Dolazi lijepo vrijeme, krv u žilama počinje brže kolati, a vuku nas priroda, zelenilo i prostranstva... Ako se i vi tako osjećate, možda biste upravo ovo proljeće mogli pokušati provesti na biciklu. Hrvatska, naime, nudi mnogo mogućnosti, za osobe različite fizičke spremnosti, od težih, izazovnijih biciklističkih staza do onih jednostavnih, prikladnih za kraću obiteljsku rekreaciju. Dakle, od rekreativne, izletničke vožnje do ozbiljnih fizičkih napora pa čak i bicikliranja kao načina putovanja i detaljnijeg upoznavanja zemlje.
O cikloturističkoj ponudi u Hrvatskoj i ponudi porazgovarali smo i sa 38-godišnjem Brunom Radotićem, bivšim profesionalnim biciklistom koji trenutačno radi na razvoju cikloturizma u Hrvatskoj u sklopu brenda Trail - Full Cycling Experience. Kao destinacija, tvrdi on, Hrvatska ima puno potencijalna u smislu cikloturizma, no nažalost, još nema segmentiranu ponudu prema tipu cikloturizma na destinacijama u Hrvatskoj.
- Istra je, primjerice, naprijed. Već godinama ulažu u cikloturizam. Isto tako, Dalmacija se budi, pogotovo s dijelom Dalmatinske zagore koja je neotkrivena. Isto tako, ono što super funkcionira su 'bike and boat' ture koje nudi nekoliko agencija. Primjerice, tjedan dana ste na brodu, putuje se s otoka na otok i na svakom se otoku vozi, a ovisno o tipu bicikala, rute su cestovne, treking ili MTB (brdske). Dio tih sadržaja pogodan je za cijele obitelji. Primjerice, tata vozi bicikl, a ostali su na brodu i kupaju se - objašnjava.
Što se tiče samog cikloturizma kod nas, strancima je to zasad mnogo bliži oblik turističkog istraživanja nego Hrvatima. No, prošle godine, zbog situacije s pandemijom, cikloturizmu (i prirodi općenito) počelo se okretati sve više Hrvata. No, najviše cikloturista u Hrvatsku i dalje dolazi iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, dakle iz područja zapadne Europe.
- Ono što je velika prednost Hrvatske je naša jadranska obala koja je izvrsna za vožnju biciklom tijekom cijele godine, jer to dopuštaju vremenski uvjeti. Dakle, potencijal cikloturizma je jako velik u smislu produljenja turističke sezone - objašnjava Bruno, a zatim se dotiče i jedne od glavnih prednosti biciklizma - relativno jednostavan prelazak velikih udaljenosti uz uživanje u prirodi.
U tekstovima u nastavku bavimo se jednostavnim biciklističkim rutama u kojima mogu uživati cijele obitelji, ali donosimo i pregled izazovnijih, avanturističkih opcija. Svako od navedenih područja hrvatske nudi obilje biciklističkih opcija i nemoguće ih je sve pobrojati. Ovo su neki od prijedloga...
ISTRA
Nedvojbeno, Istra je biciklistički najrazvijenija regija Hrvatske. Nudi cijelu mrežu cestovnih i brdskih (MTB) biciklističkih ruta, među kojima je najpopularnija Parenzana.
Riječ je o 80-ak kilometara dugačkoj MTB biciklističkoj stazi kroz Istru, trasom napuštene željezničke pruge u Hrvatskoj. Sama željezničke pruga dugačka je 123 kilometra, proteže se od Trsta do Poreča, a na njoj se nalazi 11 mostova, devet tunela i šest vijadukata. Vlak se nekada, od 1902. do 1935. godine, njome kretao prosječnom brzinom od 25 kilometara na sat, a put od Trsta do Poreča trajao je šest do sedam sati. Bicikliranje ovom dionicom vrhunski je užitak čak i za rekreativce - brežuljkasti krajolik, pogledi na srednjovjekovne gradiće, vinograde i maslinike, polja i livade, obalu... Staza vodi od Plovanije preko Buja i Grožnjana do Livada i Motovuna, uzdiže se na Vižinadu i vodi sve do Poreča.
Osim Parenzane, opcija u Istri je doista mnogo - najmanje 120 različitih ruta. Oznake biciklističkih ruta su standardizirane, sama je Istra podijeljena u sedam biciklističkih zona, a svaka ruta ima jedinstvenu oznaku i pokazuje razinu težine.
Uz Parenzanu, izdvajamo ih još nekoliko. Primjerice, staza Bella Vista dugačka je 33 kilometra i srednje zahtjevna. Počinje u Labinu, a vodi preko gore Glušići do Skitače. Kad je vrijeme čisto, s nje se navodno vidi čak i Venecija.
Kod Vrsara i Funtane ističu se dvije staze koje se mogu spojiti u jednu veću kružnu. Prva se zove Na pustinjakovoj stazi, ima 9,5 kilometara i vodi od samostana Svetog Mihovila u selu Kloštar iznad Limskog kanala do Vrsara. Na nju se veže Staza skulptura slavnog umjetnika (devet kilometara) koja vodi od Vrsara prema Funtani i Parku skulptura Dušana Džamonje sve do vinske ceste Agrolagune u Funtani i natrag do Vrsara. Tu je i Rubinum, dugačka 27,5 kilometara, idealna za upoznavanje Rovinjštine. Kružnog je tipa te vodi od Rovinjskog Sela do kampa Polari, pa Rovinja i natrag do polazišta. Za istraživanje juga Istre idealna je staza Ližnjan od 45,5 kilometara koja vodi od sela Muntić do Valture i Nezakcija do Šišana. Ako se odlučite za nju, veći ćete dio provesti na makadamu, no nije zahtjevna.
ISTOK HRVATSKE
Ako se zateknete u Slavoniji, krenite od "slavonskog grada bicikla" - Osijeka. Idealan je za istraživanje na dva kotača, a preporučamo vožnju uz osječku promenadu sve od skele Kompa na Dravi, zatim preko rijeke do Zoološkog vrta te natrag jednim od dvaju mostova.
Idealna opcija za bicikl je obližnji park prirode Kopački rt, odnosno jedno od najvećih močvarno-poplavnih područja u Europi. Tamo se može unajmiti bicikl, a zatim nasipima i cestama produžiti do dvorca Tikveš (11,5 kilometara).
Vinkovci nude tri biciklističke rute: plavu rutu Borinci (19 km), crvenu Bosut (15 km) i žutu Sopot (21 km), ali i kružnu Srijemsku biciklističku rutu dužine 98 kilometara kroz Rokovce, Cernu, Gradište, Županju (na Savi), Bošnjake, Vrbanju, Otok, Privlaku i Mirkovce.
Ako ste u Požegi, možete se otisnuti na 39 kilometara dugu rutu prema Parku prirode Papuk ili pedalirati Biciklističkom rutom graševine koja je duga 18 kilometara. U Slavonskom Brodu nudi se opcija kružne rute dugačke 48 kilometara kroz Trnjanske Kute do Oprisavaca i tamošnjeg zaštićenog krajolika Gajna, dok Nova Gradiška nudi opciju biciklističke rute Franjo Belar-Dida dugačke 19 kilometara preko brda Slavča.
Isto tako, ne zaboravite da Slavnijom i Baranjom prolazi i hrvatska dionica EuroVelo 6, dugačka 138 kilometara.
DALEKO OD MORA
Na samom sjeveru Hrvatske protežu se, uz Muru i Dravu, hrvatske dionice međunarodnih biciklističkih ruta - Murske i Dravske rute, a u Goričanu u Hrvatsku ulazi i EuroVelo13, odnosno Ruta željezne zavjese. Osim toga, Međimurje se može pohvaliti s još tri kružne rute koje pokrivaju područje cijele županije: Steinerova ruta (41,8 km) iz Donjeg Kraljevca, Eko Mura (53,7 km) koja kreće od Termi Sveti Martin i Pušipelova ruta (53,9 km). Potonja je zahtjevnija jer vodi preko štrigovskih brežuljaka.
Kao i Osijek, i Varaždin je poznat po ljubavi prema biciklima - tamo se možete uputiti u Dravsku park-šumu i na Varaždinsko jezero ili se otisnuti na najpoznatiju tamošnju biciklističku rutu - Topličku rutu dugačku 45 kilometara koji vodi kroz Varaždinske Toplice. Zanimljive su i biciklističke opcije na području i u okolici grada Ludbrega, koji je lani predstavio niz biciklističkih ruta različitih stilova i težine (od Ludbreg City ruta do trekking ruta Ludbreg-velika/Ludbreg-mala do gravel opcija), ali i Lepoglave, koje vode do Ravne gore i dvoraca Klenovnik i Trakošćan. Novi Marof nudi 31 kilometar dugačku kružnu rutu preko Ivanščice.
Kao vrlo poželjna biciklistička destinacija profilirala se i Krapinsko-zagorska županija koja nudi 21 biciklističku rutu. Primjerice, ruta Tragom termalnih izvora (38 km) povezuje Tuheljske i Krapinske toplice, a ruta Putovima Seljačke bune (36 km) vodi vas u Mariju Bistricu i Gornju Stubicu.
Što se tiče zagrebačkog područja, u ponudi je također niz opcija: Žumberak - Ruta slapova (48 km), Savska ruta (duža 87,6 km i kraća 16,7 km), Ruta ptica i kornjača (30 km), Ruta mostova i skela (linijska, 40,8 km) i kružna Zagrebačka ruta (Zagreb - Velika Gorica, 41 km). Nemojte propustiti ni Plešivičku vinsku cestu.
KVARNER
Goranska biciklistička transverzala povezuje sve atrakcije Gorskog kotara, a vodi vas i Karolinom, Jozefinom i Lujzijanom. Sastavljena je od sedam etapa ukupne dužine 260 kilometara. Zajedno s još devet poveznica čini više od 400 km i 5000 metara ukupnog uspona te jednako toliko spustova.
Riječka biciklistička transverzala dugačka je 63 kilometra i povezuje osam gradova i općina riječkog prstena. Ima više od 100 kilometara poveznica koje se mogu kombinirati.
U Parku prirode Učka, pak, postoji osam označenih staza različitih kategorija. Njihova ukupna dužina iznosi 180 kilometara.
Kvarner je domaćin jedne od najpoznatijih brdsko-biciklističkih etapnih utrka u Hrvatskoj, 4 Islands MTB Stage Race, koja se održava na Krku, Rabu, Cresu i Lošinju.
Zanimljive opcije nude i rute na crikveničkoj rivieri i u Novom Vinodolskom. Nudi se 300 kilometara ruta, od onih laganih do zahtjevnih.
DALMACIJA
Opcija je doista mnogo. Primjerice, samo na području Zadra nudi se 3000 kilometara biciklističkih ruta - 46 brdsko-biciklističkih staza, 21 cestovna te 20 rekreativnih i obiteljskih.
Onima željnima izazova preporuča se da se okušaju na Majstorskoj cesti, prvoj cesti koja je povezala kontinentalnu Hrvatsku s Dalmacijom preko najveće hrvatske planine Velebita. Adrenalinska je injekcija i teška MTB 04 - Velebit 3, dugačka 51 kilometar, s usponom od 1268 metara, a koja se uspinje sve do Tulovih greda.
Biograd na Moru nudi niz opcija. Kružna ruta T&F 03 - Biograd na Moru, dugačka 22,7 kilometara, vodi prema najvećem prirodnom jezeru u Hrvatskoj - Vranskom jezeru. Biciklom se može okružiti i samo jezero - kraća ruta dugačka je 34, a duža 48 km, dok u Ninu postoji idealna opcija za obitelji s djecom - T&F 07 - NIN 1, dugačka 12,6 kilometara.
Na šibenskom području vrijedi istraživati NP Krka, ističe se i fizički zahtjevan brdski MTB uspon na planinu Promine, dok je u samom gradu kružna biciklistička staza dugačka 16,6 kilometara Kanalom sv. Ante uz tvrđavu Svetog Nikole.
Što se tiče Dalmatinske zagore, tamo je na raspolaganju 20-ak biciklističkih ruta s tri moguća cilja: jezero Peruča, Golo Brdo i vrela rijeke Cetine.
Makarska rivijera ima šest biciklističkih ruta ukupne dužine 200 kilometara (od panoramskih do strmih uspona), dok se u regiji Konavle ističu tri staze - kružna i 25 kilometara dugačka iz Čilipa na Donju Bandu s naseljima Gruda, Ljuta i Pridvoje kroz Konavosko polje, zatim također kružna, 26 kilometara duga ruta po obroncima Gornje Bande, ponovno kroz polje i naselja Miljasi i Zvekovica sve do Cavtata (iz kojeg i kreće). Treća broji 9,5 kilometara i kreće iz Cavtata preko Miočića do Čilipa.
OTOCI
Za duže panoramske cestovne vožnje idealni su Ugljan i Pašman koje povezuje ruta Road 7 - Ugljan i Pašman dugačka 71,1 kilometar, dok na Viru postoji kružna, oko cijelog otoka, dugačka 27,5 kilometara. Za biciklističku avanturu idealan je i Dugi otok (tamošnjom cestom koja povezuje sva naselja), dok je za one željne izazova idealan Pag, odnosno tamošnja ruta dugačka čak 60 kilometara. Na Braču postoji njih 25, na svim dijelovima otoka. Ruta 768 vodi, primjerice, do 780 metara visoke Vidove gore, najvišeg vrha na jadranskim otocima.
Hvar se može pohvaliti s 13 biciklističkih ruta koje se protežu cijelim otokom. Rute 704 i 705 vode kroz Starogradsko polje koje je upisano na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Na Korčuli se preporučaju tri biciklistička odredišta - Lumbarda, Blato i Vela Luka. Uz svako od njih veže se nekoliko ruta.