Skupina znanstvenika i povjesničara kaže da je čovjeku kao vrsti na planetu Zemlji najgore bilo 536. godine, piše CNN. Te je godine velika erupcija vulkana veći dio sjeverne Zemljine polutke prekrila oblakom od pepela, što je dovelo do drastičnog pada temperatura te propadanja usjeva i glad.
Christopher Loveluck s britanskog Sveučilišta u Nottinghamu, jedan od suautora studije u kojoj je identificirano kada je čovjeku na Zemlji bilo najgore, kaže da je teška situacija u kojoj se čovjek te godine našao šest godina kasnije postala još gora jer je istočno Rimsko carstvo pogodila bubonska kuga.
Loveluck u studiji, koju je proveo s glacijologom Paulom Mayewskim s američkog Instituta za klimatske promjene pri Sveučilištu u Maineu i koja je prošlog tjedna objavljena u časopisu Antiquity, piše da se vulkanska erupcija koja je sjevernu Zemljinu polutku prekrila dimom zbila na Islandu, a ne u Kaliforniji, kako se prethodno tvrdilo.
Znanstvenici su do ove spoznaje došli analizom uzoraka leda s glečera Colle Gnifetti u švicarskim Alpama, u kojem su pronašli čestice atmosferskog onečišćenja stare više od dvije tisuće godine.
Erupcija vulkana i bubonska kuba unazadili su razvoj Europe za 33 godine, a prvi znaci da se Stari kontinent počeo oporavljati pojavili su se 575. godine. Znanstvenici tvrde da povećanje broja olovnih čestica u zraku, koje su kasnije pronađene u ledu, svjedoče o oporavku Europe koji je nastupio nakon ove dvije katastrofe. Naime, olovna ruda se koristila za taljenje srebra, što znači da je potražnja za srebrom, metala od kojeg se kovao novac, ponovno porasla.
Loveluck kaže da je europska ekonomija ponovno počela rasti oko 640. godine.