OTVORENI RUĐER

MAMMA MIA! Otkud osam Talijana u najvećoj hrvatskoj znanstvenoj ustanovi?

Davor Pongračić / CROPIX

U gornjem redu: Aurora Ponzi, Marco Giampaolo, Luca Grisanti, Jahmall Matteo Brisanti, u donjem redu: Fabio Franchini, Alessio Maiezza i Stefano Mezasalma

 

Krajem listopada s Instituta Ruđer Bošković (IRB) odaslano je priopćenje za javnost kako je prestižni časopis “Reviews of Modern Physics” objavio veliki pregledni rad međunarodnog tima znanstvenika o naprednim pristupima mjerenjima poboljšanim kvantnim učincima, što bi našlo primjenu i u industriji. Među autorima rada, redom iz prestižnih europskih znanstvenih institucija, navedeno je i ime dr. Uga Marzolina s IRB-a. Odmah sam nazvala Ruđerovu glasnogovornicu Petru Buljević Zdjelarević.

- Znam za dva talijanska fizičara na IRB-u. Zaposlili ste još jednog, dr. Uga Marzolina? - upitala sam.

­- Da, i ne samo dr. Marzolina. Imamo već osam Talijana na Ruđeru - spremno je odgovorila uvijek susretljiva Petra Buljević Zdjelarević.

To me zainteresiralo jer već godinama u svojim člancima ističem potrebu internacionalizacije “zatvorene” hrvatske znanstvene zajednice. U internacionalizaciji prednjači Institut Ruđer Bošković, gdje broj međunarodnih znanstvenika svake godine raste.

- Trenutno je na IRB-u zaposleno 35 stranih znanstvenika i istraživača. 13 ih je čak stalno zaposlenih, od kojih troje vodi vlastite istraživačke grupe i laboratorije. Petero je poslijedoktoranda iz razvojnih koeficijenata, a uz još pet doktoranda, na ostalim projektima imamo još 12 zaposlenih stranih znanstvenika i istraživača. Ne smijemo zaboraviti i nekoliko kolega koji su, poput mene, stekli i hrvatsko državljanstvo, a došli su raditi na IRB iz Španjolske, Francuske, Irske, Njemačke i drugih zemalja te ovdje zasnovali obitelj - rekao je dr. David Matthew Smith, ravnatelj IRB-a. Rođen i odrastao u Australiji, Smith je prvi znanstvenik stranog podrijetla koji obnaša čelnu poziciju na IRB-u.

 

Dolazi sve više stranaca

- Ovaj pozitivan trend rasta stranih znanstvenika dijelom je rezultat sustavne strategije IRB-a prema jačanju izvrsnosti. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da izvrsna znanost ne poznaje granice, ona je globalna, stoga je tu izuzetno važan faktor poticanja mobilnosti znanstvenika. Bilo da je riječ o odlasku naših znanstvenika na usavršavanje vani ili, pak, privlačenju stranih stručnjaka na IRB.

U jednom je dijelu ovaj porast neposredan rezultat pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a s druge strane uvjetovan je i kontinuiranim rastom broja europskih i drugih međunarodnih projekata na IRB-u - naglasio je Smith. Kako broj stranih znanstvenika na Ruđeru kontinuirano raste, naša najveća znanstvena kuća i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ovih su dana potpisali Sporazum o međuinstitucionalnoj suradnji na održavanju programa učenja hrvatskog jezika za inozemne znanstvenike na IRB-u.­

Među stranim znanstvenicima na IRB-u najbrojniji su upravo Talijani.

- Osim osobnih razloga, fizičke blizine Zagreba i Italije te činjenice da je Zagreb ugodno mjesto za život, vjerujem da je ključan čimbenik pri izboru bila međunarodna kompetitivnost istraživanja koja se rade na IRB-u u područjima koja kolege zanimaju. Konkretno, od osam kolega, šest ih je zaposleno u Zavodu za teorijsku fiziku, jedan kolega je u Zavodu za fiziku materijala te jedna kolegica u Zavodu za fizičku kemiju. Svakako, važno je istaknuti i neumoran trud i angažiranost cijelog tima na Zavodu za teorijsku fiziku, posebno predstojnice dr. Blaženke Melić, u stvaranju dobrih uvjeta za rad te pristupu poticanja zapošljavanja temeljenog na otvorenom pristupu i izvrsnosti kandidata - otkrio je Smith.

Već ranije smo u Jutarnjem listu pisali o talijanskom fizičaru dr. Fabriziju Nestiju, koji je nakon ulaska Hrvatske u EU postao prvi strani znanstvenik sa stalnom pozicijom na IRB-u. Štoviše, Nesti je 2016. godine Ruđeru donio milijun eura vrijedan projekt RBI-T-WINNING, prvi projekt koji je u sklopu programa OBZOR 2020 u Hrvatsku donio neki stranac. Iako se u rujnu ove godine dr. Nesti vratio u L’Aquillu, gdje mu živi obitelj, spomenuti projekt omogućio je IRB-ovom Zavodu za teorijsku fiziku da poveća kapacitete svojih istraživanja.

Upravo zahvaljujući Fabriziju Nestiju za Ruđer je čuo dr. Alessio Maiezza, koji je na Sveučilištu u L’Aquilli diplomirao i doktorirao teorijsku fiziku, a zatim radio u Valenciji u Španjolskoj. Nakon kratkog boravka na Međunarodnom centru za teorijsku fiziku u Trstu, stigao je na Ruđer.

- Upoznao sam IRB preko dr. Nestija koji mi je bio savjetnik na doktoratu. Uvijek mi je pričao o IRB-u kao mjestu gdje se možete u miru posvetiti vlastitim istraživačkim interesima. IRB nudi jedan bogati znanstveni ambijent s brojnim seminarima u mnogim disciplinama. To pospješuje dobro intelektualno stapanje - rekao je Maiezza.

Na Sveučilištu u L’Aquilli, gradu koji je diljem svijeta postao poznat po katastrofalnom potresu 2009. godine, diplomu prvostupnika iz fizike stekao je i dr. Ugo Marzolino. - Magistar struke sam postao na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, a doktorirao na Sveučilištu u Trstu. Zatim sam radio na sveučilištima u Salernu, Freiburgu, Toulouseu i Ljubljani. Jedan kolega iz Trsta rekao mi je da je na Ruđeru otvorena pozicija za posao. Poslije sam spoznao da je IRB istraživački centar izvrsnosti u Hrvatskoj te da je prisustvo znanstvenika različitih specijalnosti vrlo zanimljivo i stimulirajuće. Stoga sam se prijavio na natječaj na IRB-u - objasnio je Ugo Marzolino (34).

Mladi Jahmall Matteo Bersini (28) u Zagrebu je na samom početku karijere. - Diplomirao sam teorijsku fiziku na Sveučilištu Torino, a zatim sam se preselio u Zagreb kako bih počeo doktorat. Našao sam poziciju na web portalu na kojem su istaknuti poslovi za fizičare, a došao sam ovdje zbog istraživačkih tema. Također, mislim da je Hrvatska dobro mjesto za život, a Zagreb je mali i miran grad s mnogo zelenila. Volim šetati po gradu i otkrivati njegovu kulturu - rekao je Jahmall Matteo Bersini, koji uz kozmologiju i fiziku elementarnih čestica, obožava i glazbu, čitanje i putovanja.

 

Početni dojmovi dobri

Dok je za Bersinija Zagreb mali grad, za dr. Lucu Grisantija (35) je najveći grad u kojem je dosad živio. - Porijeklom sam iz malog sela u planinskom dijelu provincije Reggio Emilia. Studirao sam kemiju u Parmi, zatim sam otišao u Belgiju gdje sam živio tri godine. Onda sam se vratio u Italiju te sam u Trstu pet godina radio na dva instituta. Prije 1,5 mjesec pridružio sam se IRB-u.

Smatram da je kvaliteta istraživanja na IRB-u visoka te da Institut obuhvaća fundamentalne discipline, što je jako važno. Kako mogu vidjeti u svome okruženju, ljudi su na IRB-u generalno mladi. U Italiji je posve drukčije, ljudi na stalnim pozicijama su prilično stari, a stalno zaposleni znanstvenici mlađi od 40 godina praktički ne postoje - rekao je Luca Grisanti, koji još uvijek istražuje Zagreb. No, početni su mu dojmovi jako dobri.

Porijeklom iz Sulmone, malog grada u središtu pokrajine Abruzzo, dr. Salvatore Marco Giampaolo (44) svoju karijeru na području kvantne mehanike gradio je u Italiji, Austriji i Brazilu te sada u Hrvatskoj.

- Mislim da je ideja istraživačke multidisciplinarnosti, kakva se može naći na IRB-u, izvanredno zanimljiva. Omogućuje znanstvenicima na različitim područjima da imaju globalniji pogled na istraživački rad. Također, mladi ovdje govore dobar engleski jezik - rekao je Giampaolo. Kao manu rada u Hrvatskoj ističe birokraciju. - Imate je jako puno, baš kao i mi u Italiji - ustvrdio je Giampaolo.

U “maloj talijanskoj zajednici” na IRB-u je i jedna znanstvenica. Aurora Ponzi (33) trenutačno radi u Ruđerovoj grupi za fizičku kemiju. Magistra je postala na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, a doktorat u Trstu gdje je prvi put čula za IRB. - Moj mentor na doktoratu i ja počeli smo surađivati s grupom iz teorijske kemije na Ruđeru. Radeći na tome projektu, pred kraj moga doktorata provela sam više od mjesec dana u Zagrebu. Odmah sam se oduševila znanstvenim radom grupe za fizičku kemiju.

Kad se ovdje ukazala mogućnost za istraživačku poziciju na nekoliko godina, odmah sam se odlučila za to - ispričala je Aurora Ponzi koja je na Ruđeru šest mjeseci. - Na temelju moga znanja i iskustva, koje je ograničeno na grupe iz fizičke kemije i teorijske fizike, mogu reći da je ovdje vrlo stimulativno i živo znanstveno okruženje. Također, regrutiranje stranih znanstvenika znak je otvaranja i nastojanja da se promovira znanstvena razmjena - rekla je Aurora Ponzi.

 

Odljev talijanskih mozgova

Naglasila je da se i Italija suočava s odljevom mozgova, odnosno odlaskom znanstvenika i stručnjaka. Slično o odlasku talijanskih znanstvenika govori i dr. Stefano Mezzasalma. On je svoje akademske titule stekao na Sveučilištu Genova i Politehni u Milanu gdje je doktorirao. Zatim je radio u Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj te na Sveučilištu u Trstu. - Za posao na IRB-u sam se jednostavno javio putem natječaja otvorenog na portalu Euraxess. Izabrao sam ovaj institut jer znam da je to u vašoj zemlji strateški znanstveni centar prve razine. S druge strane, relativna blizina Trsta omogućava mi da se krajem tjedna pridružim mojoj obitelji - rekao je Mezzasalma.

Blizina Trsta, gdje mu također živi obitelj, od velike je važnosti i dr. Fabiju Franchiniju, koji već dvije godine ima stalnu poziciju na IRB-u. Franchini je fiziku studirao na Sveučilištu Bologna gdje je postao magistar, a zatim je doktorirao na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku. Nakon toga je bio na postdoktoratu u Centru za teorijsku fiziku Abdus Salam i Međunarodnoj školi za napredni studij (SISSA) u Trstu, na IFN u Firenzi te MIT-u u Bostonu. Naposljetku, izabrao je Ruđer. - Čini se da Hrvati gaje vrlo negativan osjećaj i pogled na Hrvatsku, ali ja sam našao vrlo pozitivno okruženje. Istina je da je birokracija prevelika i troši puno produktivnog vremena.

Također, sredstva za istraživanje su ograničena, no takva je situacija i u nizu europskih zemalja, uključujući Italiju. Istodobno, Hrvatska zaklada za znanost nudi nekoliko mogućnosti za potporu istraživanjima te ima uravnoteženu evaluacijsku shemu. Kad bi hrvatski znanstvenici gledali na situaciju objektivnije, ne bi toliko željeli otići iz zemlje. Ili bi se željeli vratiti - rekao je Fabio Franchini (42).

- Istodobno, razumijem i da je pozitivno okruženje relativno novije postignuće, vjerojatno dijelom povezano s pridruživanjem Hrvatske EU. Istina je da Hrvatska još mora obaviti puno posla te da još nije u potpunosti cijenjena u ostatku Europe. Ali, stvari se poboljšavaju i budućnost je svijetla - zaključio je Fabio Franchini.

Fabio Franchini

Franchini je fiziku studirao na Sveučilištu Bologna gdje je postao magistar, a zatim je doktorirao na Sveučilištu Stony Brook u New Yorku. Nakon toga je bio na postdoktoratu u Centru za teorijsku fiziku Abdus Salam i Međunarodnoj školi za napredni studij (SISSA) u Trstu, na IFN u Firenzi te MIT-u u Bostonu. Naposljetku, izabrao je Ruđer.

 

Alessio Maiezza

Na Sveučilištu u L’Aquilli diplomirao je i doktorirao teorijsku fiziku, a zatim radio u Valenciji u Španjolskoj. Nakon kratkog znanstvenog boravka na Međunarodnom centru za teorijsku fiziku u Trstu, stigao je na Ruđer.

 

 

Stefano Mezasalma

Svoje akademske titule stekao je na Sveučilištu Genova i Politehni u Milanu gdje je doktorirao. Zatim je radio u Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj te na Sveučilištu u Trstu. Za posao na IRB-u se jednostavno javio putem natječaja otvorenog na portalu Euraxess.

 

 

 

Jahmall Matteo Bersini

Diplomirao je teorijsku fiziku na Sveučilištu Torino, a zatim se preselio u Zagreb kako bi počeo doktorat. Našao je poziciju na web portalu na kojem su istaknuti poslovi za fizičare, a došao je ovdje zbog istraživačkih tema.

 

 

Aurora Ponzi

Trenutačno radi u Ruđerovoj grupi za fizičku kemiju. Magistra je postala na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, a doktorirala u Trstu gdje je prvi put čula za Institut Ruđer Bošković.

 

Luca Grisanti

Porijeklom je iz malog sela u planinskom dijelu provincije Reggio Emilia. Studirao je kemiju u Parmi, zatim otišao u Belgiju gdje je živio tri godine. Onda se vratio u Italiju te u Trstu pet godina radio na dva instituta. Prije 1,5 mjeseci pridružio se IRB-u.

 

Marco Giampaolo

Porijeklom iz Sulmone, malog grada u središtu pokrajine Abruzzo, svoju karijeru na području kvantne mehanike gradio je u Italiji, Austriji i Brazilu te sada u Hrvatskoj. Kaže kako u IRB-u ponajviše cijeni multidisciplinarnost istraživačkog rada.

 


Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo