STEVO PENDAROVSKI

'Zamjena teritorija Kosova i Srbije najgora je ideja u zadnjih desetak godina'

    AUTOR:
    • Boris Orešić

  • OBJAVLJENO:
  • 09.03.2019. u 19:03

U slučaju da Srbija i Kosovo stvarno razmijene teritorije, Sjeverna Makedonija i BiH će biti kolateralne žrtve. Ako se sada umjesto tog principa uvede princip etničke distribucije naroda, onda će Albanci u Makedoniji, a vrlo vjerojatno i Srbi u BiH, tražiti korekcije granica i u te dvije države

Nakon što je, usprkos snažnom protivljenju velikog dijela domaće javnost, riješio dugogodišnji spor s Grčkom i poveo svoju zemlju prema euroatlantskim integracijama, makedonskom socijaldemokratskom premijeru Zoranu Zaevu sada predstoji novi veliki politički test - predsjednički izbori koji se održavaju 21. travnja. Iako lakše diše nakon što je ostvario ključni vanjskopolitički cilj o kojem je ovisio i opstanak njegove vlade, prilikom izbora predsjedničkog kandidata odlučio je igrati na sigurnu kartu i u utrku poslao jednog od svojih najbližih suradnika - Stevu Pendarovskog - koji je na zadnjim predsjedničkim izborima prije pet godina u drugom krugu izgubio od aktualnog predsjednika Đorgea Ivanova iz danas najveće oporbene stranke VMRO-DPMNE.

“Ponovno smo ujedinjeni - Makedonci, Albanci, Srbi, Turci, Vlasi, Romi, Bošnjaci i svi drugi. Prvi put u povijesti naše zemlje različite zajednice stoje iza Steve Pendarovskog”, rekao je Zaev, ustvrdivši kako je njegovog kandidata podržala čak 31 stranka.

 

Raste razmjena s Grčkom

Pendarovski zadnjih godina obavlja funkciju nacionalnog koordinatora za članstvo u NATO-u čija bi 30. članica Sjeverna Makedonija trebala postati kroz najviše godinu dana, a možda već krajem ove godine čim sve države članice u svojim parlamentima potvrde protokol o njezinom pristupanju Sjevernoatlantskom savezu. Prva je to već početkom veljače učinila Hrvatska, čiji je Sabor poslao Makedoncima poruku kako će im Hrvatska pružati potporu na putu prema EU.

Do sada ih je na tom putu kočila Grčka koja je svog sjevernog susjeda u zadnji čas zaustavila da u NATO uđe 2008. zajedno s Hrvatskom i Albanijom. Od proglašenja neovisnosti, vlasti u Ateni su osporavale ime nove države koja se odnedavno službeno zove Sjeverna Makedonija. Obje su strane pristale na to kompromisno rješenje. Razgovor sa Stevom Pendarovskim stoga započinjemo pitanjem je li se priviknuo na novo ime.

“Jasno je da nisam. Još je rano i proći će sigurno još vremena dok se građani Sjeverne Makedonije naviknu na promjenu imena. No, pozitivno je što sve ankete pokazuju da se podrška Prespanskom sporazumu između Zaeva i Tsiprasa povećava, a baš taj ugovor i dodatak Sjeverna u imenu države omogućili su nam da dobijemo pozivnicu za NATO, što je naš najveći vanjskopolitički cilj. To članstvo nam je potrebno zbog međunarodne potvrde naših granica i jačanja unutarnje društvene kohezije, jer ulazak u NATO jednako podupiru i Makedonci i Albanci kao i sve ostale etničke zajednice. Prvi znakovi normalizacije odnosa s Grčkom su već vidljivi.

Trgovinska razmjena između dviju zemalja je samo u drugoj polovici prošle godine porasla za 18 posto”, ističe 56-godišnji Pendarovski kojem prve ankete daju najveće šanse da izbornu utrku završi kao pobjednik. Glavna protukandidatkinja mu je pravnica Gordana Siljanovska Davkova kojoj je VMRO-DPMNE povjerio tu ulogu, budući da je Đorge Ivanov odradio dva mandata i više se nema pravo natjecati za predsjednika.

Prisjećajući se zadnjih predsjedničkih izbora na kojima je bio kandidat iste koalicije koja je tada bila u oporbi, Pendarovski tvrdi da je tada de facto pobijedio svog protukandidata Ivanova, ali je na žalost tadašnji režim Nikole Gruevskog velikim pritiskom na birače promijenio ishod izbora.

“Te godine je autokratski režim bio na svom vrhuncu. Ja sam dobio oko 400.000 glasova što je politički kapital koji se sada u demokratskom ozračju može samo povećati. Ishod izbora 2014. bio je rezultat brutalnog pritiska vlasti na dobar dio glasača. Naime, svi zaposleni u državnoj administraciji su bili prisiljeni dati glas za kandidata vladajućeg VMRO-a koji je držao i sve medije pod apsolutnom kontrolom. Ukratko, cjelokupni državni aparat je sa svim resursima radio za Ivanova. Danas je situacija u državi potpuno drugačija i svi kandidati, a bit će nas troje, imaju jednak pristup medijima i načelno jednake uvjete za izbornu utakmicu.

Sve ankete pokazuju da imam daleko veći potencijal od oporbe u privlačenju glasova Albanaca. To nije zato što Albancima dajemo nerealna izborna obećanja, nego zato što Albanci u Sjevernoj Makedoniji znaju da je vladajuća stranka SDSM uvijek vodila balansiranu međuetničku politiku, dok je sadašnja oporba, pogotovo u zadnje dvije godine vodila takvu antialbansku politiku kakva od proglašenja makedonske neovisnosti do danas nije zabilježena.

Izuzetno je važno da budući predsjednik Sjeverne Makedonije dobije i glasove Albanaca jer je naša država multietnička i multireligiozna, i stoga je ravnoteža u odnosima između naroda i religija ključ njezine stabilnost”, ističe Pendarovski koji je 1987. diplomirao na skopskom Fakultetu za pravne i političke znanosti te godinama predavao međunarodnu sigurnost, vanjsku politiku i globalizaciju na American Collegeu u Skoplju. Političku karijeru započeo je 1998. kao glasnogovornik MUP-a, a nakon toga je bio savjetnik predsjednika za vanjsku politiku i zastupnik u parlamentu.

Podsjeća kako je nedavno njegova zemlja s Bugarskom potpisala Sporazum o prijateljstvu i dobrosusjedskim odnosima, a s Grčkom oko imena čime su riješena ključna godinama otvorena pitanja. Tvrdi da će, postane li predsjednik, razvijati dobre odnose sa svim susjedima.

 

Daleko od članstva u EU

“To je od velike važnosti, kao prvo zbog velike albanske zajednice koja živi kod nas i koja ima brojne veze s Kosovom i Albanijom, kao i zbog regionalne suradnje koja je preduvjet za europske integracije, a od naša preostala tri susjeda, Bugarska i Grčka su članice EU, a Srbija je na tom putu”, ističe Pendarovski, dodajući kako je zaključak prošlogodišnjeg summita EU-Zapadni Balkan u Sofiji bio da će EU u lipnju ove godine odrediti datum za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

“Još smo daleko od punopravnog članstva u EU. Bit će za nas veliki diplomatski izazov da ofenzivnim tempom provedemo reforme i uspijemo dostići Srbiju i Crnu Goru kojima je kao okvirni rok ulaska u EU određena 2025. godina”, kaže Pendarovski i naglašava kako im Hrvatska mnogo pomaže, a makedonski pregovarački timovi u svim ključnim poglavljima u pregovaračkom procesu već su uspostavili komunikaciju s hrvatskim kolegama. Smatra kako Hrvatska Sjevernoj Makedoniji može mnogo pomoći i ponuditi jer su obje kao bivše jugoslavenske republike prema europskim integracijama startale sa sličnih pozicija, a godinama su imale isti političko-ekonomski sistem i slične kulturne vrijednosti i tradiciju.

Što misli o idejama o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova?

“Nažalost, ja sam jedan od rijetkih političara na zapadnom Balkanu koji javno govori protiv te ideje koja je nešto najgore što sam čuo u posljednjih desetak godina. U slučaju da Srbija i Kosovo stvarno razmjene teritorije, Sjeverna Makedonija i BiH će biti kolateralne žrtve. Naime, mi smo 2001. potpisali mirovni sporazum s Albancima, a prije toga je za vrijeme pregovora u Ohridu bio odbijen prijedlog o teritorijalnom razgraničenju unutar Makedonije. To je bilo moguće samo zato što se prilikom raspada Jugoslavije i stvaranja novih država poštivalo pravilo da nekadašnje republičke granice postanu državne granice.

Ali ako se sada umjesto tog principa uvede princip etničke distribucije naroda, onda će Albanci u Makedoniji, a vrlo vjerojatno i Srbi u BiH tražiti korekcije granica i u te dvije države”, zaključuje Pendarovski koji smatra da će u narednim godinama njegova zemlja imati iste sigurnosne izazove kao i druge države u regiji. Ponajprije je riječ o povratku njezinih državljana s ratišta na Bliskom istoku, vjerskom ekstremizmu, cyber napadima i tzv. hibridnim prijetnjama.

 

Stabilna demokracija

Prema njegovom mišljenju za balkanske države u kojima tranzicija još nije završila, posebno će opasan fenomen biti tzv. fake news koji ima potencijal kompromitirati demokratske vrijednosti koje još nisu u potpunosti prihvaćene u društvu.

Sjevernu Makedoniju za deset godina on vidi kao EU članicu sa stabilnom demokracijom, ali i daleko višim ekonomskim standardom i manjom stopom iseljavanja. U posljednje vrijeme otkako je jasno da će zemlja ući u NATO, deseci stranih kompanija su, tvrdi, najavile da će pokrenuti velike investicije. Ulaskom u NATO, dodaje, njegova zemlja otklanja i najveći problem u odnosima s Rusijom koja se tome izričito protivi. Moskva pak, tvrdi predsjednički kandidat SDSM-a, ne vidi problem u ulasku Sjeverne Makedonije u EU. Ako bude predsjednik, stoga će, kaže, razvijati odnose s Rusijom, posebno na području energetike, ekonomije i trgovine.

Na kraju nas zanima i njegovo mišljenje treba li predimenzionirani kip Aleksandra Makedonskog ostati na glavnom skopskom trgu, koji također nosi ime tog antičkog vladara što Grke, ali i mnoge stanovnike Skoplja, izuzetno živcira?

“Ako me pitate na osobnoj razini, ne samo taj kip nego i svi ostali spomenici na glavnom trgu bi trebali bi biti uklonjeni. To se, međutim, neće dogoditi zato što bi prema provedenim analizama cijena uklanjanja bila prevelika za siromašnu državu kao što je naša”, kaže Pendarovski, dodajući kako je i rješenje tog problema predviđeno sporazumom između Zaeva i Tsiprasa po kojem će na sve spomenike helenističkoj tradiciji i kulturi biti postavljene pločice na kojima će to i pisati.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo