Rekreacija u prirodi

Ovo proljeće želite provesti na biciklu? Ovo su naši prijedlozi za početnike, ali i one iskusne

Hrvatska nudi obilje biciklističkih opcija i nemoguće ih je sve pobrojati. Ovo je naš izbor nekih od najboljih staza u zemlji
 Blyjak/Getty Images/istockphoto

Dolazi lijepo vrijeme, krv u žilama počinje brže kolati, a vuku nas priroda, zelenilo i prostranstva... Ako se i vi tako osjećate, možda biste upravo ovo proljeće mogli pokušati provesti na biciklu. Hrvatska, naime, nudi mnogo mogućnosti, za osobe različite fizičke spremnosti, od težih, izazovnijih biciklističkih staza do onih jednostavnih, prikladnih za kraću obiteljsku rekreaciju. Dakle, od rekreativne, izletničke vožnje do ozbiljnih fizičkih napora pa čak i bicikliranja kao načina putovanja i detaljnijeg upoznavanja zemlje.

O cikloturističkoj ponudi u Hrvatskoj i ponudi porazgovarali smo i sa 38-godišnjem Brunom Radotićem, bivšim profesionalnim biciklistom koji trenutačno radi na razvoju cikloturizma u Hrvatskoj u sklopu brenda Trail - Full Cycling Experience. Kao destinacija, tvrdi on, Hrvatska ima puno potencijalna u smislu cikloturizma, no nažalost, još nema segmentiranu ponudu prema tipu cikloturizma na destinacijama u Hrvatskoj.

image
Trail - Full Cycling Expirience

- Istra je, primjerice, naprijed. Već godinama ulažu u cikloturizam. Isto tako, Dalmacija se budi, pogotovo s dijelom Dalmatinske zagore koja je neotkrivena. Isto tako, ono što super funkcionira su 'bike and boat' ture koje nudi nekoliko agencija. Primjerice, tjedan dana ste na brodu, putuje se s otoka na otok i na svakom se otoku vozi, a ovisno o tipu bicikala, rute su cestovne, treking ili MTB (brdske). Dio tih sadržaja pogodan je za cijele obitelji. Primjerice, tata vozi bicikl, a ostali su na brodu i kupaju se - objašnjava.

Što se tiče samog cikloturizma kod nas, strancima je to zasad mnogo bliži oblik turističkog istraživanja nego Hrvatima. No, prošle godine, zbog situacije s pandemijom, cikloturizmu (i prirodi općenito) počelo se okretati sve više Hrvata. No, najviše cikloturista u Hrvatsku i dalje dolazi iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, dakle iz područja zapadne Europe.
- Ono što je velika prednost Hrvatske je naša jadranska obala koja je izvrsna za vožnju biciklom tijekom cijele godine, jer to dopuštaju vremenski uvjeti. Dakle, potencijal cikloturizma je jako velik u smislu produljenja turističke sezone - objašnjava Bruno, a zatim se dotiče i jedne od glavnih prednosti biciklizma - relativno jednostavan prelazak velikih udaljenosti uz uživanje u prirodi.

image
Bingokid/Getty Images

U tekstovima u nastavku bavimo se jednostavnim biciklističkim rutama u kojima mogu uživati cijele obitelji, ali donosimo i pregled izazovnijih, avanturističkih opcija. Svako od navedenih područja hrvatske nudi obilje biciklističkih opcija i nemoguće ih je sve pobrojati. Ovo su neki od prijedloga...

Inspiracija

Što voziti u Hrvatskoj?

Bivši profesionalni biciklist Bruno Radotić napravio je za magazin Like! Putovanja kratki presjek mogućnosti koje se zaljubljenicima u biciklizam nude kod nas. Opcija ne nedostaje, a ističe i neke svoje preporuke.

Bike packing - biciklisti koji putuju na biciklima
Ova je idealan prijedlog za one koji godišnji odmor provode putujući biciklom, a za njih su izvrsne međunarodne biciklističke rute koje prolaze Hrvatskom. Nerijetko, naravno ovisno o osobi, cikloturisti tog tipa na dan prelaze oko 50 kilometara. Za takve Bruno preporučuje EuroVelo mediteransku rutu, poznatu po svojoj atraktivnosti jer vodi obalama Mediteranskog mora te, u Hrvatskoj, prolazi čitavom obalom od Istre do Dubrovnika. Osim nje, ističe i Drava bike rutu, odnosno biciklističku stazu uz rijeku Dravu koja prolazi kroz četiri države - Italiju, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. U Hrvatskoj prolaze njezine dvije etape - od Ptuja do Varaždina te od Varaždina do Legrada. Kao treću, spominje poznatu Parenzanu koja prolazi kroz tri zemlje, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, specifično Istru. Ova posljednja idealna je i za odlazak na vikend-izlet.
Usponi i izazovi
U toj izazovnijoj kategoriji, Bruno preporučuje uspon na Učku (dvije ceste, jedna s riječke, druga s istarske strane), zatim Sljeme (dvije ceste, sa zagrebačke i sa zagorske strane). Na Medvednici isto tako, ističe, ima i enduro staza za ozbiljnije poklonike brdskog (MTB) biciklizma. Tu je, dodaje, i uspon na vrh Sveti Jure, najviši vrh Biokova od 1762 metra. Uspinjat ćete se cestom do vrha, oko 30-ak kilometara. Kao atrakciju na kojoj tamo možete uživati ističe lani otvoren vidikovac Skywalk, odnosno Nebesku šetnicu.
Gravel biciklizam
Za one koji naginju gravel biciklizmu, odnosno vožnji (šljunčanim) makadamskim putevima, vrsti biciklizma koja je manje zahtjevna od brdskog, Bruno preporučuje kontinentalnu Hrvatsku koja obiluje šumskim i poljskim putevima te putevima po nasipima koji su idealni za gravel biciklizam. Osobito preporučuje gravel opcije na području Ludbrega koji je lani predstavio brojne biciklističke staze različite zahtjevnosti i vrsta.
Rekreativna događanja
U ovoj kategoriji, Bruno počinje manje zahtjevnim biciklijadama (laganije staze dužine do 30-ak kilometara), zatim rekreativna natjecanja, kao npr. gran fondo cestovne utrke, MTB maratoni te u posljednje vrijeme sve popularnije gravel utrke. Te rekreativne utrke privlače sve veći broj biciklista koji su željni novih izazova.

ISTRA

Nedvojbeno, Istra je biciklistički najrazvijenija regija Hrvatske. Nudi cijelu mrežu cestovnih i brdskih (MTB) biciklističkih ruta, među kojima je najpopularnija Parenzana.

Riječ je o 80-ak kilometara dugačkoj MTB biciklističkoj stazi kroz Istru, trasom napuštene željezničke pruge u Hrvatskoj. Sama željezničke pruga dugačka je 123 kilometra, proteže se od Trsta do Poreča, a na njoj se nalazi 11 mostova, devet tunela i šest vijadukata. Vlak se nekada, od 1902. do 1935. godine, njome kretao prosječnom brzinom od 25 kilometara na sat, a put od Trsta do Poreča trajao je šest do sedam sati. Bicikliranje ovom dionicom vrhunski je užitak čak i za rekreativce - brežuljkasti krajolik, pogledi na srednjovjekovne gradiće, vinograde i maslinike, polja i livade, obalu... Staza vodi od Plovanije preko Buja i Grožnjana do Livada i Motovuna, uzdiže se na Vižinadu i vodi sve do Poreča.

Osim Parenzane, opcija u Istri je doista mnogo - najmanje 120 različitih ruta. Oznake biciklističkih ruta su standardizirane, sama je Istra podijeljena u sedam biciklističkih zona, a svaka ruta ima jedinstvenu oznaku i pokazuje razinu težine.

Uz Parenzanu, izdvajamo ih još nekoliko. Primjerice, staza Bella Vista dugačka je 33 kilometra i srednje zahtjevna. Počinje u Labinu, a vodi preko gore Glušići do Skitače. Kad je vrijeme čisto, s nje se navodno vidi čak i Venecija.

Kod Vrsara i Funtane ističu se dvije staze koje se mogu spojiti u jednu veću kružnu. Prva se zove Na pustinjakovoj stazi, ima 9,5 kilometara i vodi od samostana Svetog Mihovila u selu Kloštar iznad Limskog kanala do Vrsara. Na nju se veže Staza skulptura slavnog umjetnika (devet kilometara) koja vodi od Vrsara prema Funtani i Parku skulptura Dušana Džamonje sve do vinske ceste Agrolagune u Funtani i natrag do Vrsara. Tu je i Rubinum, dugačka 27,5 kilometara, idealna za upoznavanje Rovinjštine. Kružnog je tipa te vodi od Rovinjskog Sela do kampa Polari, pa Rovinja i natrag do polazišta. Za istraživanje juga Istre idealna je staza Ližnjan od 45,5 kilometara koja vodi od sela Muntić do Valture i Nezakcija do Šišana. Ako se odlučite za nju, veći ćete dio provesti na makadamu, no nije zahtjevna.

image
Dejan Andelic/Trail - Full Cycling Expirience

Bicikliranjem do savršene forme. I duševnog mira

Ako se nećkate oko sjedanja na bicikl, a uživanje u prirodi i na otvorenom vam nije dovoljan motiv, možda vas na okretanje pedala ponukaju sljedeći podaci. Naime, žena teška 60 kilogram u sat umjerenog bicikliranja može sagorjeti i do 473 kalorije na sat. Dakle, osim te koristi - sagorijevanja suvišnih masnoća - bicikliranje razvija mišićnu snagu i poboljšava kardioizdržljivost, a za razliku od trčanja nije toliko štetno za zglobove nogu, koljena i samu kralježnicu. Blagodati boravka u prirodi i na otvorenom, pak, ne trebamo ni naglašavati.

ISTOK HRVATSKE

Ako se zateknete u Slavoniji, krenite od "slavonskog grada bicikla" - Osijeka. Idealan je za istraživanje na dva kotača, a preporučamo vožnju uz osječku promenadu sve od skele Kompa na Dravi, zatim preko rijeke do Zoološkog vrta te natrag jednim od dvaju mostova.

Idealna opcija za bicikl je obližnji park prirode Kopački rt, odnosno jedno od najvećih močvarno-poplavnih područja u Europi. Tamo se može unajmiti bicikl, a zatim nasipima i cestama produžiti do dvorca Tikveš (11,5 kilometara).

Vinkovci nude tri biciklističke rute: plavu rutu Borinci (19 km), crvenu Bosut (15 km) i žutu Sopot (21 km), ali i kružnu Srijemsku biciklističku rutu dužine 98 kilometara kroz Rokovce, Cernu, Gradište, Županju (na Savi), Bošnjake, Vrbanju, Otok, Privlaku i Mirkovce.

Ako ste u Požegi, možete se otisnuti na 39 kilometara dugu rutu prema Parku prirode Papuk ili pedalirati Biciklističkom rutom graševine koja je duga 18 kilometara. U Slavonskom Brodu nudi se opcija kružne rute dugačke 48 kilometara kroz Trnjanske Kute do Oprisavaca i tamošnjeg zaštićenog krajolika Gajna, dok Nova Gradiška nudi opciju biciklističke rute Franjo Belar-Dida dugačke 19 kilometara preko brda Slavča.

Isto tako, ne zaboravite da Slavnijom i Baranjom prolazi i hrvatska dionica EuroVelo 6, dugačka 138 kilometara.

Savjeti za početnike koji se žele baviti biciklizmom...
(ali i one koje tek planiraju češće sjesti na bicikl)


1. Obavezno nosite kacigu!
2. Ako kupujete bicikl, kupite ga u ovlaštenoj specijaliziranoj trgovini. Tamo ćete dobiti najbolje savjete o potencijalnom izboru
3. U slučaju ozbiljnijeg bavljenja biciklizmom, obavezno nabavite kvalitetnu biciklističku odjeću s naglaskom na dobre biciklističke hlače
4. U vožnju uvijek ponesite osnovnu torbicu za hitni servis - za slučaj da vam se dogodi neki kvar
5. Nemojte biti preambiciozni, no postavite si neki cilj. Stručnjaci tvrde da će svatko tko uloži truda - primjerice, biciklira šest mjeseci tri puta tjedno - moći napraviti 100 kilometara na biciklu, naravno, uz male pauze.
6. Sa sobom obavezno ponesite bidon s vodom i nešto za jelo (gelovi, barovi ili voće). Preporuka je popiti minimalno jedan bidon vode ili izotoničkog napitka za svaki sat vožnje - naravno, kad je toplije i više.

DALEKO OD MORA

Na samom sjeveru Hrvatske protežu se, uz Muru i Dravu, hrvatske dionice međunarodnih biciklističkih ruta - Murske i Dravske rute, a u Goričanu u Hrvatsku ulazi i EuroVelo13, odnosno Ruta željezne zavjese. Osim toga, Međimurje se može pohvaliti s još tri kružne rute koje pokrivaju područje cijele županije: Steinerova ruta (41,8 km) iz Donjeg Kraljevca, Eko Mura (53,7 km) koja kreće od Termi Sveti Martin i Pušipelova ruta (53,9 km). Potonja je zahtjevnija jer vodi preko štrigovskih brežuljaka.

Kao i Osijek, i Varaždin je poznat po ljubavi prema biciklima - tamo se možete uputiti u Dravsku park-šumu i na Varaždinsko jezero ili se otisnuti na najpoznatiju tamošnju biciklističku rutu - Topličku rutu dugačku 45 kilometara koji vodi kroz Varaždinske Toplice. Zanimljive su i biciklističke opcije na području i u okolici grada Ludbrega, koji je lani predstavio niz biciklističkih ruta različitih stilova i težine (od Ludbreg City ruta do trekking ruta Ludbreg-velika/Ludbreg-mala do gravel opcija), ali i Lepoglave, koje vode do Ravne gore i dvoraca Klenovnik i Trakošćan. Novi Marof nudi 31 kilometar dugačku kružnu rutu preko Ivanščice.

Kao vrlo poželjna biciklistička destinacija profilirala se i Krapinsko-zagorska županija koja nudi 21 biciklističku rutu. Primjerice, ruta Tragom termalnih izvora (38 km) povezuje Tuheljske i Krapinske toplice, a ruta Putovima Seljačke bune (36 km) vodi vas u Mariju Bistricu i Gornju Stubicu.

Što se tiče zagrebačkog područja, u ponudi je također niz opcija: Žumberak - Ruta slapova (48 km), Savska ruta (duža 87,6 km i kraća 16,7 km), Ruta ptica i kornjača (30 km), Ruta mostova i skela (linijska, 40,8 km) i kružna Zagrebačka ruta (Zagreb - Velika Gorica, 41 km). Nemojte propustiti ni Plešivičku vinsku cestu.

image
Trail - Full Cycling Expirience

KVARNER

Goranska biciklistička transverzala povezuje sve atrakcije Gorskog kotara, a vodi vas i Karolinom, Jozefinom i Lujzijanom. Sastavljena je od sedam etapa ukupne dužine 260 kilometara. Zajedno s još devet poveznica čini više od 400 km i 5000 metara ukupnog uspona te jednako toliko spustova.

Riječka biciklistička transverzala dugačka je 63 kilometra i povezuje osam gradova i općina riječkog prstena. Ima više od 100 kilometara poveznica koje se mogu kombinirati.

U Parku prirode Učka, pak, postoji osam označenih staza različitih kategorija. Njihova ukupna dužina iznosi 180 kilometara.

Kvarner je domaćin jedne od najpoznatijih brdsko-biciklističkih etapnih utrka u Hrvatskoj, 4 Islands MTB Stage Race, koja se održava na Krku, Rabu, Cresu i Lošinju.

Zanimljive opcije nude i rute na crikveničkoj rivieri i u Novom Vinodolskom. Nudi se 300 kilometara ruta, od onih laganih do zahtjevnih.

DALMACIJA

Opcija je doista mnogo. Primjerice, samo na području Zadra nudi se 3000 kilometara biciklističkih ruta - 46 brdsko-biciklističkih staza, 21 cestovna te 20 rekreativnih i obiteljskih.

Onima željnima izazova preporuča se da se okušaju na Majstorskoj cesti, prvoj cesti koja je povezala kontinentalnu Hrvatsku s Dalmacijom preko najveće hrvatske planine Velebita. Adrenalinska je injekcija i teška MTB 04 - Velebit 3, dugačka 51 kilometar, s usponom od 1268 metara, a koja se uspinje sve do Tulovih greda.

Biograd na Moru nudi niz opcija. Kružna ruta T&F 03 - Biograd na Moru, dugačka 22,7 kilometara, vodi prema najvećem prirodnom jezeru u Hrvatskoj - Vranskom jezeru. Biciklom se može okružiti i samo jezero - kraća ruta dugačka je 34, a duža 48 km, dok u Ninu postoji idealna opcija za obitelji s djecom - T&F 07 - NIN 1, dugačka 12,6 kilometara.

Na šibenskom području vrijedi istraživati NP Krka, ističe se i fizički zahtjevan brdski MTB uspon na planinu Promine, dok je u samom gradu kružna biciklistička staza dugačka 16,6 kilometara Kanalom sv. Ante uz tvrđavu Svetog Nikole.

Što se tiče Dalmatinske zagore, tamo je na raspolaganju 20-ak biciklističkih ruta s tri moguća cilja: jezero Peruča, Golo Brdo i vrela rijeke Cetine.

Makarska rivijera ima šest biciklističkih ruta ukupne dužine 200 kilometara (od panoramskih do strmih uspona), dok se u regiji Konavle ističu tri staze - kružna i 25 kilometara dugačka iz Čilipa na Donju Bandu s naseljima Gruda, Ljuta i Pridvoje kroz Konavosko polje, zatim također kružna, 26 kilometara duga ruta po obroncima Gornje Bande, ponovno kroz polje i naselja Miljasi i Zvekovica sve do Cavtata (iz kojeg i kreće). Treća broji 9,5 kilometara i kreće iz Cavtata preko Miočića do Čilipa.

image
Goran Sebelic/Cropix

OTOCI

Za duže panoramske cestovne vožnje idealni su Ugljan i Pašman koje povezuje ruta Road 7 - Ugljan i Pašman dugačka 71,1 kilometar, dok na Viru postoji kružna, oko cijelog otoka, dugačka 27,5 kilometara. Za biciklističku avanturu idealan je i Dugi otok (tamošnjom cestom koja povezuje sva naselja), dok je za one željne izazova idealan Pag, odnosno tamošnja ruta dugačka čak 60 kilometara. Na Braču postoji njih 25, na svim dijelovima otoka. Ruta 768 vodi, primjerice, do 780 metara visoke Vidove gore, najvišeg vrha na jadranskim otocima.

Hvar se može pohvaliti s 13 biciklističkih ruta koje se protežu cijelim otokom. Rute 704 i 705 vode kroz Starogradsko polje koje je upisano na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Na Korčuli se preporučaju tri biciklistička odredišta - Lumbarda, Blato i Vela Luka. Uz svako od njih veže se nekoliko ruta.

Osnove EuroVelo biciklističke mreže

Hrvatska je integrirana u EuroVelo mrežu biciklističkih ruta koje povezuju europski kontinent. EuroVelo mreža obuhvaća ukupno 15 biciklističkih ruta koje prolaze kroz 42 europske države ukupne dužine oko 70.000 kilometara. Kroz Hrvatsku prolaze četiri EuroVelo rute: EuroVelo 6 (Atlantski ocean - Crno more, poznatija kao Dunavska ruta), EuroVelo 13 (Ruta Željezne zavjese), EuroVelo 8 (Mediteranska ruta) i EuroVelo 9 (Baltičko - Jadransko more).

Dunavska ruta (EV6) dužine 138 km prolazi sjeveroistočnim dijelom Hrvatske prateći tok rijeke Dunava. U Hrvatsku ulazi iz mađarskoga grada Mohača na graničnom prijelazu Duboševica, a iz Hrvatske izlazi kraj Iloka.
Ruta Željezne zavjese - Iron Curtain Trail (EV13) u Hrvatsku ulazi iz Mađarske na graničnom prijelazu Gola, a postoji i varijanta ulaza na granični prijelaz Goričan u Međimurju. Kod Donjeg Miholjca nakratko napušta Hrvatsku, da bi se ponovno u nju vratila na graničnom prijelazu Baranjsko Petrovo Selo. Prolazi sjevernim dijelom Baranje i u Batini na Dunavu odlazi iz Hrvatske dalje u Srbiju. Ta najduža EuroVelo ruta prolazi kroz 20 europskih država, ukupne dužine veće od 10.400 kilometara, a ukupna dužina rute koja prolazi kroz Hrvatsku iznosi otprilike 240 kilometara.
Mediteranska ruta (EV8) dužine otprilike 1000 km najduža je EuroVelo ruta kroz Hrvatsku. Vodi duž obale, od regije Istra do regije Dubrovnik, kroz svih sedam turističkih regija Hrvatske, djelomično uključujući i Liku, dalmatinsko zaleđe te otoke.
Ruta Baltic - Adriatic (EV 9) od Gdanjska do Pule, ukupne dužine 1930 km, Hrvatskom prolazi u dužini od otprilike 80 km, od slovenske granice Sečovje/Plovanija do grada Pule u Istri. Najkraća je EuroVelo ruta koja prolazi Hrvatskom, ali i jedina koja završava u Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. kolovoz 2022 11:43