znanstvenici razradili niz protokola za najvažniji dan u povijesti

Znanstvenofantastični film "Dan razotkrivanja" Stevena Spielberga pravi je ljetni hit koji magnetski privlači gledatelje u naša i kina diljem svijeta. Peti je to Spielbergov film koji se bavi izvanzemaljskom tematikom, što je fascinacija toga velikog filmaša od njegovih dječačkih dana. I dok su mišljenja kritičara o filmu "Dan razotkrivanja" podijeljena, oživjela je rasprava o tome kako bismo postupili u trenutku kad bi stigli konačni dokazi o inteligentnom životu negdje daleko u svemiru. Za razliku od Spielbergova filma, u čijem je fokusu skrivanje povjerljivih podataka o postojanju izvanzemaljskog života, u realnosti znanstvenici okupljeni na programu SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) vrlo su otvoreni.

K tome, Međunarodna astronautička akademija (IAA) još je 1989. godine objavila protokol o tome što bi znanstvenici i njihove institucije trebali učiniti u slučaju kontakta s izvanzemaljskom civilizacijom. U travnju ove godine IAA je usvojila ažuriranu verziju toga protokola.

- Nema nastojanja da se to drži u tajnosti. Ako dobijemo signal, bit će objavljen. Sljedeći korak je transparentnost. Naša se zajednica općenito složila da je to etički ispravna stvar - rekla je za Scientific American dr. Carol Oliver, profesorica znanstvene komunikacije i astrobiologije na Sveučilištu New South Wales u Australiji i jedna od autorica najnovije verzije dokumenta SETI Post-Detection Protocols.

Što je SETI?

Program SETI (Search for Extraterrestrial Intelligence) obuhvaća brojna istraživanja u kojima se uz pomoć radioteleskopa proučavaju obližnje, ali i udaljene zvijezde u potrazi za signalima koji bi mogli upućivati na inteligentni život. SETI je rođen 1960. godine, kada je američki astronom Frank Drake (1930. – 2022.) u blizini mjesta Green Bank u Zapadnoj Virginiji postavio 25-metarski radioteleskop i usmjerio ga prema zvijezdama Epsilon Eridani i Tau Ceti, koje su od Zemlje udaljene 11 svjetlosnih godina. Drake je tragao za signalima inteligentnog života, no tijekom četveromjesečnog projekta to mu nije pošlo za rukom. U Mountain Viewu u Kaliforniji 1984. godine osnovan je Institut SETI, neprofitna istraživačka organizacija čija je misija istražiti, razumjeti i objasniti podrijetlo i prirodu života u svemiru. No, posljednjih je godina globalna SETI zajednica u golemom porastu, a veliki, neizostavni igrač u potrazi za E.T.-jem postala je Kina.

Jesmo li dosad zabilježili neobične signale?

Tražeći teleskopom Big Ear tragove izvanzemaljskog života, američki astronom Jerry Ehman 1977. godine zabilježio je tzv. "Wow!" radijski signal. Signal je stigao iz smjera zviježđa Strijelca, trajao je 72 sekunde i nakon toga više nikad nije zabilježen. Naziv "Wow!" dobio je jer je Ehman istu riječ crvenom olovkom napisao pokraj niza brojki i slova koji su označavali da je teleskop uhvatio i snimio signal 30 puta jači od uobičajenog pozadinskog šuma u svemiru. "Wow!" je imao sve oznake signala za koji se pretpostavlja da bi bio upućen od nekog oblika života. Misterij tog radiosignala nikad nije razriješen, no danas mnogi misle da je ipak bio posljedica nekog lokalnog fenomena.

Kako su nastale međunarodne smjernice o E.T.-ju?

Međunarodna astronautička akademija objavila je 1989. godine protokol (doduše bez pravne vrijednosti) prema kojem "ne bi trebalo odgovoriti na signal ili na druge znakove izvanzemaljske inteligencije dok se ne poduzmu konzultacije na međunarodnoj razini". Procedura zahtijeva da se o eventualnom primljenom signalu obavijesti glavni tajnik UN-a. Ako se signal neovisno potvrdi, ta vijest treba biti podijeljena "odmah, otvoreno i široko putem znanstvenih kanala i javnih medija". Također se navodi da bi se prije slanja bilo kakvog odgovora trebale održati "međunarodne konzultacije". SETI-jevi istraživači zatim su ažurirali protokol 2010. godine te ponovno ove godine. Smjernice nisu obvezujuće, već su namijenjene koordinaciji među istraživačima.

Zašto su donesene nove smjernice za susret s E.T.-jem?

- Znanstvenici su dostupniji nego ikad prije putem društvenih mreža - rekao je za Scientific American Michael Garrett, astronom sa Sveučilišta u Manchesteru u Engleskoj i koautor ovogodišnjeg protokola. Kako sada mnogo više znanstvenika promovira svoj rad putem društvenih mreža, bilo kakvi kontroverzni nalazi koje objave mogli bi izazvati cijelu lavinu negativnih reakcija.

- Svijet je danas puno složeniji nego prije. Imamo lažne vijesti i prihvaćamo da će nam ljudi lagati, posebno političari. U svemu tome postoji izazov za znanstvenu metodu i razumijevanje: ako bismo i otkrili nešto, mediji, javno mnijenje, vlade i političko okruženje čine situaciju nevjerojatno složenom - rekao je Garrett u razgovoru za Science znanstvenom novinaru Danielu Clearyju.

Garrett ističe da novi protokoli priznaju da akademske institucije imaju odgovornost poduzeti korake za sigurnost svojih istraživača i zaštititi ih od potencijalno opasnih interakcija s teoretičarima zavjere i drugim reakcionarnim fanaticima.

VIDEO Ovo je možda i najmisterioznija snimka koju su dosad objavili Amerikanci oko NLO-a

- Postoji rizik za nekoga tko danas dođe do otkrića. Ne možemo puno učiniti po tom pitanju, ali mislimo da bi institucije bile dužne zaštititi ljude. Ljudi osjećaju da ih se može identificirati, da ih se može napasti na društvenim mrežama na način koji doista uzrokuje značajnu nevolju. Političari bi mogli poticati ljude na nasilje. Možete zamisliti kako bi se ljudi koji imaju potpuno drukčije gledište od ideje da bi mogla postojati izvanzemaljska inteligencija mogli osjećati ugroženo zbog toga - naglasio je Garrett.

Zašto još nismo našli izvanzemaljce?

Jedan od odgovora je hipoteza o rijetkoj Zemlji, koja polazi od toga da je naš planet zaista poseban te da je za nastanak složenijih višestaničnih organizama, pa samim time i inteligencije, potrebna rijetka kombinacija astrofizičkih i geoloških događaja i uvjeta. Trebalo je 13,8 milijardi godina kozmičke povijesti, kao i 4,6 milijardi godina Zemljine povijesti (i najmanje pet masovnih izumiranja planeta) da bi se došlo do inteligentnog života.

- Život možda postoji, ili je postojao na mnogim mjestima u svemiru, zato i tražimo život na Marsu. Ali, složeni, smisleni život, kakav postoji na Zemlji, mogao bi biti izuzetno rijedak. Zemlja je stara oko 4,5 milijardi godina, a prvi oblici života pojavili su se dosta rano, prije 3,8 milijardi godina, dok su se prvi višestanični organizmi pojavili prije 650–700 milijuna godina. Dakle, bile su potrebne četiri milijarde godina, što je gotovo trećina starosti svemira, da se razvije naša civilizacija. To znači da bi civilizacije slične našoj mogle biti izuzetno rijetke - rekao je engleski fizičar Brian Cox na svom gostovanju u Zagrebu u travnju u sklopu multimedijskog spektakla "Horizons: A 21st Century Space Odyssey". - Politički čelnici o tome ne razmišljaju, ali ako uništimo našu civilizaciju, sasvim je moguće da ćemo uništiti smisleni život u galaksiji s oko 400 milijardi zvijezda, ali i svemiru. O tome moramo razmišljati - poručio je tada Cox.

Postoje i druga moguća objašnjenja zašto još nismo sreli E.T.-ja: primjerice, još nismo ulovili signale izvanzemaljske civilizacije ili je ona predaleko od nas.