StoryEditor
PUNO UPITNIKA

VODEĆA HRVATSKA INFEKTOLOGINJA ODGOVORILA NAM JE NA KLJUČNA PITANJA VEZANA O KORONAVIRUSU 'Pazite, ovo nije ista situacija kao kod H1N1 gripe...'

“Treba puno bazičnih istraživanja, zatim studije na životinjama pa tri faze kliničkih istraživanja”, kaže dr. Alemka Markotić
 Xinhua / AFP

Iako se broj zaraženih novim koronavirusom približava 80 tisuća, a umrlih je više od dvije tisuće, prof. dr. Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, ne voli kad se o zaraznim bolestima govori samo u brojkama.

“Provela sam dvije godine rata u okupiranom Sarajevu, odakle sam izašla 5. veljače 1994. Jednoga dana otac moje kolegice i moj kolega s posla stradali su od iste granate. Gospodin je poginuo, a kolega je dugo liječen. A taj dan su u medijima govorili o brojkama umrlih i ranjenih. Upitala sam se tko je taj sljedeći broj. Zato i kod plasiranja brojki zaraženih od koronavirusa moramo uvijek imati na umu da iza njih stoje pojedinačni ljudi, nečiji očevi, majke, djeca, braća, sestre”, rekla je prof. Markotić.

Liječnica i znanstvenica, Alemka Markotić vodeća je hrvatska infektologinja te je u klinici “Dr. Fran Mihaljević” osnovala Centar za emergentne i reemergentne zarazne bolesti. Također je intenzivno sudjelovala u osnivanju i kreiranju prvog hrvatskog BSL-3 laboratorija za dijagnostiku opasnih uzročnika, te je 2014. osnovala Hrvatsko društvo za biosigurnost i biozaštitu pri HLZ-u. Kako već godinama sa znanstvenicima iz brojnih prestižnih međunarodnih institucija surađuje u istraživanjima opasnih patogena, prof. Markotić odlična je sugovornica o novoj bolesti Covid-19.

Epidemija u Kini traje oko dva mjeseca. Jesmo li blizu vrhunca epidemije?

- Svi se nadamo, no mislim da to nitko ne može sa sigurnošću reći. Pitanje je kako će se Covid-19 ponašati. Bude li se ponašao kao ostale kapljične bolesti koje dolaze sa zimom i odlaze s proljećem, onda bismo mogli pretpostaviti da smo blizu vrhunca. No, neslužbeni podaci koji dolaze s terena govore da je situacija u Kini još uvijek teška. S kineske strane nije bilo dobro što su, vjerojatno, kasno reagirali. Za ostatak svijeta, ali i Kine poslije je bilo dobro što su kineske vlasti zatvorile Wuhan i još neke gradove te ih pretvorili u velike karantene. To je pružilo šansu ostatku svijeta da se bolje pripremi i uvede mjere koje ipak omogućavaju praćenje i identifikaciju svih onih potencijalno zaraženih koji ulaze u Europu, Ameriku, Australiju. Tako je usporeno širenje bolesti.

Zagreb, 200220.
Klinika za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljevic, 
Mirogojska 8.
Na fotografiji: dr Alenka Markotic - ravnateljica.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX
 

Zaraza se povezuje s velikom tržnicom Huanan u Wuhanu gdje se prodaje puno živih i mrtvih životinja?

- Dosta sigurno je da je takva situacija, ali je još uvijek teško definirati koje su sve to životinje i na koji način je sve počelo. Vjerojatno aerosolom na tržnici koji se stvara pripremom mesa.

Jesu li rezervoar virusa voćni šišmiši?

- Zasad se spominju kao jedan od rezervoara. No, ima kalkulacija i za druge životinje i sigurno će trebati dulje vrijeme da saznamo o kojim životinjama je riječ. Naravno, ako virus opstane, a ne nestane kao virus SARS-a. Sama detekcija u kojoj se životinji virus nalazi ne znači da je ona glavni rezervoar ili prijenosnik jer se u njoj može slučajno naći.

Kažete da je moguće da virus nestane.

- Prije 2003. godine koronavirusi su bili najobičniji virusi prehlade na koje uopće nismo reagirali. No, s pojavom SARS-a spoznali smo da koronavirusi imaju i svoju drugu stranu opasnih virusa. U zadnjih 17 imamo tri takva virusa: SARS, MERS i novi koronavirus. SARS se brzo proširio zahvaljujući i putovanjima te činjenici da na početku nisu poduzete odgovarajuće mjere. Ipak, sporije se širio nego novi koronavirus koji je vrlo sličan SARS-u. No, SARS je nestao: ne znamo održava li se u malom broju kopija u nekim domaćinima koji nisu u kontaktu s ljudima. MERS se uglavnom ograničio na Arapski poluotok.

Na društvenim mrežama puno je teorija zavjere. Prema jednoj od njih virus je pobjegao iz laboratorija u Wuhanu.

- Te teorije zvuče filmski, a ne možemo negirati da nikad u povijesti nije bilo takvih situacija. Svaka takva nova epidemija može biti pod sumnjom da je namjerno stvorena. No, zahvaljujući modernim laboratorijskim metodama, danas s dosta velikom sigurnošću možemo reći radi li se o mikroorganizmu koji je uzgojen u laboratorijskim uvjetima ili je nastao u prirodi. Po svemu sudeći, ovo je prirodna epidemija.

Slučaj kruzera Diamond Princess pokazao je svu ranjivost moderne civilizacije. Čak i tehnološki razvijena zemlja kao Japan nije bila spremna prihvatiti 3700 ljudi s broda, nego se virus jako proširio među putnicima i članovima posade.

- Nijedan zdravstveni sustav na svijetu ne može imati takav hladni pogon da bude spreman iznenada prihvatiti tako veliki broj bolesnika. Brod nije dobar za karantenu jer su sobe, osim onih ekskluzivnih, male i često bez prozora.

Što bi bilo u slučaju da je kruzer poput Diamond Princess zapeo u našim vodama?

- Sigurno je da Dubrovnik, Split ili Rijeka nemaju kapacitete za prihvat tako golemog broja bolesnika. No, Hrvatska ima dugu tradiciju liječenja zaraznih bolesti i vjerujem da bi uz pomoć EU uspjela promptno organizirati da se jedan dio bolesnika primi kod nas, a da se za drugi dio dogovori prihvat u inozemstvu. Vjerujem da bi naši stručnjaci dobro reagirali. Ministar Vili Beroš je praktički odmah nakon stupanja na dužnost aktivirao Krizni stožer te organizirao prvi sastanak ministara zdravstva EU, što se obično dogovara mjesecima. Kako nemamo puno sredstava, mi dosta brzo reagiramo i izvrsno improviziramo.

Koliko je kod nas ljudi dosad testirano?

- Kod nas je bilo 17 slučajeva vrlo blagih sumnji koje su nakon testiranja otklonjene. Treba imati na umu da Hrvatska ima golemu granicu i da netko može ući u fazi inkubacije bolesti potpuno bez simptoma. Ljudi mogu sletjeti u München pa onda doći autobusom ili autom. Upitat će ih se jesu li boravili u Kini ili su potencijalno bili izloženi virusu, ali oni to mogu prešutjeti. Tako se mikroorganizmi i šire. No, ako netko uđe s temperaturom, to neće proći nezapaženo.

Neki postavljaju pitanje o tome zašto nisu svi putnici na Diamond Princess bili testirani ili zašto se ne testiraju svi koji dođu iz Kine bez obzira na to imali simptome ili ne?

- To je nemoguće, i to nitko na svijetu ne radi. Testovi ne pokazuju prisustvo virusa dok se ne pojave prvi simptomi. Možda, samo u zadnjoj fazi inkubacije, nekoliko sati prije pojave simptoma.

Ako novi koronavirus nastavi kolati u ljudskoj populaciji, imamo moćno oružje, a to je razvoj cjepiva. No, je li moguće razviti cjepivo do iduće sezone?

- Ako se procijeni da će se virus zadržati u populaciji, moguće je aktivirati mehanizme koji omogućavaju ubrzani razvoj cjepiva. No, pitanje je bi li jedna godina bila dovoljna. To nije kao kod gripe H1N1 kad se moglo modificirati postojeće cjepivo za gripu. Nemamo cjepiva za SARS i MERS pa ni za novi koronavirus. Treba puno bazičnih istraživanja da se vidi koji će se segmenti virusa koristiti u razvoju cjepiva. Nakon toga slijedi studija na životinjama. Iza toga idu tri faze kliničkih istraživanja, to redovno traje pet do 10 godina i potrebne su stotine milijuna dolara. Nakon epidemije ebole u Zapadnoj Africi 2014. godine krenulo se u ubrzani razvoj cjepiva. Pa ipak, to je cjepivo tek nedavno licencirano.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. srpanj 2020 02:22