Oni su obrazovani, uspješni i trenutačno rade na najaatraktivnijim radnim mjestima u Hrvatskoj koja im osiguravaju plaće i po nekoliko puta veće od prosjeka u državi.
U Hrvatskoj se definitivno može uspjeti, a san je svakog budućeg studenta izabrati studij koji će im omogućiti dobar posao i plaću.
Uspješni Hrvati čije priče donosimo pokazuju da s jedne strane postoji obrazovanje i zanimanja za koja se unaprijed može procijeniti da će dobro proći na tržištu rada, no i da izbor zanimanja nije uvijek presudan te ne mora neminovno odrediti nečiji karijeru. I još nešto, nikada nije kasno za nove početke.
Prema našem nedavnom istraživanju koje smo proveli u suradnji s portalom MojPosao, zanimanja budućnosti su visoke tehnologije, a posebice informatičke i komunikacijske.
Vrlo su traženi i cijenjeni i inženjeri građevine i strojarstva te arhitekti. Među top-zanimanjima su i financijaši svih područja, ali i ekonomisti. Iako je trenutačno na burzi oko 2000 nezaposlenih diplomiranih ekonomista, njihovo zapošljavanje proteklih godina pokazuje da taj studij mlade ljude definitivno priprema za buduće top-kadrove, od kojih neki zarađuju i više od 100 tisuća kuna mjesečno.
Dobro prolaze i hotelijerski menadžeri, a procjene su da su zanimanja budućnosti i u uslužnim djelatnostima njege i zdravlja. Novije zanimanje koje je postalo atraktivno posljednjih godina su i stručnjaci za ljudske resurse. Tvrtke ih dobro plaćaju jer o njihovim procjenama ovisi kvaliteta kadra, pa time i poslovan uspjeh.
Četrdesetogodišnja Jasna Rilović voditeljica je ljudskih resursa u tvrtki Renault-Nissan Hrvatska. Kao diplomirani defektolog-socijalni pedagog jedno je vrijeme i sama dijelila sudbinu nezaposlenih, a kada je uvidjela da sa zanimanjem za koje se školovala neće uspjeti, prekvalificirala se.
Završila je tečaj za knjigovođu i 7,5 godina radila u Renaultu kao zamjenica šefice računovodstva. Ubrzo je opet napredovala, pa je danas kao članica uprave na menadžerskoj poziciji zadužena za ljudske resurse.
- Nikada nisam odustajala. Posao koji danas radim jedan je od najuzbudljivijih i najodogovornijih, no i prijašnje mi je radno iskustvo tu pomoglo. Puno sam i ulagala u sebe. Završila sam, među ostalim, i interni Renaultov MBA studij i Life style akademiju - kaže Jasna Rilović.
Upravo njezino iskustvo moglo bi biti poticaj za 20.000 nezaposlenih s visokom stručnom spremom koji, među gotovo 280.000 nezaposlenih na burzi, također čekaju posao. Formula za uspjeh naočigled je vrlo jednostavna: treba neprestano ulagati u vlastito obrazovanje, pratiti trendove na tržištu rada i biti spreman na promjene.
- Postoji izreka 'Ako voliš posao koji radiš, dobio si osam sati svaki dan, ako ne voliš ono čime se baviš, izgubio si osam sati'.
Savjetujem svima koji se trenutačno nalaze pred odlukom koji studij odabrati, da slušaju svoje srce, a onima koji nisu sigurni u to što žele, preporučujem da prate aktualne trendove na tržištu rada i informiraju se o tome koja su zanimanja tražena i dobro plaćena. Nije loše ni poslušati procjene stručnjaka što će se tražiti u budućnosti - kaže Kristijan Pakšec, direktor portala MojPosao.
Pakšec ponavlja da se u svakom slučaju isplatiti školovati za ona zanimanja koja su vezana uz IT tehnologije, jer su to definitivno zanimanja budućnosti u cijelom svijetu.
- U Hrvatskoj je snažan i trend graditeljstva. Diplomirani inženjeri građevine jako su traženi i dobro plaćeni s prosječnom plaćom od oko osam, devet tisuća kuna. Trideset posto svih zapošljavanja čine ona u ekonomiji.
No, treba znati da za najbolje pozicije konkurira jako puno ljudi. Naša su istaživanja pokazala da je do direktorskih pozicija u ekonomiji došlo najviše ljudi iz prodaje - rekao je Pakšec. Upozorio je da najviše ljudi ipak ostane u struci, dok ih oko 30 posto promijeni zanimanje.
Ministar obrazovanja Dragan Primorac ističe da je prednost Bolonje u tome što mladi nakon tri godine studija mogu promijeniti izbor budućeg zanimanja.
- U zemljama OECD-a obrazovanje u prosjeku traje 11,9 godina, a i nakon toga većina nastavlja obrazovanje. To znači da će i naši mladi morati stalno ulagati u svoje obrazovanje. Treba imati na umu da će ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2009. naši kadrovi konkurirati ne više samo na Hrvatskom nego i na europskom tržištu znanja - rekao je ministar Dragan Primorac.
Zagrebačka jezična gimnazija pa Ekonomski fakultet i streloviti uspjeh, 35-godišnja Zagrepčanka Zrinka Bokulić danas je kao članica Uprave Falkensteiner hotel managementa, koji u Hrvatskoj upravlja hotelima Borik u Zadru i Punat na Krku, u samom vrhu hotelskog menadžmenta u Hrvatskoj.
Kao članica Uprave vodi financije, kontroling i administrativno upravljanje u Falkensteiner hotel managementu, a sve je počelo 1996. kucanjem na vrata u potrazi za prvim poslom.
- Kod izbora Ekonomskog fakulteta vodila sam se razumom, a ne srcem jer bi u tom slučaju izabrala jezike. Već tijekom studija sam dosta radila, uglavnom prevođenje, a onda sam s diplomom u rukama krenula u potragu za prvim ozbiljnim poslom.
Brojni kontakti koje sam stekla radeći honorarne poslove prevođenja bili su presudni kod dobivanja prvog posla u EPIC-u (European Privatisation and Investment Corporation), investicijskoj kući sa sjedištem u Beču koja je tada otvorila podružnicu u Zagrebu - priča Zrinka Bokulić.
Upravo to prvo iskustvo bilo je, kaže, najdragocjenije jer je kao voditeljica ureda pokrivala različita područja pa se znalo dogoditi da je ujutro tajnica, a popodne istražuje tržište. Nakon dvije godine na tom mjestu počinje raditi kao financijski analitičar u DOM fondu, u kojem je pratila poslovanje društava iz portfelja s posebnim naglaskom na turistički dio. Nakon dvije godine rada u fondu jedan petak popodne zazvonio je telefon i stigla je primamljiva ponuda šefa za radno mjesto u dubrovačkim hotelima Babin kuk.
- Trebala sam raditi u Dubrovniku dva tjedna, a ostala sam dvije godine - prisjeća se. U Dubrovniku je prvi put sa 30 godina postala članicom Uprave koja je dobila zadatak stabilizirati poslovanje hotela, a nakon što se poželjela vratiti u Zagreb, samo je zamijenila 500 kilometara dalek Dubrovnik sa 200 kilometara udaljenim Krkom. I to ponovo kao članica Uprave hotela Zlatni otok. Na Krku je ostala tri godine, te se konačno vratila u Zagreb u Valamar hotele u kojima je godinu dana vodila odjel analize.
- Iskustva iz Dubrovnika i Krka su neprocjenjiva jer ih nikad ne bi mogla steći u zagrebačkom uredu. U životu treba ponekad i riskirati - zaključuje Zrinka koja je od rujna prošle godine na novom dinamičnom radnom mjestu članice Uprave Falkensteiner hotel managementa.
Tridesetogodišnja Suzana Plečko, voditeljica ljudskih resursa u Metronetu, primjer je mlade i uspješne žene čija je karijera tekla kao na filmu. Kada je završila studij ekonomije, Suzana se odmah zaposlila u tvrtki T-Mobile gdje je radila u odjelu za ljudske resurse i stekla prvo iskustvo.
Zatim se udala, rodila dijete, a kada se vratila s porodiljnog, dobila je ponudu iz konkurentske tvrtke Metronet koju nije mogla odbiti.
- Zvali su me u Metronet koji je tada bio nova mlada tvrtka da dođem kod njih i osnujem odjel za ljudske resurse. To je za mene bio veliki izazov - priča Suzana Plečko, koja je samo u prošloj godini zaposlila više od 80 ljudi. Za posao koji radi kaže da je vrlo dinamičan i traži gotovo cjelodnevni angažman, no ne bi ga mijenjala jer to što radi jako voli, a smatra i da je to pravi posao za nju.
- Završila sam na ekonomiji organizaciju i menadžment. Kada sam upisivala studij, vjerujte da nisam znala što ću raditi, no na kraju se ispostavilo da mi najbolje leže ljudski resursi - priča Suzana. Pretpostavke da za poziciju voditelja ljudskih resursa najeduciraniji psiholozi, ocjenjuje pogrešnima.
- Ovaj posao ne može svatko kvalitetno obavljati. Bez obzira na to koji studij završili, vi za to naprosto morate biti rođeni i morate imati određene sposobnosti koje vam studij ne može dati. Mnogi ljudske resurse doživljavaju kao bauk i zaziru od nas, jer mi ljudima osim onih lijepih često moramo priopćiti i neke neugodne stvari.
To definitivno nije lako jer vi morate znati kako pristupiti svakom zaposleniku - kaže Suzana. Danas ona jedina u tvrtki poznaje svih 175 zaposlenih i vodi računa o tome da svi zaposlenici budu zadovoljni.
- Vi danas ljude ne možete zaposliti i zadržati u tvrtki samo zahavljujući tome što ćete im ponuditi dobru plaću. Ljudima je često puno važnije to u kakvim uvjetima rade i kakva je radna atmosfera.
Nama je, pak, kao poslodavcu jako važno to da oni koji dolaze nemaju problema s prekovremenim radom jer mi puno radimo, a zasad ne plaćamo prekovremene, i da su spremni na nove poslovne izazove i stalne edukacije - kaže Suzana, koja za svoje zaposlenike često organizira razna druženja te team buildinge jer smatra da se ljudi u neformalnoj ležernijoj atmosferi mogu najbolje upoznati, što kasnije pridonosi većoj kvaliteti njihova rada.
Kada je završavala studij ekonomije, Dobrila Rajić, unutarnja revizorica u Državnom inspektoratu, nije niti sanjala da će se jednoga dana baviti tim poslom. Otvoreno priznaje da sve donedavno nije niti znala da postoje unutarnji revizori i čime se oni bave.
- U Državnom inspektoratu 15 godina radila sam kao viši gospodarski inspektor, a onda me je prije dvije godine glavni inspektor mr. Kruno Kovačević predložio za posao unutarnjeg revizora - rekla je Dobrila.
No, preporuka šefa za posao revizora nije joj bila dovoljna. Prvo je morala proći strogu selekciju u Ministarstvu financija, zatim se pola godine školovala za revizora, a tek kad je položila sve ispite i uspješno obavila dvije probne revizije, dobila je uvjerenje da je spremna za taj posao. Izdao ga je osobno ministar financija.
Iako su revizori danas vrlo traženi i mogu odlično zaraditi, zbog sigurnog posla i ugodne radne sredine Dobrila Rajić ostala je vjerna Državnom inspektoratu. Na pitanje što su zapravo revizori, naša sugovornica odgovorila je da su oni poput menadžera kvalitete.
- Mi preporučujemo i savjetujemo kako poboljšati proces rada, kako uštedjeti novac i uvesti standarde izvrsnosti - opisala je svoj posao.. Zanimanje revizora preporučila bi svima koji vole pretraživati zakone, mnogo čitati i stalno učiti. Ne moraju nužno biti pravnici i ekonomisti.
Dobrila Rajić govori četiri strana jezika. Znanje engleskog stalno usavršava, a lani je upisala i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji vode prof. dr. Vesna Brčić-Stipčević i prof. dr. Rudolf Vouk. Od prošlog tjedna članica je Međunarodnog instituta unutarnjih revizora (IIA).
- Članstvo trenutačno znači mogućnost korištenja svih informacija i novih spoznaja koje su dostupne revizorima u Europi, ali moj je plan daljnje učenje i usavršavanje sve dok ne dobijem certifikat IIA kojim ću moći obavljati reviziju i u zemljama članicama EU - napomenula je.
Tridesetdevetogodišnji Drago Vuina, direktor tvrtke Novo Noridsk Hrvatska, školski je primjer uspješnog farmaceuta.
Diplomirao je na zagrebačkom Farmaceutsko -biokemijskom fakultetu, po struci je inženjer medicinske biokemije, no cijeli se život bavi lijekovima.
- U školi sam od svih predmeta najviše volio kemiju i biologiju. Imao sam sklonosti i prema ekonomiji, no kao dijete školovano u socijalizmu, ekonomiju sam doživljavao isključivo kao činovnički posao, pa sam se opredijelio za biokemiju i nisam pogriješio - priča Vuina.
Po završetku fakulteta prvo je počeo raditi u Plivinom istraživačkom institutu, no vrlo je brzo, kaže u šali, vidio da znanost nije za njega, pa se počeo baviti marketingom lijekova. U Novo Nordisk je došao 1995. na mjesto stručnoga suradnika. Zadovoljni njegovim radom danski su ga vlasnici nakon tri godine imenovali voditeljem programa za hormonsko nadomjesno liječenje tvrtke Novo Nordisk za Hrvatsku, a ubrzo potom i za njezina direktora.
Iako se nalazi na poziciji top-menadžera, Vuina odbija pomisao na to da u karijeri više ne može napredovati.
- Svaki mladi čovjek, a ja se osjećam mladim, treba biti spreman na učenje i daljnji rast i razvoj. Onoga trenutka kada kažete da ste dosegnuli profesionalni vrhunac, počnete padati s kvalitetom jer tada ste prestali učiti - pojašnjava Vuina. Ističe kako i u Novo Nordisku svi zaposlenici imaju obvezu barem jednom godišnje proći dodatnu edukaciju, bilo internu ili na nekom od prestižnih sveučilišta.
- Živimo u vrijeme stalnih promjena. Danas je manje važno tko će što studirati. Bitno je da mladi ljudi studij završe što prije i da steknu što bolja znanja i radne navike - kaže Vuina. Zanimanje farmaceuta smatra još uvijek perspektivnim, a očekuje da će se s napretkom tehnologije i tu otvoriti neke nove perspektive.
Mladi inženjer elektrotehnike Zoran Štrbac jedan je od rijetkih koji već na svom prvom radnom mjestu i nakon samo osam mjeseci rada može reći kako radi na jednom od najpoželjnijih radnih mjesta - kao sistem integrator u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.
Zoran radi u području visoke tehnologije u jednoj od najuspješnijih kompanija i već danas ima iznadprosječna primanja te mogućnost rada i školovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Kod 25-godišnjeg Zorana Štrbca nije bilo dvojbe o školovanju koje mu je omogućilo da dobije posao svega tri mjeseca nakon diplome.
- S obzirom na to da sam u Splitu završio prirodoslovno-matematičku gimnaziju i da su me zanimali matematika i informatika te općenito predmeti u kojima je prisutno rješavanje problema ili je potrebno shvatiti kako nešto radi, odabir Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nametnuo se kao logičan izbor - priča taj mladi inženjer koji je s diplomom u ruci poslao svoj životopis u Ericsson Nikola Tesla te odmah dobio svoj posao iz snova.
A Zoranov uspjeh danas je rad u timu na radnom mjestu sistem integratora na kojem nikad nema tipičnog radnog dana.
Jedan od izazova upravo je radni tempo s kojim ne zna hoće li tjedan, dva, mjesec pa i više biti kod kupca u Hrvatskoj ili inozemstvu i raditi integraciju i testiranje, ili će samo biti pozvan da bi riješio neki problem ili nadogradio sustav.
- Iako većina ljudi ne zna o čemu je konkretno riječ, u pitanju je posao koji je sve traženiji budući da na tržištu komunikacijske i računalne opreme postoji sve veći broj raznih dobavljača.
Moj je posao konkretne Ericssonove proizvode integrirati u postojeću infrastrukturu našeg kupca te osigurati da na kraju sve funkcionira onako kako bi trebalo - priča Zoran koji je odmah nakon izlaska s fakulteta nastavio učiti te održavati svoje stručne kompetencije kao jedini način za konkurentnost na tržištu rada.
Sa svojim kvalifikacijama Zoran danas može raditi u bilo kojoj sličnoj kompaniji u svijetu i biti među najboljima. A dobra je vijest da namjerava ostati u Hrvatskoj.
Hrvoje Budin (36), vlasnik tvrtke kreativnih komunikacija Neomedia, po struci je agronom, no ljubav prema računalima odvela ga je u drugom smjeru.
Neomedia radi multimedijalne projekte za državnu upravu i velike gospodarske sustave, a široj je javnosti najpoznatija po izradi novog portala za hrvatsku vladu.
- Svi mi koji se bavimo ovim poslom, ono što znamo naučili smo sami jer u Hrvatskoj još nema ni škole, ni fakulteta koji bi ljude specijalizirali za kompleksna znanja koja su potrebna u ovoj industriji - rekao je Hrvoje Budin.
Prvo računalo dobio je kada je imao 12 godina. Na početku mu je, kao i svoj djeci, služio samo za igranje, ali to mu je ubrzo dosadilo pa je počeo s programiranjem. Posao kojim se danas bavi opisuje kao spoj tehničkih, marketinških i vizualnih zanimanja.
- To je zanimanje budućnosti. Uostalom, za informatičarima svih profila na tržištu postoji velika potražnja. Mi već dva mjeseca vrtimo dva oglasa za posao i ne možemo naći adekvatne stručnjake. To je nabolji dokaz kako priče o tome da ljudi s fakulteta idu na burzu ne vrijede za one koji imaju znanja i žele raditi, pogotovo ne u ovoj struci - istaknuo je Budin.
Mladima koje privlače novi mediji savjetuje da upišu FER jer će na tom fakultetu dobiti najbolja teoretska znanja. Mogu upisati i Studij dizajna u Zagrebu jer on daje najbolje opće temelje o dizajnu. No, ni to ne mora biti pravilo jer u kompjutorskom svijetu ima ljudi raznih struka.
- U ovom je poslu najbitnija želja za stalnim učenjem, to vas drži na vrhu - istaknuo je Budin. One koji krenu njegovim stopama, upozorava da je to posao s kojim se mora živjeti 24 sata na dan. S druge strane, to je zanimanje koje donosi dobru i sigurnu zaradu.
- Početne su plaće u našoj branši više od 5000 kuna, a onaj tko ima mnogo iskustva, može startati s još većom plaćom - otkrio je Budin. Napomenuo je kako je riječ o tržištu koje se još razvija, pa se i sami projekti u Hrvatskoj plaćaju puno manje nego na razvijenim tržištima.
Gordana Galović i Ivana Kalogjera-Brkić
U Hrvatskoj se definitivno može uspjeti, a san je svakog budućeg studenta izabrati studij koji će im omogućiti dobar posao i plaću.
Uspješni Hrvati čije priče donosimo pokazuju da s jedne strane postoji obrazovanje i zanimanja za koja se unaprijed može procijeniti da će dobro proći na tržištu rada, no i da izbor zanimanja nije uvijek presudan te ne mora neminovno odrediti nečiji karijeru. I još nešto, nikada nije kasno za nove početke.
Prema našem nedavnom istraživanju koje smo proveli u suradnji s portalom MojPosao, zanimanja budućnosti su visoke tehnologije, a posebice informatičke i komunikacijske.
Vrlo su traženi i cijenjeni i inženjeri građevine i strojarstva te arhitekti. Među top-zanimanjima su i financijaši svih područja, ali i ekonomisti. Iako je trenutačno na burzi oko 2000 nezaposlenih diplomiranih ekonomista, njihovo zapošljavanje proteklih godina pokazuje da taj studij mlade ljude definitivno priprema za buduće top-kadrove, od kojih neki zarađuju i više od 100 tisuća kuna mjesečno.
Dobro prolaze i hotelijerski menadžeri, a procjene su da su zanimanja budućnosti i u uslužnim djelatnostima njege i zdravlja. Novije zanimanje koje je postalo atraktivno posljednjih godina su i stručnjaci za ljudske resurse. Tvrtke ih dobro plaćaju jer o njihovim procjenama ovisi kvaliteta kadra, pa time i poslovan uspjeh.
Četrdesetogodišnja Jasna Rilović voditeljica je ljudskih resursa u tvrtki Renault-Nissan Hrvatska. Kao diplomirani defektolog-socijalni pedagog jedno je vrijeme i sama dijelila sudbinu nezaposlenih, a kada je uvidjela da sa zanimanjem za koje se školovala neće uspjeti, prekvalificirala se.
Završila je tečaj za knjigovođu i 7,5 godina radila u Renaultu kao zamjenica šefice računovodstva. Ubrzo je opet napredovala, pa je danas kao članica uprave na menadžerskoj poziciji zadužena za ljudske resurse.
- Nikada nisam odustajala. Posao koji danas radim jedan je od najuzbudljivijih i najodogovornijih, no i prijašnje mi je radno iskustvo tu pomoglo. Puno sam i ulagala u sebe. Završila sam, među ostalim, i interni Renaultov MBA studij i Life style akademiju - kaže Jasna Rilović.
Upravo njezino iskustvo moglo bi biti poticaj za 20.000 nezaposlenih s visokom stručnom spremom koji, među gotovo 280.000 nezaposlenih na burzi, također čekaju posao. Formula za uspjeh naočigled je vrlo jednostavna: treba neprestano ulagati u vlastito obrazovanje, pratiti trendove na tržištu rada i biti spreman na promjene.
- Postoji izreka 'Ako voliš posao koji radiš, dobio si osam sati svaki dan, ako ne voliš ono čime se baviš, izgubio si osam sati'.
Savjetujem svima koji se trenutačno nalaze pred odlukom koji studij odabrati, da slušaju svoje srce, a onima koji nisu sigurni u to što žele, preporučujem da prate aktualne trendove na tržištu rada i informiraju se o tome koja su zanimanja tražena i dobro plaćena. Nije loše ni poslušati procjene stručnjaka što će se tražiti u budućnosti - kaže Kristijan Pakšec, direktor portala MojPosao.
Pakšec ponavlja da se u svakom slučaju isplatiti školovati za ona zanimanja koja su vezana uz IT tehnologije, jer su to definitivno zanimanja budućnosti u cijelom svijetu.
- U Hrvatskoj je snažan i trend graditeljstva. Diplomirani inženjeri građevine jako su traženi i dobro plaćeni s prosječnom plaćom od oko osam, devet tisuća kuna. Trideset posto svih zapošljavanja čine ona u ekonomiji.
No, treba znati da za najbolje pozicije konkurira jako puno ljudi. Naša su istaživanja pokazala da je do direktorskih pozicija u ekonomiji došlo najviše ljudi iz prodaje - rekao je Pakšec. Upozorio je da najviše ljudi ipak ostane u struci, dok ih oko 30 posto promijeni zanimanje.
Ministar obrazovanja Dragan Primorac ističe da je prednost Bolonje u tome što mladi nakon tri godine studija mogu promijeniti izbor budućeg zanimanja.
- U zemljama OECD-a obrazovanje u prosjeku traje 11,9 godina, a i nakon toga većina nastavlja obrazovanje. To znači da će i naši mladi morati stalno ulagati u svoje obrazovanje. Treba imati na umu da će ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju 2009. naši kadrovi konkurirati ne više samo na Hrvatskom nego i na europskom tržištu znanja - rekao je ministar Dragan Primorac.
U 30. godini prvi put je postala članica uprave
Zagrebačka jezična gimnazija pa Ekonomski fakultet i streloviti uspjeh, 35-godišnja Zagrepčanka Zrinka Bokulić danas je kao članica Uprave Falkensteiner hotel managementa, koji u Hrvatskoj upravlja hotelima Borik u Zadru i Punat na Krku, u samom vrhu hotelskog menadžmenta u Hrvatskoj.
Kao članica Uprave vodi financije, kontroling i administrativno upravljanje u Falkensteiner hotel managementu, a sve je počelo 1996. kucanjem na vrata u potrazi za prvim poslom.
- Kod izbora Ekonomskog fakulteta vodila sam se razumom, a ne srcem jer bi u tom slučaju izabrala jezike. Već tijekom studija sam dosta radila, uglavnom prevođenje, a onda sam s diplomom u rukama krenula u potragu za prvim ozbiljnim poslom.
Brojni kontakti koje sam stekla radeći honorarne poslove prevođenja bili su presudni kod dobivanja prvog posla u EPIC-u (European Privatisation and Investment Corporation), investicijskoj kući sa sjedištem u Beču koja je tada otvorila podružnicu u Zagrebu - priča Zrinka Bokulić.
Upravo to prvo iskustvo bilo je, kaže, najdragocjenije jer je kao voditeljica ureda pokrivala različita područja pa se znalo dogoditi da je ujutro tajnica, a popodne istražuje tržište. Nakon dvije godine na tom mjestu počinje raditi kao financijski analitičar u DOM fondu, u kojem je pratila poslovanje društava iz portfelja s posebnim naglaskom na turistički dio. Nakon dvije godine rada u fondu jedan petak popodne zazvonio je telefon i stigla je primamljiva ponuda šefa za radno mjesto u dubrovačkim hotelima Babin kuk.
|
Kod izbora Ekonomskog fakulteta vodila sam se razumom. Tijekom studija sam prevodila i to mi je pomoglo u dobivanju prvog posla
|
- Iskustva iz Dubrovnika i Krka su neprocjenjiva jer ih nikad ne bi mogla steći u zagrebačkom uredu. U životu treba ponekad i riskirati - zaključuje Zrinka koja je od rujna prošle godine na novom dinamičnom radnom mjestu članice Uprave Falkensteiner hotel managementa.
Jedina koja u tvrtki poznaje svih 175 zaposlenih
Tridesetogodišnja Suzana Plečko, voditeljica ljudskih resursa u Metronetu, primjer je mlade i uspješne žene čija je karijera tekla kao na filmu. Kada je završila studij ekonomije, Suzana se odmah zaposlila u tvrtki T-Mobile gdje je radila u odjelu za ljudske resurse i stekla prvo iskustvo.
Zatim se udala, rodila dijete, a kada se vratila s porodiljnog, dobila je ponudu iz konkurentske tvrtke Metronet koju nije mogla odbiti.
- Zvali su me u Metronet koji je tada bio nova mlada tvrtka da dođem kod njih i osnujem odjel za ljudske resurse. To je za mene bio veliki izazov - priča Suzana Plečko, koja je samo u prošloj godini zaposlila više od 80 ljudi. Za posao koji radi kaže da je vrlo dinamičan i traži gotovo cjelodnevni angažman, no ne bi ga mijenjala jer to što radi jako voli, a smatra i da je to pravi posao za nju.
- Završila sam na ekonomiji organizaciju i menadžment. Kada sam upisivala studij, vjerujte da nisam znala što ću raditi, no na kraju se ispostavilo da mi najbolje leže ljudski resursi - priča Suzana. Pretpostavke da za poziciju voditelja ljudskih resursa najeduciraniji psiholozi, ocjenjuje pogrešnima.
- Ovaj posao ne može svatko kvalitetno obavljati. Bez obzira na to koji studij završili, vi za to naprosto morate biti rođeni i morate imati određene sposobnosti koje vam studij ne može dati. Mnogi ljudske resurse doživljavaju kao bauk i zaziru od nas, jer mi ljudima osim onih lijepih često moramo priopćiti i neke neugodne stvari.
| Ovaj posao ipak nije za svakoga. Mnogi ljudske resurse doživljavaju kao bauk i zaziru od nas, jer nekad moramo priopćiti i neugodne stvari
|
- Vi danas ljude ne možete zaposliti i zadržati u tvrtki samo zahavljujući tome što ćete im ponuditi dobru plaću. Ljudima je često puno važnije to u kakvim uvjetima rade i kakva je radna atmosfera.
Nama je, pak, kao poslodavcu jako važno to da oni koji dolaze nemaju problema s prekovremenim radom jer mi puno radimo, a zasad ne plaćamo prekovremene, i da su spremni na nove poslovne izazove i stalne edukacije - kaže Suzana, koja za svoje zaposlenike često organizira razna druženja te team buildinge jer smatra da se ljudi u neformalnoj ležernijoj atmosferi mogu najbolje upoznati, što kasnije pridonosi većoj kvaliteti njihova rada.
Posao za one koji vole zakone te stalno čitati i učiti
Kada je završavala studij ekonomije, Dobrila Rajić, unutarnja revizorica u Državnom inspektoratu, nije niti sanjala da će se jednoga dana baviti tim poslom. Otvoreno priznaje da sve donedavno nije niti znala da postoje unutarnji revizori i čime se oni bave.
- U Državnom inspektoratu 15 godina radila sam kao viši gospodarski inspektor, a onda me je prije dvije godine glavni inspektor mr. Kruno Kovačević predložio za posao unutarnjeg revizora - rekla je Dobrila.
No, preporuka šefa za posao revizora nije joj bila dovoljna. Prvo je morala proći strogu selekciju u Ministarstvu financija, zatim se pola godine školovala za revizora, a tek kad je položila sve ispite i uspješno obavila dvije probne revizije, dobila je uvjerenje da je spremna za taj posao. Izdao ga je osobno ministar financija.
Iako su revizori danas vrlo traženi i mogu odlično zaraditi, zbog sigurnog posla i ugodne radne sredine Dobrila Rajić ostala je vjerna Državnom inspektoratu. Na pitanje što su zapravo revizori, naša sugovornica odgovorila je da su oni poput menadžera kvalitete.
| Morala sam proći strogu selekciju Ministarstva financija, pola godine školovati se za revizora, položiti ispite, obaviti probne revizije i tek tad sam dobila uvjerenje
|
Dobrila Rajić govori četiri strana jezika. Znanje engleskog stalno usavršava, a lani je upisala i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji vode prof. dr. Vesna Brčić-Stipčević i prof. dr. Rudolf Vouk. Od prošlog tjedna članica je Međunarodnog instituta unutarnjih revizora (IIA).
- Članstvo trenutačno znači mogućnost korištenja svih informacija i novih spoznaja koje su dostupne revizorima u Europi, ali moj je plan daljnje učenje i usavršavanje sve dok ne dobijem certifikat IIA kojim ću moći obavljati reviziju i u zemljama članicama EU - napomenula je.
On je top menadžer, ali i dalje misli napredovati
Tridesetdevetogodišnji Drago Vuina, direktor tvrtke Novo Noridsk Hrvatska, školski je primjer uspješnog farmaceuta.
Diplomirao je na zagrebačkom Farmaceutsko -biokemijskom fakultetu, po struci je inženjer medicinske biokemije, no cijeli se život bavi lijekovima.
- U školi sam od svih predmeta najviše volio kemiju i biologiju. Imao sam sklonosti i prema ekonomiji, no kao dijete školovano u socijalizmu, ekonomiju sam doživljavao isključivo kao činovnički posao, pa sam se opredijelio za biokemiju i nisam pogriješio - priča Vuina.
Po završetku fakulteta prvo je počeo raditi u Plivinom istraživačkom institutu, no vrlo je brzo, kaže u šali, vidio da znanost nije za njega, pa se počeo baviti marketingom lijekova. U Novo Nordisk je došao 1995. na mjesto stručnoga suradnika. Zadovoljni njegovim radom danski su ga vlasnici nakon tri godine imenovali voditeljem programa za hormonsko nadomjesno liječenje tvrtke Novo Nordisk za Hrvatsku, a ubrzo potom i za njezina direktora.
| Svaki mladi čovjek treba biti spreman na učenje. Onoga trenutka kada kažete da ste dosegnuli profesionalni vrhunac, počnete padati
|
- Svaki mladi čovjek, a ja se osjećam mladim, treba biti spreman na učenje i daljnji rast i razvoj. Onoga trenutka kada kažete da ste dosegnuli profesionalni vrhunac, počnete padati s kvalitetom jer tada ste prestali učiti - pojašnjava Vuina. Ističe kako i u Novo Nordisku svi zaposlenici imaju obvezu barem jednom godišnje proći dodatnu edukaciju, bilo internu ili na nekom od prestižnih sveučilišta.
- Živimo u vrijeme stalnih promjena. Danas je manje važno tko će što studirati. Bitno je da mladi ljudi studij završe što prije i da steknu što bolja znanja i radne navike - kaže Vuina. Zanimanje farmaceuta smatra još uvijek perspektivnim, a očekuje da će se s napretkom tehnologije i tu otvoriti neke nove perspektive.
Radno mjesto dobio 3 mjeseca nakon diplome
Mladi inženjer elektrotehnike Zoran Štrbac jedan je od rijetkih koji već na svom prvom radnom mjestu i nakon samo osam mjeseci rada može reći kako radi na jednom od najpoželjnijih radnih mjesta - kao sistem integrator u kompaniji Ericsson Nikola Tesla.
Zoran radi u području visoke tehnologije u jednoj od najuspješnijih kompanija i već danas ima iznadprosječna primanja te mogućnost rada i školovanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Kod 25-godišnjeg Zorana Štrbca nije bilo dvojbe o školovanju koje mu je omogućilo da dobije posao svega tri mjeseca nakon diplome.
- S obzirom na to da sam u Splitu završio prirodoslovno-matematičku gimnaziju i da su me zanimali matematika i informatika te općenito predmeti u kojima je prisutno rješavanje problema ili je potrebno shvatiti kako nešto radi, odabir Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu nametnuo se kao logičan izbor - priča taj mladi inženjer koji je s diplomom u ruci poslao svoj životopis u Ericsson Nikola Tesla te odmah dobio svoj posao iz snova.
A Zoranov uspjeh danas je rad u timu na radnom mjestu sistem integratora na kojem nikad nema tipičnog radnog dana.
| Jedan od izazova je radni tempo. Ne zna hoće li tjedan, dva ili mjesec biti u Hrvatskoj ili inozemstvu ili će samo biti pozvan da riješi neki problem
|
- Iako većina ljudi ne zna o čemu je konkretno riječ, u pitanju je posao koji je sve traženiji budući da na tržištu komunikacijske i računalne opreme postoji sve veći broj raznih dobavljača.
Moj je posao konkretne Ericssonove proizvode integrirati u postojeću infrastrukturu našeg kupca te osigurati da na kraju sve funkcionira onako kako bi trebalo - priča Zoran koji je odmah nakon izlaska s fakulteta nastavio učiti te održavati svoje stručne kompetencije kao jedini način za konkurentnost na tržištu rada.
Sa svojim kvalifikacijama Zoran danas može raditi u bilo kojoj sličnoj kompaniji u svijetu i biti među najboljima. A dobra je vijest da namjerava ostati u Hrvatskoj.
Dobra zarada, ali s poslom se živi 24 sata na dan
Hrvoje Budin (36), vlasnik tvrtke kreativnih komunikacija Neomedia, po struci je agronom, no ljubav prema računalima odvela ga je u drugom smjeru.
Neomedia radi multimedijalne projekte za državnu upravu i velike gospodarske sustave, a široj je javnosti najpoznatija po izradi novog portala za hrvatsku vladu.
- Svi mi koji se bavimo ovim poslom, ono što znamo naučili smo sami jer u Hrvatskoj još nema ni škole, ni fakulteta koji bi ljude specijalizirali za kompleksna znanja koja su potrebna u ovoj industriji - rekao je Hrvoje Budin.
Prvo računalo dobio je kada je imao 12 godina. Na početku mu je, kao i svoj djeci, služio samo za igranje, ali to mu je ubrzo dosadilo pa je počeo s programiranjem. Posao kojim se danas bavi opisuje kao spoj tehničkih, marketinških i vizualnih zanimanja.
- To je zanimanje budućnosti. Uostalom, za informatičarima svih profila na tržištu postoji velika potražnja. Mi već dva mjeseca vrtimo dva oglasa za posao i ne možemo naći adekvatne stručnjake. To je nabolji dokaz kako priče o tome da ljudi s fakulteta idu na burzu ne vrijede za one koji imaju znanja i žele raditi, pogotovo ne u ovoj struci - istaknuo je Budin.
| Svi mi koji se bavimo ovim poslom, ono što znamo naučili smo sami jer u Hrvatskoj još nema ni škole ni fakulteta koji bi ljude specijalizirali za kompleksna znanja koja su potrebna
|
- U ovom je poslu najbitnija želja za stalnim učenjem, to vas drži na vrhu - istaknuo je Budin. One koji krenu njegovim stopama, upozorava da je to posao s kojim se mora živjeti 24 sata na dan. S druge strane, to je zanimanje koje donosi dobru i sigurnu zaradu.
- Početne su plaće u našoj branši više od 5000 kuna, a onaj tko ima mnogo iskustva, može startati s još većom plaćom - otkrio je Budin. Napomenuo je kako je riječ o tržištu koje se još razvija, pa se i sami projekti u Hrvatskoj plaćaju puno manje nego na razvijenim tržištima.
Gordana Galović i Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....