AMBICIOZAN PROJEKT

Znanstvenici skupili ogroman novac da vrate mamute u život: ‘Prve mladunce imat ćemo za 6 godina, evo što nam je cilj‘

Sastavljanje lutke mamuta za potrebe izložbe
 Uwe Anspach/AFP
Znanstvenici žele stvoriti hibrida indijskog slona i mamuta tako što će u laboratoriju napraviti embrije koji će nositi DNA mamuta

Deset tisuća godina nakon što su vuneni mamuti nestali s lica zemlje, znanstvenici su započeli s ambicioznim projektom vraćanja te životinje u arktičku tundru, piše Guardian.

O mogućnostima ponovnog stvaranja i vraćanja mamuta u divljinu razgovara se - ponekad i vrlo ozbiljno - već više od deset godina, a u ponedjeljak su znanstvenici objavili kako su dobili novu financijsku injekciju koja bi im mogla omogućiti da ostvare san.

Poticaj stiže u obliku 15 milijuna dolara koje su prikupili bioznanstvena i genetička kompanija Colossal, čiji je suosnivač Ben Lamm, tehnološki i softverski poduzetnik i George Church, profesor genetike na Medicinskoj školi na Harvardu koji je prvi osmislio novi način genskog inženjerstva.

Znanstvenici se nadaju da će stvoriti hibrida slona i mamuta tako što će u laboratoriju napraviti embrije koji će nositi DNA mamuta. Početna točka eksperimenta uključuje uzimanje stanice kože azijskog slona, kojem prijeti izumiranje, i njihovo reprogramiranje u prilagodljive matične stanice koje nose DNA mamuta. Određeni geni koji su odgovorni za mamutovu dlakavost, slojeve masti koji dobro izoliraju i druge prilagodbe na hladniju klimu, identificirani su usporedbom sekvenciranih genoma životinja otkrivenih u permafrostu s onima dobivenim od njihovih srodnika, azijskih slonova.

Te embrije će nositi surogat majka slonica ili će možda rasti u umjetnoj maternici. Ako sve bude teklo po planu - a prepreka doista ima mnogo - znanstvenici se nadaju da će prve mladunce imati za šest godina.

- Naš je cilj napraviti slona otpornog na hladnoću, no koji će se ponašati i izgledati poput mamuta. Ne zato što pokušavamo bilo koga nasamariti, već zato što želimo nešto što će funkcionalno biti istovjetno mamutu koji se dobro snalazi na temperaturi od -40 °C i koji će raditi sve ono što slonovi i mamuti rade, naročito rušiti stabla, rekao je Church.

Projekt je označen kao pokušaj da se sačuvaju ugroženi azijski slonovi i to na način da im se daju osobine zbog kojih bi mogli živjeti u arktičkom području poznatom kao 'stepe mamuta'.

Znanstvenici se također nadaju da će uvođenjem hibrida slona i mamuta u arktičku tundru pomoći obnoviti to razoreno stanište i pomoći u borbi s nekim od posljednica klimatskih promjena. Na primjer, rušenjem stabala, životinje bi mogle pomoći vratiti nekadašnje arktičke travnjake.

No, ne slažu se svi znanstvenici da je stvaranje životinja nalik mamutima najučinkovitiji način vraćanja tundre.

- Ja osobno mislim da to opravdanje - ideja da se arktički okoliš može mijenjati krdom mamuta - nije uvjerljivo, kaže dr. Victoria Herridge, evolucijska biologinja iz Prirodoslovnog muzeja.

- Ovaj bi eksperiment morao biti nevjerojatno velik. Govorimo o stotinama tisuća mamuta kojima prvo treba 22 mjeseca da dođu na svijet pa još 30 godina da dostignu zrelost.

No Lamm kaže: - Naš cilj nije samo vratiti mamute, već križanjem vratiti velika krda kakva su nekoć vladala arktičkim divljinama.

Hoće li se azijski slon željeti pariti s hibridima, zasad se ne zna. - Možda ćemo ih (hibride) morati malo obrijati, kaže Church.

Gareth Phoenix, profesor ekologije sa Sveučilišta Sheffield, kaže: - Iako trebamo različite pristupe kako bismo zaustavili klimatske promjene, također ta rješenja trebamo pokrenuti odgovorno kako bismo izbjegli eventualnu štetu. To je ogroman izazov za golemo arktičko područje na kojemu različiti ekosistemi žive u različitim okolišnim uvjetima.

- Na primjer, mamuti su predloženi kao rješenje za zaustavljanje otapanja permafrosta, odnosno stalno zaleđenog tla, jer će ukloniti stabla, izgaziti i zbiti zemlju i pretvoriti okoliš u travnjak što pomaže tlu da ostane hladno. Međutim, znamo i da u šumovitim arktičkim regijama drveće i mahovina koji prekrivaju tlo također igraju važnu ulogu u očuvanju permafrosta, pa bi uklanjanje drveća i gaženje mahovine moglo biti zadnje što želite učiniti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. rujan 2021 22:59