Četvero od petero ispitanika smatra da je liberalizacija taksi-tržišta donošenjem novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu u svibnju 2018. godine bila pozitivan pomak u pružanju taksi-usluge. Manja cijena i veća dostupnost, prilika za nove tržišne izazove i radna mjesta još su neki od učinaka liberalizacije taksi-usluga, što se odrazilo i na društvo u cjelini.
Međutim, nisu svi posve zadovoljni. Gradonačelnici pojedinih turističkih središta, u prvom redu Dubrovnika, smatraju da je liberalizacija taksi-tržišta pridonijela velikim prometnim gužvama.
Sve su to bili razlozi za okrugli stol s temom “Liberalizacija taksi-usluga”, koji je organizirao Jutarnji list 6. studenoga, a raspravljalo se o nedorečenosti Zakona i tome što se može učiniti kako bi se unaprijedio novi Zakon o prijevozu u cestovnom prometu.
Na okruglom stolu koji je moderirao novinar Jutarnjeg lista Boris Vlašić sudjelovali su Mario Madunić, pomoćnik ministra prometa, Hrvoje Pilko, viši stručni savjetnik iz Odjela za planiranje i pripremu razvojnih projekata u u Sektoru za promet Grada Zagreba, Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika, Petar Dragić, izvršni direktor Cammea, Davor Tremac, direktor Ubera, Đuro Lubura, izvršni direktor Udruge Digitalna Hrvatska, i Marko Slavulj, voditelj Katedre za tehnologiju gradskog prometa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.
Pravni okvir za donošenje zakona, ciljeve i njegove učinke prezentirao je Mario Madunić, pomoćnik ministra prometa:
“Cilj novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, koji je donesen prije godinu i pol, bila je prilagodba tržištu koje su se dogodile kao promjena trendova u prijevozu i radi pojave novih oblika prijevoza kao i usklađivanje s propisima EU. Kad je o olakšicama za poslodavce riječ, ukinuta su administrativna ograničenja za usluge taksi-prijevoza, olakšano je dobivanje licenci, ukinuto je ograničenje broja dozvola. Sve to omogućilo je da se broj taksi-vozila sa 4874 povećao na 7500.
Boris Vlašić: Gospodine Lubura, vaša je udruga naručila anketu. Koji su njezini glavni pokazatelji?
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: Osim što četiri od pet ispitanika ocjenjuje da je liberalizacija taksi-usluga pozitivna stvar, meni osobno zanimljivo je da nitko od prijevoznika nije dominantan. Jedna trećina anketiranih i dalje se koristi “starim” taksijima, jedna trećina koristi se onima koji su se pojavili prije digitalnih platformi, a trećina Uberom i Boltom. Čak 70 posto ispitanika u našoj anketi smatra da je liberalizacija taksi-usluga pomogla i našem turizmu, a trećina bi, da ostane bez posla, razmišljala o zaposlenju u tom sektoru.
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska
Boris Vlašić: Ima li negativnih učinaka liberalizacije?
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: Primjerice, oko polovine ispitanika smatra da su inicijative koje idu u pravcu ograničavanja taksi-usluga iznesene radi pogodovanja određenim lobijima.
Boris Vlašić: Prije nego što progovorimo o iskustvima u Zagrebu, kakva su iskustva u strukturi prometnog toka u Splitu i Dubrovniku?
Marko Slavulj, Fakultet prometnih znanosti: Prema provedenim istraživanjima 2019. godine, u centru Splita taksi-vozila sudjeluju prosječno sa 20 posto u strukturi prometnog toka, od čega su tri posto vozila s nesplitskim tablicama u vršnim satima u sezoni. U centru Dubrovnika prosječno je 18 posto taksi-vozila u strukturi prometnog toka, od čega tri posto vozila s nedubrovačkim tablicama. Primjerice, na Pilama je u špici oko 700 vozila po satu od čega su šest posto vozila s nedubrovačkim tablicama. Naše preporuke kao prometnih stručnjaka bit će da se ide u smjeru razvijanja javnoga gradskog prijevoza u tim gradovima. Ali, cijena javnoga gradskog prijevoza ne bi smjela biti veća od taksi-prijevoza.
Marko Slavulj, EPZ u Zagrebu
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: U Dubrovniku se primjerice žale da je broj putnika u javnom gradskom prijevozu nakon liberalizacije taksi-tržišta pao za 450 tisuća.
Boris Vlašić: Ugodnije se voziti taksijem. Mora li se i javni prijevoz prilagoditi novoj situaciji?
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: Naravno. Izvanredan primjer je Nokia, koja se nije prilagodila promjenama. Ako vas je dvoje ili više, osim što je ugodnije, u Dubrovniku se često i jeftinije voziti taksijem nego prilično skupim gradskim autobusom.
Petar Dragić, Cammeo: Taksi ne bi trebao biti problem već dio rješenja. Primjerice, svojevremeno su na naš zahtjev za 13 vozila u Osijeku rekli da grad nema potrebe ni za pet. A danas je u Osijeku više od 100 prijevoznika, u taksi-uslugama zaposleno je više od 300 ljudi. Potreba za našim uslugama raste iako grad ima lošu demografsku sliku. Ne vidim konflikt između javnog i taksi-prijevoza.
Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika: Kad bismo radili istraživanje na području Grada Dubrovnika, vjerojatno bi se 90 posto građana izjasnilo protiv liberalizacije taksi-usluga. Jer, ciljevi u Dubrovniku nisu ostvareni. Prije donošenja zakona imali smo 228 taksi-dozvola, u prvoj sezoni ta je brojka narasla na 1300, a sada imamo 4000 i sada imamo potpuni prometni kaos.
M. Aksić VitkovIć, Grad Dubrovnik
Imamo nezadovoljne građane, pad korištenja javnog prijevoza. Ugrožava se baština UNESCO-a i ovakvim bi specifičnim sredinama trebalo omogućiti ograničavanje broja taksija na svom području. Ne govorim tu o monopolu, svi su dobrodošli, ali brojka taksi-vozila ne može prijeći brojku koju gradske ulice ne mogu podnijeti. Optimalan je broj 500 vozila.
Petar Dragić, Cammeo: Kad kažete ograničenje u gradu, što je grad? Koji su to kriteriji po kojima bi se trebalo odrediti tih 500 vozila?
Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika: Grad je područje nešto šire od povijesne jezgre. Točne kriterije vam u ovom trenutku ne mogu reći.
Davor Tremac, Uber: Gospodin Madunić upravo je rekao da u Hrvatskoj ima 7500 taksija, a ovdje se navodi da je više od pola toga samo u Dubrovniku, ali to nema nikakva smisla. S druge strane, taksiji koji voze u Dubrovniku voze jer, očito, za time postoji potreba.
Davor Tremac, Uber
Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika: Slažem se da javni gradski prijevoz ne funkcionira najbolje i radimo studiju kako bismo poboljšali javni gradski prijevoz.
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: Drago mi je da Grad Dubrovnik uvažava Fakultet prometnih znanosti i bilo bi dobro da pričekamo da studija koju je naručilo Ministarstvo prometa bude gotova, a ne da iznosimo brojke napamet.
Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika: Ako se ponovi još jedna ovakva sezona na prometnicama, bojim se da će Dubrovnik puknuti po šavovima - i građani nam to prigovaraju. A oni su nam, ipak, na prvom mjestu.
Hrvoje Pilko, Sektor za promet Grada Zagreba: Mi u Zagrebu smatramo da je taksi-usluga izvrsna kao nadopuna javnoga gradskog prijevoza i da ga ona neće zamijeniti. Za druge oblike mikromobilnosti, kao što su električni romobili, skuteri... nemamo još odgovarajuće pravilnike i zakone. Sad nam se ne sviđa javni prijevoz, a mi kao upravitelji moramo ponuditi tarifnu politiku. Građanin je taj koji će odabrati način putovanja, a mi kao Grad moramo ponuditi usluge javnog prijevoza, i to i obavljamo. Ostale usluge podržavamo, kao i usluge mikromobilnosti.
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: I taksi-prijevoz je javni prijevoz.
Marko Slavulj, Fakultet prometnih znanosti: On nije socijalna, nego ekonomska kategorija.
Petar Dragić, Cammeo: Je li Grad Zagreb za ograničenje broja taksija ili nije?
Hrvoje Pilko, Sektor za promet Grada Zagreba: I jest i nije. Ukupni broj vozila kojima je odobreno obavljanje djelatnosti jest 3170 na dan 5. studenoga. Broj prijevoznika koji imaju izdanu dozvolu, a sjedište im je izvan Zagreba jest 259, a isti je i broj vozila. Kad je Advent ili neko drugo događanje, imamo priljev vozila iz drugih županija, krapinsko-zagorske, varaždinske i požeško-slavonske.
Hrvoje Pilko, Grad Zagreb
Davor Tremac, Uber: Zašto mi uopće govorimo o ograničavanju taksi-usluga ako je, prema svim pokazateljima, građani žele? Nadalje, kad govorimo o prometnom problemu odnosno gužvama, studije pokazuju da taksi ustvari smanjuje gužve, smanjujući broj privatnih automobila na cestama. Ako uzmete za primjer nekoga tko sam sebe vozi pa onda 20-ak minuta traži parking vozeći se ukrug po gradu. To, ustvari, stvara gužve, a ne taksi koji samo prođe, za taksi ne treba parking.
Petar Dragić, Cammeo: Mi smo se od 2011. godine zalagali za liberalizaciju. Ona je donijela pojednostavljeno zapošljavanje, dostupniju uslugu i cijene koje su svima prihvatljive. Taksi-služba dio je prometnog rješenja, a ne problem. Liberalizacija je dovela do toga da se branša triput povećala, a samim time i dostupnost usluge.
Boris Vlašić: Rekli ste da Cammeo ima 250 vozača? Koliko ste ih otpustili zato što su predstavljali neku opasnost za korisnike?
Petar Dragić, Cammeo: Ekscesnih situacija ima, ali grube situacije nisu pravilo, nego iznimka. Kad se radi o grubim povredama, kod nas nema kompromisa. Ali, morate biti svjesni da je radna snaga trenutačno gorući problem. Mi jedini imamo Taxi akademiju i kad se naš korisnik požali na uslugu, istog trenutka će se reagirati.
Petar Dragić, Cammeo (u sredini)
Isto tako, neke studije govore da posao vozača taksija spada u 10 najstresnijih. Na nama kao poslodavcima je odgovornost da svoje zaposlenike obrazujemo i pripremimo za izlazak na cestu, i to se provodi u Taxi akademiji. Njezina je svrha povećanje sigurnosti, ali i kvalitete te poticanje standarda profesionalizma u branši. Osim toga, mišljenja sam da se svakako mogu unaprijediti i određeni dijelovi zakona.
Đuro Lubura, Digitalna Hrvatska: Znam da su javnosti najzanimljiviji ekscesni slučajevi. Ali, ne može se na temelju takvih slučajeva generalizirati je li jedna djelatnost dobra ili nije. Mislim da smo zaključili da treba pričekati što će struka reći i da će se na temelju analiza i brojki donositi odluke. To je zaključak ovog okruglog stola o liberalizaciji taksi-usluga iz mog kuta.
Hrvoje Pilko, Sektor za promet Grada Zagreba: Grad Zagreb podržava liberalizaciju taksi-usluga i dat će korisniku mogućnost da izabere kojim će prijevozom stići od točke A do točke B. Grad Zagreb želi unaprijediti sve sustave i već smo pokrenuli i uspostavu Centra za nadzor prometa koji će građanima dati stvarnu informaciju o prometu u realnom vremenu, jer mi tim prometom moramo upravljati. Prometno zagušenje je problem velikih gradova.
Mario Madunić, pom. ministra prometa: Mi surađujemo i s Gradom Dubrovnikom i drugim gradovima i omogućili smo im nabavljanje autobusa. Međutim, mi se nismo dotaknuli teme vezane uz zračne luke. Liberalizacija je omogućila da taksi u jednom i drugom smjeru može voziti putnika. Zakon je omogućio da se smanji broj praznih vožnji.
Međutim, ako je i jedna obitelj spašena i nije otišla u Irsku, ako je i samo jedan mladi život spašen i netko nije alkoholiziran sjeo za volan, nego u taksi pri izlasku u noćni život, onda ćemo se složiti da je liberalizacija tržišta taksi-usluga bila dobar potez. Uskoro ćemo na temelju istraživanja imati jasniju sliku o situaciji na tržištu pa ćemo znati kako dalje. Krajnji rok za usklađivanje s regulativnom EU jest 23. svibnja 2020. Mi smo otvoreni za razgovore sa svima.
Mario Madunić, Ministarstvo prometa
Boris Vlašić: Kad je bio gradonačelnik New Yorka, Rudolph Giuliani donio je odluku da svaka vožnja s aerodroma JFK mora imati ograničen iznos, da se zna maksimalna cijena, i tu nema “muljanja”. Bilo bi krasno kad bi korisnici usluga znali koja je to maksimalna cijena za taksi-uslugu na sličnim udaljenostima.
Davor Tremac, Uber: To već postoji u Zakonu i on propisuje da cijena mora biti poznata putniku prije početka putovanja, a onda je na izbor putniku želi li prihvatiti takvu cijenu ili ne.
Petar Dragić, Cammeo: Moj bi zaključak bio da se ne bismo trebali promatrati kao sukobljene strane, nego kao dionici sjesti i dogovoriti se o poboljšanju situacije te riješiti probleme. Jer, mi smo tu samo servis građanima.