Albumi Riđobradog i Hermannov Vlad Tepeš: Avanture u kojima uživamo kao djeca

Drakulinim tragovima: Vlad nabijač" u izdanju Strip-Agenta i prva dva albuma o gusaru Riđobradom u izdanju Libellusa vesele svakoga tko čita strip. Prvi je izradio Hermann,  koji je prije mjesec dana ugošćen na festivalu u Makarskoj, a drugi je klasik stripa, na čiji spomen će srca starijih čitatelja brže zakucati.

"Vlad Nabijač" jest prvi album iz trilogije "Drakulinim tragovima" i jedini koji, kao crtač, potpisuje legendarni Hermann. Nastao u suradnji s Yvesom, Hermannovim sinom, album priča o strašnom Vladu Basarabu III., knezu Valahije - pokrajine u današnjoj Rumunjskoj. Poznatiji kao Vlad Tepeš, odnosno, Vlad Drakula, doživio je svjetsku slavu kroz roman Brama Stokera "Dracula" iz 1897. godine.



Vlad Tepeš živio je u razdoblju od 1431. do 1476. godine, i to kao vladar pokrajine koja je doista graničila s brigama: sa zapada su prijetili Mađari, a s istoka Turci - tako da je knez Drakula živio u doista teškim i krvavim vremenima; triput se uspinjao na prijestolje Valahije, dok život nije skončao u bici protiv Basaraba Loite, pretendenta na vlaški tron.



 "Drakulinim tragovima: Vlad Nabijač" povijesno je štivo. Strip je oduvijek bio dobar medij za prepričavanje povijesti i dočaravanja atmosfere, a treba napomenuti da je scenarist Yves Hermann osobno prošao sva relevantna mjesta o kojima se u romanu govori.



Oni koji vole Hermanna ne bi trebali dvojiti o kupovini ovog albuma. U pitanju je rasni crtež velikana, a razinu povijesne vjerodostojnosti Hermann potvrđuje još od "Tornjeva Bois-Maurija". U masovnim scenama, zastavama i odorama iz onog vremena čovjek doista može uživati i što je još važnije - vjerovati im. Jedini prigovor mogao bi se uputiti siromašnom prikazu Vladovog zatočeništva u Turskoj gdje je, kako povijest govori, stekao sklonosti prema tiraniji i uživanju u tome. Nakon čitanja Hermannovog "pravog" Drakule, saznat ćete da je književni i filmski Drakula naprosto, doduše oštrozubi, ostarjeli grof. Vlad Tepeš se, za razliku od svog literarnog "plagijata", mogao ogledati u zrcalu, nije imao oštre zube, ali nabrajanje silnih strahota zauzelo bi ogroman prostor… Spomenimo samo "šumu nabijenih", dvadeset tisuća ljudi nabijenih na kolčeve koji su bili"znak dobrodošlice" bili poredani s obje strane puta kojim je prolazila turska vojska.



Riđobradi je omiljeni gusar starijih generacija stripofila na našim prostorima. Njegove su avanture izlazile u raznim strip-časopisima bivše države, a sam strip stekao je kultan status. A kult zaslužuje najbolje, pa domaća publika ima priliku uživati u doista prekrasnim albumima. Dvije prve knjige o Riđobradom su izdavački savršen posao - od dizajna korica, tiska, papira, do odličnog Macanovog prijevoda.



Autori Riđobradog Jena-Michel Charlier i Victor Hubin stekli su status velikana stripa stripovima o gusaru, a svoje prve avanture objavili su u časopisu "Pilote", pokrenutom 1959. godine.  Magazin stripaša "otpadnika" u borbi protiv izdavača doživio je, malo je reći, uspjeh - prvi broj prodan je u 300.000 primjeraka, a autori poput Goscinnyja, Uderza, Charliera ubrzo su stekli status legendi još za života. Slično se dogodilo i s Riđobradim koji se pojavljivao čak i u obliku radiodrame, što je samo pridonijelo njegovoj enormnoj popularnosti. Također, treba istaknuti i činjenicu da se Riđobradi pred publikom nalazi, konačno prvi put, u cjelovitom izdanju.

Nostalgija i zavist



"Karipski demon" i "Kralj sedam mora", kako glasi naziv prvih dviju pustolovina Riđobradog i njegove posade, predstavljaju kapitalno djelo  i potpuno je svejedno zbog čega ćete ga nabaviti - zbog nostalgičnih ili edukacijskih razloga. Strip će vas nakon dvije stranice povući na more, među gusare, u posljednju nedirnutu oazu čiste i neiskvarene avanture u kojima smo uživali kao djeca. Ukoliko vam Riđobradi dopadne ruku, a ne znate ništa o njemu, sve što vam mogu izjaviti jest - zavist.