RIJEKA - Nakon prvog razredbenog roka na studiju medicine na riječkom fakultetu ostalo je ukupno 48 slobodnih mjesta dok su drugi medicinski fakulteti u državi za taj smjer popunili svoje kvote.
Problem nije u zanimanju budućih studenata za studij medicine jer je prijavljenih kandidata bilo 215, što je više nego prošle godine, a slobodna mjesta ne mogu se objasniti ni (pre)strogim kriterijima riječke Medicine budući da se na svim fakultetima (Zagreb, Split i Osijek) polaže jednak razredbeni ispit u isto vrijeme. Ključ je očito u prolaznosti kandidata.
- U Zagrebu je uspješnost 60 posto, Splitu i Osijeku oko 55, a kad nas je ta uspješnost na razredbenom postupku samo 38 posto. Ispit se sastavlja uz pomoć nacionalne baze pitanja koju ‘pune’ svi fakulteti, a svake godine različiti fakulteti sastavljaju ispit. Ove su godine to bili Split i Zagreb - ističe prodekanica za dodiplomsku nastavu Medicinskog fakulteta u Rijeci Vesna Barac -L atas. Prema njezinu mišljenju, problem očito leži u lošijoj pripremljenosti ‘riječkih’ kandidata, odnosno u slabom znanju iz fizike, kemije i biologije koje učenici steknu u srednjim školama.
Prijavilo se 215 kandidata na 130 mjesta, prošlo ih je 82. Slobodno je još 48 mjesta
U prilog tome ide i činjenica da se slična situacija dogodila i na prošlogodišnjim ispitima kada je uspješnost kandidata bila još lošija. Inače, od 215 kandidata na razredbenom ispitu njih 86 došlo je iz Medicinske škole, 110 iz gimnazija, a ostatak je iz drugih obrazovnih programa.
Iako je slobodnih mjesta nakon prvog roka ostalo, ona će se vrlo brzo popuniti, i to s onim studentima koji su prešli izborni prag na zagrebačkoj i splitskoj medicini. Naime, tri najveća medicinska fakulteta imaju ugovor po kojem u slučaju popunjavanja kvote kandidati koji su prešli prag mogu uputiti zahtjev da im se omogući studiranje na onom medicinskom fakultetu na kojem je ostalo mjesta. - Sigurna sam da ćemo bez problema popuniti kvotu - zaključila je prodekanica Barac-Latas.
Ravnatelj Medicinske škole u Rijeci, Radovan Šoljaga, izjavio je kako ga ne iznenađuju slabiji rezultati na prijemnim ispitima jer su učenici Medicinske škole objektivno hendikepirani u odnosu na svoje gimnazijske kolege.
- Naši učenici fiziku imaju samo prve dvije godine i teško je očekivati da će pokazati znanje kakvo imaju gimnazijalci.
Drugi je problem motiviranost, odnosno ozbiljnost kandidata koja nije na dovoljnoj razini - objasnio je Šoljaga. Problem bi, prema njegovu mišljenju, trebala riješiti državna matura.
- Kada učenik položi državnu maturu, onda nije toliko bitno iz koje je škole. Tada ćemo imati standardizirano znanje i moći ćemo uspoređivati, odnosno mjeriti uspješnost različitih škola - dodao je Šoljaga.
Napomenuo je da učenici iz njegove škole puno bolje rezultate postižu na stručnim studijima poput sestrinstva i fizioterapije, a ne na studiju medicine, i to upravo zbog slabijih programa iz fizike, kemije i biologije.
Jasmin Đečević/EPEHA
Problem nije u zanimanju budućih studenata za studij medicine jer je prijavljenih kandidata bilo 215, što je više nego prošle godine, a slobodna mjesta ne mogu se objasniti ni (pre)strogim kriterijima riječke Medicine budući da se na svim fakultetima (Zagreb, Split i Osijek) polaže jednak razredbeni ispit u isto vrijeme. Ključ je očito u prolaznosti kandidata.
- U Zagrebu je uspješnost 60 posto, Splitu i Osijeku oko 55, a kad nas je ta uspješnost na razredbenom postupku samo 38 posto. Ispit se sastavlja uz pomoć nacionalne baze pitanja koju ‘pune’ svi fakulteti, a svake godine različiti fakulteti sastavljaju ispit. Ove su godine to bili Split i Zagreb - ističe prodekanica za dodiplomsku nastavu Medicinskog fakulteta u Rijeci Vesna Barac -L atas. Prema njezinu mišljenju, problem očito leži u lošijoj pripremljenosti ‘riječkih’ kandidata, odnosno u slabom znanju iz fizike, kemije i biologije koje učenici steknu u srednjim školama.
Prijavilo se 215 kandidata na 130 mjesta, prošlo ih je 82. Slobodno je još 48 mjesta
| Upisni podaci:
|
Iako je slobodnih mjesta nakon prvog roka ostalo, ona će se vrlo brzo popuniti, i to s onim studentima koji su prešli izborni prag na zagrebačkoj i splitskoj medicini. Naime, tri najveća medicinska fakulteta imaju ugovor po kojem u slučaju popunjavanja kvote kandidati koji su prešli prag mogu uputiti zahtjev da im se omogući studiranje na onom medicinskom fakultetu na kojem je ostalo mjesta. - Sigurna sam da ćemo bez problema popuniti kvotu - zaključila je prodekanica Barac-Latas.
Ravnatelj Medicinske škole u Rijeci, Radovan Šoljaga, izjavio je kako ga ne iznenađuju slabiji rezultati na prijemnim ispitima jer su učenici Medicinske škole objektivno hendikepirani u odnosu na svoje gimnazijske kolege.
- Naši učenici fiziku imaju samo prve dvije godine i teško je očekivati da će pokazati znanje kakvo imaju gimnazijalci.
Drugi je problem motiviranost, odnosno ozbiljnost kandidata koja nije na dovoljnoj razini - objasnio je Šoljaga. Problem bi, prema njegovu mišljenju, trebala riješiti državna matura.
- Kada učenik položi državnu maturu, onda nije toliko bitno iz koje je škole. Tada ćemo imati standardizirano znanje i moći ćemo uspoređivati, odnosno mjeriti uspješnost različitih škola - dodao je Šoljaga.
Napomenuo je da učenici iz njegove škole puno bolje rezultate postižu na stručnim studijima poput sestrinstva i fizioterapije, a ne na studiju medicine, i to upravo zbog slabijih programa iz fizike, kemije i biologije.
| Prijemnom ispitu pristupilo je 86 kandidata koji su došli iz Medicinske škole, 110 iz gimnazija, a ostatak iz drugih obrazovnih programa |
 |
Jasmin Đečević/EPEHA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....