Atlantska napuhača, riba gušter i afrički kostorog u Jadranu

SPLIT - Nedavni pronalazak vrlo rijetke britke jedroglavke (Lophotus lacepede) kod Paga govori u prilog činjenici da se posljednjih godina zbog hidrografskih promjena u Jadranu pronalazi sve više termofilnih riba uobičajenih za topla mora.



Samo u posljednjih deset zabilježena je, dijelom zbog novih metoda ribolova, primjene suvremenijih tehnika u istraživanju podmorja te uglavnom zbog zagrijavanja mora, 31 nova vrsta.

'Krivac' je Jonsko more



- Ovaj nalaz britke jedroglavke, a i pojava niza novih vrsta može se povezati s učestalijim pojavama jadranske ingresije - uplivima toplije i slanije vode iz Jonskog u naše more. Promjene u temperaturi izravno utječu na fiziološke procese morskih organizama, primjerice, na njihovu reproduktivnu strategiju. To utječe i na migracije, na odnos predator - plijen, a izgleda da uzrokuje pomicanje suptropskih i tropskih vrsta, od kojih pojedine borave u južnom Jadranu, prema sjevernijim područjima, pa se nađu i u Tršćanskom zaljevu - objasnio je dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov pri Institutu za oceanografiju u Splitu. U tijeku posljednjih 25 godina znatno se povećao broj ulovljenih termofilnih (toploljubnih) vrsta riba, a neke koje su vrlo rijetke u Jadranu danas su znatno brojnije i postupno se pomiču prema srednjem i sjevernom Jadranu. Radi se o vrstama poput vladike arbanačke, papigače i strijelke.



- Osim njih, imamo i potpuno nove vrste za Jadran kao što su oštrozuba riba gušter, atlantska napuhača, narančasto-točkasta kirnja i afrički kostorog. Njihov status trebalo bi i dalje pomno pratiti jer mogu poslužiti kao pokazatelji promjena u okolišu. Osim klimatskih promjena i drugi čimbenici mogu utjecati na pojavu neobičnih ili egzotičnih vrsta u Jadranu, a to su prije svega balastne vode te nove uzgojne vrste u marikulturi - istaknuo je Dulčić.



Iz Oceanografskog instituta poručuju kako se nedavno oko Paga pronađena 1,6 m duga i oko 10 kila teška britka jedroglavka (Lophotus lacepede) u Jadranu pojavljuje gotovo slučajno, a tome u prilog govore podaci da je zadnji put primjerak pronađen 1926. godine kod Trogira.



Kozmopolitska riba



Ova kozmopolitska riba obitava u toplijim svjetskim morima od Floride do Brazila, oko obala Portugala, Kanarskog otočja i Južne Afrike. Ima je i u Istočnom Pacifiku te Australiji, a u Sredozemlju je rijetka.



- Ona je općenito rijetka oceanska vrsta, koja živi na dubinama do 920 metara, a zna zalutati i u plitke vode. Prema raspoloživim podacima, maksimalno naraste do dva metra. Odrasle ribe hrane se lignjama, sipama i rakovima, a utvrđeno je da se njome hrani tuna. Kad ju se napadne, ispušta crnilo.

Službeni popis jadranskih riba sa 407 povećan za 31 novu vrstu

SPLIT - Pojava britke jedroglavke u Jadranu vrlo je rijetka. Prve podatke o njoj bilježi Botteri 1854. godine, zatim veliki hrvatski ihtiolog Juraj Kolombatović 1890. bilježi dva primjerka ulovljena kod Splita i Zadra, danas pohranjena u Prirodoslovnom muzeju u Beču. Posljednji službeni popis jadranskih riba, koji je 1996. godine sastavio dr. Ivan Jardas, evidentira 407 vrsta i podvrsta, a sada je  uvećan za 31 vrstu. U međuvremenu s popisa su brisane 4 vrste glamaca za koje je naknadno utvrđeno da nisu pronađeni u Jadranu.  (M. J.)