Kurtlar vadisi Irak na dosad najuspjeliji način eksploatira nasilje komercijalnog filma, ali i antiameričke osjećaje u velikom broju muslimanskih zemalja.
Akcijski hit koji je zaradio 28 milijuna dolara (25 u Turskoj) nastao je kao spoj TV franšize, istinitih incidenata iz iračkog rata i turskog nacionalizma da bi se dobila antiamerički nastrojena pucačina, ideološka inverzija filmova koje su Ameri radili godinama s Chuckom Norrisom, Stevenom Seagalom ili Dudikoffom.
Estetika protiv izumitelja
U turskom filmu ista se estetika okreće protiv “izumitelja”: Amerikanci su oličenje zla, židovski i američki liječnici vade muslimanima organe i šalju ih u Tel Aviv, a u svemu im pomažu sluge Kurdi.
Izvorna “Dolina vukova” nastala je 2003. kao serija za tursku TV o agentu turske tajne službe Polata (Necati Sasmaz). U vrijeme kad je serijal bio na vrhuncu gledanosti, u Iraku se dogodio incident koji će žestoko odjeknuti u turskoj.
U vrijeme kad je serijal bio na vrhuncu gledanosti, u Iraku se dogodio incident koji će žestoko odjeknuti u turskoj.
Američka postrojba u sjevernoiračkom gradu Sulejmaniji je opkolila predstražu od jedanaest vojnika svojih saveznika Turaka, razoružala ih i sprovela u Tursku pod kapuljačama, a sve pred TV kamerama. Jedan od 11 Turaka se shrvan poniženjem ubio.
Producent Raci Sasmaz odlučio je iskoristiti taj incident kao povod za film, a TV heroja Polata “poslati u Irak” da osveti tursku čast. Prikupio je 10 milijuna dolara i snimio najskuplji turski film svih vremena. Za film je uzeo i uvažene holivudske epizodiste Billyja Zanea i Garyja Buseyja koji glume američkog pukovnika i kirurga. Film je postao najveći hit u turskoj povijesti, a bio gledan i u zemljama s jakom turskom dijasporom, poput Njemačke i Nizozemske.
Turska industrija filma
Turska kinematografija nije bezazlena industrija: turski filmovi kod kuće zauzimaju prvih pet mjesta na box-office ljestvici i zauzimaju od 40 do 60 posto domaćeg tržišta.
“Dolina vukova - Irak” počinje donekle realnom evokacijom incidenta u Sulejmaniji. Amerikanci razoružaju i ponize tursku postrojbu. Njezin časnik se ubije i piše pismo TV heroju Polatu u kojem traži da osveti čast turske odore. Polat prelazi iračku granicu i posmiče check point kurdskih “petokolonaša”. Potom kreće u odmazdu protiv Amerikanaca, a usput će se obračunati i sa židovskim kirurgom koji krade iračka jetra i bubrege i šalje ih u kovčezima s ledom u London, New York i Tel Aviv.
Film ne preže prikazati niti jedno zlodjelo kojim se može ocrniti Amerikance. Pokazuju se mučenja u Abu Ghraibu, kao i incident sličan “krvavoj svadbi” u Mukaradibu 2004. kada su Amerikanci pobili svadbu na kojoj se pucalo. U jednom prizoru Amerikanci odvoze zarobljenike u furgonu, a na prigovor da će se ugušiti, pukovnik izbuši furgon rafalom. Taj motiv autori su preuzeli iz irskog dokumentarca o ratu u Afganistanu.
Igranje vatrom
Na Zapadu je film dočekan na nož. Tijekom njemačke distribucije, Savez njemačkih Židova pozvao je na povlačenje filma zbog antisemitizma, tome se pridružio i bavarski premijer Stoiber, a njemački lanac CinemaxX skinuo je film iz dvorana. Američka vojska je upozorila osoblje da izbjegava kina u kojima igra, a američki glumci otrpjeli su medijsko ribanje. Turski premijer Gul amortizirao je zapadne prigovore konstatacijom da film “nije gori od nekih holivudskih”, ali je i dio turskih komentatora prigovarao da se film igra vatrom.
Dolina vukova Irak je film koji je našao svoje mjesto u dinamici uzajamne mržnje Zapada i SAD-a. Postao je ilegalni hit u Azerbajdžanu, a u Sarajevu i Mostaru najčešće se prodaje kao pirat na štandovima oko džamija. Klučna riječ filma, međutim, ipak nije vjera nego nacija.
“Dolinom vukova” prevladava sirovi nacionalizam, a Arapi su utoliko “good guys” koliko su “neprijatelji naših neprijatelja” (Amerikanaca i Kurda). Čini se da je nacionalizam karta s kojom se nepogrešivo žanje uspjeh - jednako u kinu kao i za političkom govornicom.
Jurica Pavičić
Akcijski hit koji je zaradio 28 milijuna dolara (25 u Turskoj) nastao je kao spoj TV franšize, istinitih incidenata iz iračkog rata i turskog nacionalizma da bi se dobila antiamerički nastrojena pucačina, ideološka inverzija filmova koje su Ameri radili godinama s Chuckom Norrisom, Stevenom Seagalom ili Dudikoffom.
Estetika protiv izumitelja
U turskom filmu ista se estetika okreće protiv “izumitelja”: Amerikanci su oličenje zla, židovski i američki liječnici vade muslimanima organe i šalju ih u Tel Aviv, a u svemu im pomažu sluge Kurdi.
Izvorna “Dolina vukova” nastala je 2003. kao serija za tursku TV o agentu turske tajne službe Polata (Necati Sasmaz). U vrijeme kad je serijal bio na vrhuncu gledanosti, u Iraku se dogodio incident koji će žestoko odjeknuti u turskoj.
U vrijeme kad je serijal bio na vrhuncu gledanosti, u Iraku se dogodio incident koji će žestoko odjeknuti u turskoj.
|
Izvorna “Dolina vukova” nastala je 2003. kao serija za tursku TV o agentu turske tajne službe Polata (Necati Sasmaz).
|
Producent Raci Sasmaz odlučio je iskoristiti taj incident kao povod za film, a TV heroja Polata “poslati u Irak” da osveti tursku čast. Prikupio je 10 milijuna dolara i snimio najskuplji turski film svih vremena. Za film je uzeo i uvažene holivudske epizodiste Billyja Zanea i Garyja Buseyja koji glume američkog pukovnika i kirurga. Film je postao najveći hit u turskoj povijesti, a bio gledan i u zemljama s jakom turskom dijasporom, poput Njemačke i Nizozemske.
Turska industrija filma
Turska kinematografija nije bezazlena industrija: turski filmovi kod kuće zauzimaju prvih pet mjesta na box-office ljestvici i zauzimaju od 40 do 60 posto domaćeg tržišta.
“Dolina vukova - Irak” počinje donekle realnom evokacijom incidenta u Sulejmaniji. Amerikanci razoružaju i ponize tursku postrojbu. Njezin časnik se ubije i piše pismo TV heroju Polatu u kojem traži da osveti čast turske odore. Polat prelazi iračku granicu i posmiče check point kurdskih “petokolonaša”. Potom kreće u odmazdu protiv Amerikanaca, a usput će se obračunati i sa židovskim kirurgom koji krade iračka jetra i bubrege i šalje ih u kovčezima s ledom u London, New York i Tel Aviv.
Film ne preže prikazati niti jedno zlodjelo kojim se može ocrniti Amerikance. Pokazuju se mučenja u Abu Ghraibu, kao i incident sličan “krvavoj svadbi” u Mukaradibu 2004. kada su Amerikanci pobili svadbu na kojoj se pucalo. U jednom prizoru Amerikanci odvoze zarobljenike u furgonu, a na prigovor da će se ugušiti, pukovnik izbuši furgon rafalom. Taj motiv autori su preuzeli iz irskog dokumentarca o ratu u Afganistanu.
Igranje vatrom
Na Zapadu je film dočekan na nož. Tijekom njemačke distribucije, Savez njemačkih Židova pozvao je na povlačenje filma zbog antisemitizma, tome se pridružio i bavarski premijer Stoiber, a njemački lanac CinemaxX skinuo je film iz dvorana. Američka vojska je upozorila osoblje da izbjegava kina u kojima igra, a američki glumci otrpjeli su medijsko ribanje. Turski premijer Gul amortizirao je zapadne prigovore konstatacijom da film “nije gori od nekih holivudskih”, ali je i dio turskih komentatora prigovarao da se film igra vatrom.
Dolina vukova Irak je film koji je našao svoje mjesto u dinamici uzajamne mržnje Zapada i SAD-a. Postao je ilegalni hit u Azerbajdžanu, a u Sarajevu i Mostaru najčešće se prodaje kao pirat na štandovima oko džamija. Klučna riječ filma, međutim, ipak nije vjera nego nacija.
“Dolinom vukova” prevladava sirovi nacionalizam, a Arapi su utoliko “good guys” koliko su “neprijatelji naših neprijatelja” (Amerikanaca i Kurda). Čini se da je nacionalizam karta s kojom se nepogrešivo žanje uspjeh - jednako u kinu kao i za političkom govornicom.
|
 |
Jurica Pavičić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....