'ŽELIM MIRAN ŽIVOT'

Zvučno označavanje vremena treba ukinuti, a vjersku buku utišati

Privatni album

Dražen Trnski je osnivač udruge “Želim miran život”

Već danima je jedna od glavnih tema u Hrvatskoj borba određenih pojedinaca protiv zvonjave crkvenih zvona. Jedna takva vodi se i u zagrebačkom naselju Trnovčica, a mi smo razgovarali s osnivačem udruge 'Želim miran život' Draženom Trnskim koji nam je otkrio detalje te borbe.

1. Gospodine Trnski, kada ste, kako i zašto osnovali udrugu “Želim miran život”?

- Živim u zagrebačkom naselju Trnovčica koje je bilo mirno sve dok na novosagrađenu crkvu nisu montirana četiri zvona ukupne mase 2245 kilograma. To se dogodilo početkom rujna 2011. godine. Nakon pritužbi i priloga na televiziji javilo mi se nekoliko osoba s istim problemom i odlučili smo osnovati udrugu jer smo smatrali da ćemo tako lakše ostvariti cilj: imati miran život u vlastitom domu. Udruga je osnovana u studenome 2011. godine.

2. Koje ste zdravstvene probleme imali zbog te buke?

- Umor, smanjenje radne sposobnosti, razdražljivost te ometanje koncentracije, odmora i sna. Ritmička impulsna buka je izrazito neugodna. Stalno očekujete kada ćete ga čuti. Teško se koncentrirati na posao te opustiti prije spavanja. Poznato je da i voda koja kaplje iz slavine može omesti san. I danas spavam i živim uz zatvorene prozore. Ukućanima je trebalo skoro dvije godine da ih ne probudi zvonjenje u 6 ujutro uz zatvorene prozore. Zvučno označavanje vremena treba ukinuti, a vjersku buku utišati na razinu koja neće ometati okolne stanare te vremenski uskladiti prema dobu u kojem živimo.

3. Prije nekoliko godina na Markovu trgu ste i prosvjedovali transparentom “Buka crkvenih zvona uništava naše zdravlje”. Je li se što promijenilo nakon toga?

- Smatrao sam da ljudi nisu dovoljno svjesni problema koji imaju stanari koji žive u blizini crkvi. Iz komentara na Facebook i web stranici moglo se zaključiti da su koliko-toliko svjesni štetnosti buke, ali iz nekog su razloga buku crkvenih zvona idealizirali. Napravio sam transparent i otišao na Markov trg na koji sam odlazio nekoliko mjeseci, prije sjednica Vlade. Nadam se da sam postigao cilj, upoznao ljude s problemom buke crkvenih zvona.

4. Nedavno je u Lasinji građanin dobio spor sa župnikom zbog preglasne zvonjave. Je li to presedan ili je bilo sličnih slučajeva?

- Moram ispraviti, dobivena je nepravomoćna presuda kojom se ukida noćno označavanje vremena. Iz prakse znam da se ljudi iznimno rijetko odlučuju na sudski spor, a posebno protiv Crkve. Međutim, slučaj nije presedan. Tomislav Kikić s Malog Lošinja je 2004. također imao sudski spor s Crkvom vezan za buku crkvenih zvona.

5. S kakvim se problemima susreću građani koji prijave buku crkvenih zvona, ovog iz Lasinje su odmah napali vjernici i načelnik općine?

- Prvo se ispituje nacionalna i vjerska pripadnost. Još se sjećam što je mene pitao župnik u Trnovčici.

- Jesi li ti Hrvat?

- Jesi li ti katolik?

Nakon što takvim ljudima argumentirano pokušate objasniti da je problem buka, počnu prijetnje. Tako je i meni župnik prijetio:

- Sutra ću ugasiti zvona i svi će znati tko je za to kriv!

6. Eh, a nije znao da ste vi Hrvat i katolik... Kako je kod nas uopće regulirano zagađenje bukom i kako se građani mogu zaštititi?

- Zagađenje bukom je regulirano Zakonom o zaštiti od buke te Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Zakon više sliči mrtvom slovu na papiru nego što je temelj za pravnu zaštitu ljudi od buke. Zašto? Zato što se u prvom članku izuzima buka koja dolazi s vjerskih objekata i iz njih, buka domaćih i divljih životinja, buka sa sportskih terena te buka neregistrirane djelatnosti. I što ostaje?! Buka prometa i buka iz ugostiteljskih objekata.

7. Na svojoj internetskoj stranici upozoravate i na buku kafića, prometnu buku, iz susjedstva, iz industrije... Na što vam se građani najčešće žale?

- Uz buku crkvenih zvona, najveći problem je susjedska buka. Veći dio se odnosi na stambene zgrade, manji dio na susjede u kućama. Ljudi jednostavno ne žele prihvatiti činjenicu da u svojem prostoru ne mogu raditi što žele. U članku 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima piše: “Nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini...”

8. Iznajmljujete i opremu za mjerenje buke. Što treba učiniti kada se potvrdi da je buka iznad dopuštene razine?

- Imamo tri zvukomjera koji su raspoloživi za besplatnu posudbu. Prošli su velik dio Hrvatske, što znači da niti jedan dio Lijepe naše nije pošteđen problema s bukom. Kada se ustanovi da je buka prekomjerna, potrebno je reagirati ovisno o izvoru buke. Za susjedsku buku - razgovor sa susjedom te prijava policiji ako nema rezultata. Obavezno imati zapisnike o intervenciji jer je moguće da će biti pokrenut sudski spor. Ako su izvor buke životinje, obavezno obavijestiti komunalno redarstvo. Za buku iz ugostiteljskih objekta ili bilo koje registrirane djelatnosti prijava Sanitarnoj inspekciji.

9. Kakvo je stanje u susjednim zemljama, mogu zamisliti kada se u Sarajevu u isto vrijeme jave hodža, pop i župnik sa svojim pozivima vjernicima?

- Pretpostavljam da im nije lako. Pročitao sam da se sada stanje malo smirilo jer su se u početku nadglasavali, svatko je želio zauzeti svoj “teritorij”. Izgleda da su svi zaboravili na čovjeka, izgubili su ljudskost, dobrotu i razumijevanje.

10. Svjetska zdravstvena organizacija godinama upozorava na probleme s bukom, ali državama prepušta da uzroke i probleme rješavaju sami. Vjerojatno i oni imaju koristi, osim čepića za uši dobro prodaju i lijekove za spavanje i smirenje. Kako vidite idealno rješenje problema buke?

- Problem s bukom ne može riješiti netko drugi, buka se mora suzbiti na izvoru. Idealno rješenje bilo bi da su svi dovoljno educirani te da imaju razumijevanja za okolinu i ne stvaraju prekomjernu buku. Možemo očekivati napredak kada ljude naučimo da je buka svaki zvuk koji može prouzročiti uznemirenje, nelagodu i psihološku napetost osobi koja joj je izložena. Nobelovac Robert Koch je prije stotinu godina rekao: “Doći će dan kada će se čovjek boriti protiv buke kao što se borio protiv kolere i kuge”.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo