VALTER FLEGO - INTERVJU

'PRIZNAJEM, IDS JE KRIV. KRIVI SMO ZA TO ŠTO SE ISTRA RAZVIJA' Istarski župan otvoreno progovorio o EU izborima, Uljaniku, ali i o svojim kolegama

Srećko Niketić / CROPIX

Valter Flego

Jedina smo županija koja doživljava pozitivne demografske trendove. Iz godine u godinu imamo rast zaposlenosti, a raste i broj stanovnika

Istarski župan Valter Flego nositelj je liste Amsterdamske koalicije na izborima za Europski parlament. Razgovarali smo o problemima koalicije, Istri i budućnosti Uljanika.

Govori se o razvoju IT industrije u Istri, o Puli kao Silicijskoj dolini te Muzilu kao IT kampusu u koji bi se smjestile tvrtke. Jesu li to maštarije ili postoje kakvi konkretniji projekti?

- Sve je vrlo konkretno. Digitalno gospodarstvo danas raste sedam puta brže od ostalog, a Istra se želi pozicionirati kao ICT regija. U Istri, među ostalim, djeluje i jedna od vodećih kompanija u međunarodnom IT sektoru čije usluge koristi pola čovječanstva. To je Infobip sa sjedištem u Vodnjanu koji je krenuo kao mala istarska kompanija iz našeg poduzetničkog inkubatora, da bi danas pokorio pola svijeta i ne namjerava tu stati.

Mi u Istri pratimo trendove kako bismo se pozicionirali kao najnaprednija županija. Tako je i u poljoprivredi, turizmu, kulturi. Nakon desetljeća strateškog planiranja i razvoja zovu nas mala Toskana. Da se vratim na vaše pitanje - kada govorimo o Silicijskoj dolini, to nije maštarija, nego realni projekt. Svi ekonomski pokazatelji govore o Istri kao daleko najrazvijenijoj hrvatskoj županiji, što nije slučajno. To je rezultat velikog sustavnog rada i razvojne politike.

Ne živi li, ipak, Istra od turizma?

- To nije točno. Struktura BDP-a pokazuje da je turizam tek na trećem mjestu, premda smo županija koja ostvaruje oko trećine svih hrvatskih turističkih brojki. Na prvom mjestu je proizvodnja, na drugom je trgovina, pa turizam, transport, poljoprivreda i sve ostalo.

Iseljavaju li se ljudi i iz Istre?

- Obrnuto je. Jedina smo županija koja doživljava pozitivne demografske trendove. Iz godine u godinu imamo rast zaposlenosti, a raste i broj stanovnika.

Iz svega što ste rekli proizlazi da neće biti prevelika katastrofa za Istru ako Uljanik propadne do kraja?

- Uljanik ne treba propasti, a ovdje ne govorimo samo o Istri, nego o hrvatskoj brodogradnji. Tema Uljanik Grupe nije istarska, nego hrvatska. Vjerujem da će Vlada Uljaniku dati jednaku šansu kakvu je prije dala svim hrvatskim brodogradilištima. Uljanik jedini nije dobio šansu proći proces restrukturiranja. Naravno da to podrazumijeva i adekvatan menadžment i nadzor. Drago mi je da je i ministar neki dan konačno potvrdio ono što mi govorimo 16 mjeseci - da stečaj nije puno jeftiniji od restrukturiranja.

Od 1991. godine do danas država je u brodogradilišta uložila 31,7 milijardi kuna, od čega u Uljanik 4,2 milijarde. Ima li smisla održavati takvu industriju?

- Ima. Uljanik je dobio 4,2 milijarde jamstava, ali je tijekom tog vremena isporučio brodove u vrijednosti većoj od 50 milijardi. Sve Vlade do sada trebale su provoditi puno konkretniji nadzor nad jamstvima koja su davale. A današnja bi trebala biti fer prema Uljanik grupi i imati prema njoj jednak metar kakav je imala prema ostalim brodogradilištima. Najvažnije, kao država trebamo reći što nam je strateška grana. Brodogradnja je to bila svih ovih godina, a nadam se da će biti i ubuduće. Svaka druga odluka znači da je Hrvatska odlučila potpuno ubiti brodogradnju. To za sobom povlači niz negativnih posljedica i nadam se da nitko neće povući tako nepromišljen potez.

Kako ćete građaninu, poreznom obvezniku iz sjeverozapadne Hrvatske ili Slavonije objasniti da mora izdvajati iz svog džepa da bi financirao industriju koja nije profitabilna?

- Cijeli proces ne smijemo gledati statički, nego dinamički. Država mora definirati strateške prioritete. Je li to poljoprivreda koja se sufinancira? Ako je, koja - konvencionalna ili ekološka? Je li to ICT sektor? Ako je, hoćemo li onda tu stavljati subvencije, dati povoljnije najamnine, izgraditi širokopojasnu infrastrukturu? Ili je to brodogradnja?

Cijelo vrijeme lutamo i zato si postavljamo takva pitanja. Brodogradnja, kada govorimo o Uljaniku, prisutna je 162 godine. Lako možemo vidjeti njene pluseve i minuse. Moramo sagledati cijelu sliku, promijeniti ono što ne valja i okrenuti se domaćoj pameti. Ili napraviti ono što je Nizozemska učinila da zaštiti svoju industriju. To je ulaganje u istraživanje i razvoj iz sredstava fondova EU, a onda lansiranje motora ili drugih dijelova koje će ugrađivati u domaći proizvod. To je sustavan pristup, a ovo što mi radimo je lutanje.

Kakav je vaš stav prema bivšoj upravi Uljanika koja ga je odvela u bankrot, a pritom uživala u visokim primanjima i isplaćivala si razne benefite?

- DORH i sve resorne institucije trebaju istražiti svaki segment poslovanja i utvrditi tko je za što kriv. Kada smo gradonačelnik Pule Boris Miletić i ja prije godinu i pol saznali da postoje problemi u Uljaniku, odmah smo reagirali i išli tadašnjoj potpredsjednici Vlade i ministrici gospodarstva Martini Dalić. Vlada je najveći pojedinačni vlasnik s 25 posto i ona je definitivno odgovorna za poslovanje brodogradilišta, a time i za rezultate uprave. Zakon o trgovačkim društvima propisuje tko je odgovoran za poslovanje društva - to su vlasnik, nadzorni odbor i uprava. Uprava je vukla krive poteze, a državnog nadzora nije bilo. I danas je Uljanik tu gdje je.

Je li Uljanik tempirana bomba pred izbore? Ako u idućih mjesec i pol ode u stečaj, hoće li birači kazniti IDS na izborima za Europski parlament?

- IDS je pod navodnicima kriv zato što je sa svojim sugrađanima od Istre stvorio najrazvijeniju hrvatsku županiju čiji je BDP u rangu prosjeka EU. Ne vidim zašto bi birači kaznili IDS. Napadi na IDS pokazali su se promašenima, a građani znaju zbrojiti dva i dva. Mi ne možemo biti odgovorni jer ne raspolažemo mehanizmima koji utječu na rad brodogradilišta. To jako dobro znaju i oni koji su željeli iskoristiti agoniju Uljanika da bi naškodili IDS-u.

Hoće li Amsterdamska koalicija živjeti i nakon izbora za EP?

- Nadam se da hoće. Stranački sustav kakav smo poznavali definitivno više ne postoji. Za Hrvatsku je važno da HDZ ima snažnu i kvalitetnu lijevo-liberalnu oporbu kako ne bismo završili u smjeru kojim idu Mađarska i Poljska. Amsterdamska koalicija ima najviše potencijala suprotstaviti se svim radikalnim i desnim opcijama.

Što kažete o aferama predsjednice GLAS-a Anke Mrak Taritaš, od neprijavljivanja stana u imovinskoj kartici, prihoda od ispitne komisije na čije je čelo samu sebe imenovala dok je bila ministrica do preporuke za dodjelu državljanstva gospođi Poletajev, supruzi drugog čovjeka Sberbanka koji je kreditirao Agrokor?

- Anka Mrak Taritaš odmah je preuzela odgovornost za isplaćene naknade, rekla da su to bili njeni propusti i ispričala se. Ona je pogriješila, ali je za to preuzela odgovornost i platit će kaznu. Za mene je ta priča gotova. A što se državljanstva tiče, poznato je da ministri potpisuju desetke takvih preporuka, a da provjere obavljaju nadležne službe prije nego što ministru dođu na potpis. Rado bih vidio preporuke koje su i drugi ministri potpisali. Ne znam što se točno Anki Mrak Taritaš ovdje prigovara. Znakovito je da se ovakve konstrukcije pojavljuju dva mjeseca pred izbore.

Hoće li radikalni istupi predsjednika HSS-a Kreše Beljaka, od toga da treba zabraniti HDZ, da predsjednica Hrvatske spada u šačicu nepismenih kojoj je Šešelj pomagao u kampanji do toga da je Ruži Tomašić poručio da može van iz Hrvatske, pridonijeti uspjehu vaše koalicije na izborima?

- Pretjerao je s reakcijama. S obzirom na sve što se događa u Hrvatskoj, od divljanja radikala s jedne do licemjerja s druge strane, nije teško izgubiti strpljenje. No to nije način. Naša se koalicija zalaže za otvorenost, toleranciju, poštivanje nacionalnih zajednica i nikome ne treba biti teško priznati ako je prešao granicu, a Krešo Beljak je to priznao.

Kako će izgledati EU ako na ovim izborima važniji rezultat ostvare populističke stranke?

- Nadam se da se to neće dogoditi. Unija ima nedostataka, ona nije završeni projekt, previše je birokratizirana, ali je i dalje najugodniji prostor za život na svijetu. Ljudi počinju shvaćati da su desni populisti manipulatori. Izbori u Estoniji ili Slovačkoj na kojima su pobijedile ili vode liberalne opcije pokazuju da su ljudi prozreli tu populističku destruktivnu retoriku koja se temelji na šovinizmu i mržnji.

Izdvajamo