ZAGREB - Unatoč zabrani eksploatacije šljunka zbog očuvanja i poboljšanja kvalitete podzemnih voda na području grada Zagreba koja je na snazi od 2003. godine, na području Zagreba i Zagrebačke županije u posljednjih pet godina ukraden je šljunak u vrijednosti od više od 170 milijuna kuna.
Krađom šljunka, kako to posljednjih 30 godina upozoravaju stručnjaci, a odnedavno i eko-udruge, nanosi se nenadoknadiva šteta vodonosnom sloju iz kojega se crpi pitka voda.
U Studiji se navodi da nema vađenja šljunka, reporteri otkrili 30 lokacija
Sada je samo pitanje dana kada će maksimalno dopuštena koncentracija štetnih tvari (MDK) opet nadmašiti alarmantne podatke iz 2004. godine, kada je Rudarsko-naftno-geološki fakultet upozorio na zagađenost gotovo svih zagrebačkih vodocrpilišta. Budući da stručnjaci i eko-udruge već nekoliko desetljeća upozoravaju na taj problem, a bespravno šljunčarenje nije stalo, Jutarnji list odlučio je istražiti zašto je država nemoćna u sprječavanju ilegalnog i dobro organiziranog uništavanja okoliša.
Istraživanje smo počeli analizom podataka iz "Studije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije" iz 2005. godine, prema kojoj se "pretpostavlja da je do tada nelegalnom eksploatacijom kamenih materijala na području grada Zagreba u promet stavljano oko 150.000 kubičnih metara godišnje".
Listopad 2007. Ilegalna šljunčara 15o m od željezničke pruge u Zaprešiću u jeku iskopa
Iako u Studiji piše da posljednjih nekoliko godina nelegalna eksploatacija nije evidentirana, u samo četiri mjeseca terenskog istraživanja na području od Velike Gorice, preko Zaprešića i Samobora, sve do slovenske granice te na području Zagreba fotografirali smo najmanje šljunka iskopa se svake godine iz ilegalnih šljunčara na širem području Zagreba
30-ak aktivnih lokacija na kojima se, prema potrebama građevinskih poduzetnika, ilegalno vadi šljunak.
Bageri i kamioni na tim lokacijama nesmetano kopaju i odvoze šljunak, a svaki poziv građana policiji očito je dojavljen kradljivcima šljunka. Naime, u nekoliko slučajeva prijavljivanja krađe šljunka policiji nakon samo sat vremena bespravna je šljunčara ostala zjapiti prazna pa policija nije mogla uhvatiti počinitelje.
Neke od rupa nastale krađom šljunka danas su zatrpane zemljom, šutom i otpadom nepoznatog sadržaja. No, osim tridesetak aktivnih šljunčara na području koje smo obilazili, izbrojali smo još barem stotinjak zatrpanih jama.
Iako općinski tužitelji s kojima smo razgovarali tvrde da postoje dobri zakoni kojima bi se mogla zaustaviti prijeteća ekološka katastrofa, podaci prikupljeni na terenu pokazuju da je država nemoćna u efikasnom sprječavanju krađe milijunske vrijednosti. Na to ukazuju i znanstvenici koji su radili Studiju u kojoj tvrde da za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba ne postoje egzaktni podaci o količini nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina.
Siječanj 2008. Ista šljunčara kod Zaprešića zatrpava se građevinskim otpadom
"Evidentirano je nekoliko slučajeva manjih razmjera na kojima je intervenirala rudarska inspekcija", stoji u Studiji, a prema podacima gradskog ureda koji je nadležan za rudarstvo najveći mah uzela je nelegalna eksploatacija šljunka unutar savskih nasipa na području Petruševca i Blata. Obavješćivanje vodopravne inspekcije za sada nije dalo konkretne rezultate", zaključak je Studije.
Hrvoje Appelt i Marinko Brkić Tot
Krađom šljunka, kako to posljednjih 30 godina upozoravaju stručnjaci, a odnedavno i eko-udruge, nanosi se nenadoknadiva šteta vodonosnom sloju iz kojega se crpi pitka voda.
U Studiji se navodi da nema vađenja šljunka, reporteri otkrili 30 lokacija
|
SPORNI PODACI
|
Istraživanje smo počeli analizom podataka iz "Studije društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije" iz 2005. godine, prema kojoj se "pretpostavlja da je do tada nelegalnom eksploatacijom kamenih materijala na području grada Zagreba u promet stavljano oko 150.000 kubičnih metara godišnje".
Listopad 2007. Ilegalna šljunčara 15o m od željezničke pruge u Zaprešiću u jeku iskopa
Iako u Studiji piše da posljednjih nekoliko godina nelegalna eksploatacija nije evidentirana, u samo četiri mjeseca terenskog istraživanja na području od Velike Gorice, preko Zaprešića i Samobora, sve do slovenske granice te na području Zagreba fotografirali smo najmanje šljunka iskopa se svake godine iz ilegalnih šljunčara na širem području Zagreba
|
150 tisuća kubičnih metara
|
Bageri i kamioni na tim lokacijama nesmetano kopaju i odvoze šljunak, a svaki poziv građana policiji očito je dojavljen kradljivcima šljunka. Naime, u nekoliko slučajeva prijavljivanja krađe šljunka policiji nakon samo sat vremena bespravna je šljunčara ostala zjapiti prazna pa policija nije mogla uhvatiti počinitelje.
Neke od rupa nastale krađom šljunka danas su zatrpane zemljom, šutom i otpadom nepoznatog sadržaja. No, osim tridesetak aktivnih šljunčara na području koje smo obilazili, izbrojali smo još barem stotinjak zatrpanih jama.
Iako općinski tužitelji s kojima smo razgovarali tvrde da postoje dobri zakoni kojima bi se mogla zaustaviti prijeteća ekološka katastrofa, podaci prikupljeni na terenu pokazuju da je država nemoćna u efikasnom sprječavanju krađe milijunske vrijednosti. Na to ukazuju i znanstvenici koji su radili Studiju u kojoj tvrde da za područje Zagrebačke županije i grada Zagreba ne postoje egzaktni podaci o količini nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina.
Siječanj 2008. Ista šljunčara kod Zaprešića zatrpava se građevinskim otpadom
"Evidentirano je nekoliko slučajeva manjih razmjera na kojima je intervenirala rudarska inspekcija", stoji u Studiji, a prema podacima gradskog ureda koji je nadležan za rudarstvo najveći mah uzela je nelegalna eksploatacija šljunka unutar savskih nasipa na području Petruševca i Blata. Obavješćivanje vodopravne inspekcije za sada nije dalo konkretne rezultate", zaključak je Studije.
Hrvoje Appelt i Marinko Brkić Tot
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....