ZAGREB - Odluka da matematika postane jedan od obveznih predmeta na državoj maturi mogla bi imati dugoročne posljedice na psihičko stanje djece - smatra ugledni psihijatar
Milan
Košuta. Košuta se našoj redakciji obratio pismom u kojem apelira na prosvjetnu vlast da promijeni svoju odluku i djeci omogući da na maturi polažu ono u čemu su najbolji.
- Imam četvero djece i pratim što se od njih traži u školi, a i na svojim pacijentima vidim kakav se pritisak vrši na djecu. A matematika je, bez sumnje, područje u kojem djeca najčešće doživljavaju neuspjeh u školi - kaže Košuta.
VIJESTI
Matematički lobi
Prije no što je Ministarstvo obrazovanja prošle godine donijelo Pravilnik o državnoj maturi koji nalaže da sva djeca, uz hrvatski i strani jezik, obvezno moraju polagati i matematiku, u stručnoj su se javnosti vodile oštre rasprave za i protiv matematike.
S prvim prijedlogom prije dvije godine izašli su članovi Vijeća za polaganje državne mature.
No ni oni se oko tog pitanja nisu mogli usuglasiti pa su ponudili dvije opcije. Prema prvoj, sva bi djeca obvezno polagala matematiku, a prema drugoj, učenici bi uz hrvatski mogli birati matematiku ili strani jezik.
Vijeće je prijedloge dalo na očitovanje školama: za opciju A bilo je oko 18 posto, a za opciju B 48 posto škola. Ostali su bili neodlučni.
Oko toga treba li matematika biti obvezan predmet na maturi ili ne, bili su podijeljeni i fakulteti. Anketa je provedena na 196 studija: 52 posto studija bilo je za matematiku, a 45 za strani jezik. Visokoškolske institucije u početku uglavnom nisu bile za opciju prema kojoj bi se na maturi obvezno morala polagati tri predmeta. Sve dok nije došlo do promjene sastava Vijeća za maturu koje je ojačano - matematičarima.
Malo je zemalja u kojima djeca moraju položiti matematiku
Svi na instrukcije
Ministar Primorac je, braneći matematiku, rekao da je ona ključna za mnoge profesije, što potvrđuju i svjetski trendovi.
- U Americi se matematika proglašava jednim od najvećih prioriteta i njezin se udio u nastavi sustavno povećava - rekao je Primorac.
S druge strane, da matematika ne bi trebala biti obvezan predmet na državnoj maturi smatra dr. Petar Bezinović, dugogodišnji voditelj tog projekta. U Europi je, kaže Bezinović, vrlo malo zemalja u kojima djeca na maturi moraju obvezno polagati matematiku. Jedan je od njih susjedna Slovenija čiji smo model više-manje preuzeli.
- U Hrvatskoj više od 50 posto gimnazijalaca uzima instrukcije iz matematike. Bojim se i da će zbog matematike velik broj učenika na maturi doživjeti neuspjeh - rekao je Bezinović. Stavove dr. Košute dijeli i Branka Krizmanić, psihologinja u II. zagrebačkoj gimnaziji. - Matematiku treba najprije učiniti razumljivom većini učenika. Radim u školi koju upisuju mahom superodlikaši, no većina ih mora uzimati instrukcije iz matematike - rekla je Krizmanić.
Na dosadašnjim je nacionalnim ispitima prosječna riješenost ispita iz matematike bila oko 50 posto.
Postotak riješenosti ispita iz matematike
2006.
matematika opće, klasične, jezične 1. r.
53%
matematika prirodoslovno-matematičke 1. r.
62%
2007.
matematika 2. r
45,5%
matematika gimnazije 1. r.
58,7%
matematika strukovne 1. r.
45,4%
'Dao bih svu matematiku za malo arapskog'
Uzima se zdravo za gotovo da u obaveznom dijelu državne mature mora biti hrvatski jezik i matematika. Čini mi se da je samo po sebi razumijevajuće da je pismenost jedna od temeljnih tekovina ljudske civilizacije i neupitno je da hrvatski jezik mora biti obavezan.
Što je to sinus i kosinus?
Postavlja se, međutim, pitanje kako to da se matematika skoro uvijek provuče u tom paketu s hrvatskim. Čini se, po tome, da je čovjek doveden gotovo do pred propast, odnosno, strahuje se da je napredak društva upitan ako velika većina ljudi ne vlada nekim pojmovima kao što su: integrali, jednadžba s dvije nepoznanice, trigonometrija, sinus, kosinus, funkcije. Koji su to argumenti kojim će se dokazati da je matematika važnija od npr. filozofije i psihologije. Zar nije, možda, umjetnost prethodnica svemu? Što bi rekli biolozi, fizičari i kemičari?
Koliko sam se puta našao u situaciji da žalim što nisam učio i španjolski i japanski i francuski i arapski!
Nikada, ama baš nikada, nisam zažalio što mi nedostaje znanje iz matematike. Kad me vara konobar u Veneciji, znanje matematike ne pomaže. Dao bih sve tangense i kotangense za znanje nekoliko rečenica arapskog dok čavrljam prstima s prodavačem na tržnici u Kairu.
Doista, koji su to argumenti i kakva je to računica kojom se izračunalo da je matematika važnija od svega navedenog?
Povratak u prošlo stoljeće
Nešto što još više plaši od samog natjecanja - koja je disciplina važnija - jest notorna činjenica da rješavanje matematičkih zadataka zahtijeva vrlo posebnu sposobnost koju ima malen broj ljudi. Jednom se to mora reći ljudima koji odobravaju programe i, konačno, ministru Primorcu.
Pokazalo se da je inteligencija slojevit koncept i da je to što netko dobro slaže križiće i kružiće samo jedan malen segment inteligencije. Ljudsko je djelovanje kompleksnije. Matematika kao obavezni predmet vraća nas u prošlo stoljeće.
' Profesori su krivi što djeca ne vole matematiku'
Zašto matematika na maturi? Evo odgovora prema jednom srednjoeuropskom gimnazijskom kurikulumu matematike: Matematika je znanost i umjetnost, rezultat radoznalosti i stvaralaštva ljudskog uma. Razotkriva ljepotu i pozadinu zbivanja u prirodi.
Veze s teologijom
Navodi na sistematišno i kritičko mišljenje, kao i na razvoj intuicije. Važna je uloga matematike kao potpore prirodoslovno-tehničkim, biomedicinskim i društveno-humanističkim znanostima i strukama.
Zato sve važnijim postaje razumijevanje, međupredmetno povezivanje i uporaba matematičkog znanja te sposobnost rješavanja problema. Matematička znanja i sposobnosti predstavljaju temeljno znanje za daljnje obrazovanje. Matematika je interdisciplinarno povezana i s tehnikom, i informatikom, i fizikom, i kemijom, i biologijom, i medicinom, i ekonomijom, i pravom, i lingvistikom, i poviješću, i slikarstvom, i glazbom, i teologijom, i filozofijom ... i te će veze sve više jačati.
Ali postoji i naličje: zabrinjavajuće velik postotak učenika ne razumije matematiku koju uči u školi, ne usvaja potrebna matematička znanja, ne voli matematiku. Problem je u motivaciji i stručnom osposobljavanju nastavnika za kreativnije metode poučavanja i nova znanja. Spomenimo da je na zahtjev svojeg Kongresa američka Nacionalna akademija znanosti izradila dokument koji je prihvatila i administracija predsjednika Obame, a u kojem se za izlaz iz gospodarske krize najveća važnost pridaje povećanju kvalitete obrazovanja iz matematike, prirodnih i tehničkih predmeta.
Motivacija i kreativnost
Prema tom dokumentu, najvažniji čimbenik kvalitetnog obrazovanja je nastavnik, njegova motiviranost i stručna osposobljenost te kreativnost.
Zato su prioritetne mjere poboljšanje materijalnog i društvenog položaja učitelja i stručno osposobljavanje učitelja usmjereno na primjene kreativnih metoda poučavanja.
Ivana Kalogjera-Brkić
- Imam četvero djece i pratim što se od njih traži u školi, a i na svojim pacijentima vidim kakav se pritisak vrši na djecu. A matematika je, bez sumnje, područje u kojem djeca najčešće doživljavaju neuspjeh u školi - kaže Košuta.
VIJESTI
|
više iz rubrike
|
Matematički lobi
Prije no što je Ministarstvo obrazovanja prošle godine donijelo Pravilnik o državnoj maturi koji nalaže da sva djeca, uz hrvatski i strani jezik, obvezno moraju polagati i matematiku, u stručnoj su se javnosti vodile oštre rasprave za i protiv matematike.
S prvim prijedlogom prije dvije godine izašli su članovi Vijeća za polaganje državne mature.
No ni oni se oko tog pitanja nisu mogli usuglasiti pa su ponudili dvije opcije. Prema prvoj, sva bi djeca obvezno polagala matematiku, a prema drugoj, učenici bi uz hrvatski mogli birati matematiku ili strani jezik.
Vijeće je prijedloge dalo na očitovanje školama: za opciju A bilo je oko 18 posto, a za opciju B 48 posto škola. Ostali su bili neodlučni.
Oko toga treba li matematika biti obvezan predmet na maturi ili ne, bili su podijeljeni i fakulteti. Anketa je provedena na 196 studija: 52 posto studija bilo je za matematiku, a 45 za strani jezik. Visokoškolske institucije u početku uglavnom nisu bile za opciju prema kojoj bi se na maturi obvezno morala polagati tri predmeta. Sve dok nije došlo do promjene sastava Vijeća za maturu koje je ojačano - matematičarima.
Malo je zemalja u kojima djeca moraju položiti matematiku
|
Europa
|
Svi na instrukcije
Ministar Primorac je, braneći matematiku, rekao da je ona ključna za mnoge profesije, što potvrđuju i svjetski trendovi.
- U Americi se matematika proglašava jednim od najvećih prioriteta i njezin se udio u nastavi sustavno povećava - rekao je Primorac.
S druge strane, da matematika ne bi trebala biti obvezan predmet na državnoj maturi smatra dr. Petar Bezinović, dugogodišnji voditelj tog projekta. U Europi je, kaže Bezinović, vrlo malo zemalja u kojima djeca na maturi moraju obvezno polagati matematiku. Jedan je od njih susjedna Slovenija čiji smo model više-manje preuzeli.
- U Hrvatskoj više od 50 posto gimnazijalaca uzima instrukcije iz matematike. Bojim se i da će zbog matematike velik broj učenika na maturi doživjeti neuspjeh - rekao je Bezinović. Stavove dr. Košute dijeli i Branka Krizmanić, psihologinja u II. zagrebačkoj gimnaziji. - Matematiku treba najprije učiniti razumljivom većini učenika. Radim u školi koju upisuju mahom superodlikaši, no većina ih mora uzimati instrukcije iz matematike - rekla je Krizmanić.
Na dosadašnjim je nacionalnim ispitima prosječna riješenost ispita iz matematike bila oko 50 posto.
Postotak riješenosti ispita iz matematike
2006.
matematika opće, klasične, jezične 1. r.
53%
matematika prirodoslovno-matematičke 1. r.
62%
2007.
matematika 2. r
45,5%
matematika gimnazije 1. r.
58,7%
matematika strukovne 1. r.
45,4%
|
Uspjeh na nacionalnim ispitima
|
'Dao bih svu matematiku za malo arapskog'
Uzima se zdravo za gotovo da u obaveznom dijelu državne mature mora biti hrvatski jezik i matematika. Čini mi se da je samo po sebi razumijevajuće da je pismenost jedna od temeljnih tekovina ljudske civilizacije i neupitno je da hrvatski jezik mora biti obavezan.
Što je to sinus i kosinus?
Postavlja se, međutim, pitanje kako to da se matematika skoro uvijek provuče u tom paketu s hrvatskim. Čini se, po tome, da je čovjek doveden gotovo do pred propast, odnosno, strahuje se da je napredak društva upitan ako velika većina ljudi ne vlada nekim pojmovima kao što su: integrali, jednadžba s dvije nepoznanice, trigonometrija, sinus, kosinus, funkcije. Koji su to argumenti kojim će se dokazati da je matematika važnija od npr. filozofije i psihologije. Zar nije, možda, umjetnost prethodnica svemu? Što bi rekli biolozi, fizičari i kemičari?
Koliko sam se puta našao u situaciji da žalim što nisam učio i španjolski i japanski i francuski i arapski!
Nikada, ama baš nikada, nisam zažalio što mi nedostaje znanje iz matematike. Kad me vara konobar u Veneciji, znanje matematike ne pomaže. Dao bih sve tangense i kotangense za znanje nekoliko rečenica arapskog dok čavrljam prstima s prodavačem na tržnici u Kairu.
Doista, koji su to argumenti i kakva je to računica kojom se izračunalo da je matematika važnija od svega navedenog?
Povratak u prošlo stoljeće
Nešto što još više plaši od samog natjecanja - koja je disciplina važnija - jest notorna činjenica da rješavanje matematičkih zadataka zahtijeva vrlo posebnu sposobnost koju ima malen broj ljudi. Jednom se to mora reći ljudima koji odobravaju programe i, konačno, ministru Primorcu.
Pokazalo se da je inteligencija slojevit koncept i da je to što netko dobro slaže križiće i kružiće samo jedan malen segment inteligencije. Ljudsko je djelovanje kompleksnije. Matematika kao obavezni predmet vraća nas u prošlo stoljeće.
|
PROTIV MILAN KOŠUTA, psihijatar
|
' Profesori su krivi što djeca ne vole matematiku'
Zašto matematika na maturi? Evo odgovora prema jednom srednjoeuropskom gimnazijskom kurikulumu matematike: Matematika je znanost i umjetnost, rezultat radoznalosti i stvaralaštva ljudskog uma. Razotkriva ljepotu i pozadinu zbivanja u prirodi.
Veze s teologijom
Navodi na sistematišno i kritičko mišljenje, kao i na razvoj intuicije. Važna je uloga matematike kao potpore prirodoslovno-tehničkim, biomedicinskim i društveno-humanističkim znanostima i strukama.
Zato sve važnijim postaje razumijevanje, međupredmetno povezivanje i uporaba matematičkog znanja te sposobnost rješavanja problema. Matematička znanja i sposobnosti predstavljaju temeljno znanje za daljnje obrazovanje. Matematika je interdisciplinarno povezana i s tehnikom, i informatikom, i fizikom, i kemijom, i biologijom, i medicinom, i ekonomijom, i pravom, i lingvistikom, i poviješću, i slikarstvom, i glazbom, i teologijom, i filozofijom ... i te će veze sve više jačati.
Ali postoji i naličje: zabrinjavajuće velik postotak učenika ne razumije matematiku koju uči u školi, ne usvaja potrebna matematička znanja, ne voli matematiku. Problem je u motivaciji i stručnom osposobljavanju nastavnika za kreativnije metode poučavanja i nova znanja. Spomenimo da je na zahtjev svojeg Kongresa američka Nacionalna akademija znanosti izradila dokument koji je prihvatila i administracija predsjednika Obame, a u kojem se za izlaz iz gospodarske krize najveća važnost pridaje povećanju kvalitete obrazovanja iz matematike, prirodnih i tehničkih predmeta.
Motivacija i kreativnost
Prema tom dokumentu, najvažniji čimbenik kvalitetnog obrazovanja je nastavnik, njegova motiviranost i stručna osposobljenost te kreativnost.
Zato su prioritetne mjere poboljšanje materijalnog i društvenog položaja učitelja i stručno osposobljavanje učitelja usmjereno na primjene kreativnih metoda poučavanja.
|
ZA VLADIMIR PAAR, akademik
|
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....