Obnavljanje šestorke bila bi nekrofilija - dosjetio se prekjučer Ivan Čehok, kao da govori o vlastitoj stranci, HSLS-u, koja se bila raspala do neprepoznatljivosti, a sad se nanovo ujedinila jer inače nijedna od tih strančica ne bi bila dostigla izborni prag.
Hrvatska socijalno liberalna stranka nekad je bila važan pokret za hrvatsku nezavisnost, a danas je u politici oprilike ono što je u džepu svaka kuna kad ste zaboravili novčanik, a idete na kiosk po novine.
Sitna politička valuta, zamisliva baš u svačijem džepu.
Što predstavlja to političko poduzeće, koje opstaje još jedino zbog osobne ambicije i energije predsjednice Đurđe Adlešić, slikovito nam je pokazalo veliko istraživanje o stavovima birača što ga je naručio američki Međunarodni republikanski institut.
Nijedan od 75 glasača HSLS-a do kojih su došli istraživači Pulsa nije za to da ta njegova odabrana stranka koalira s HDZ-om.
Ali baš nijedan.
No, zato kad su ih anketari pitali za stranke iz famozne Račanove šestorke, ove iste nad kojom se varaždinski gradonačelnik toliko javno zgraža, tu su ljubitelji HSLS-a malo drukčije reagirali: njih 23 posto bi s HNS-om, 28 posto s HSS-om i 17 posto sa SDP-om.
To znači da je najmanje 68 posto potencijalnih glasača Hrvatske socijalno liberalne stranke zapravo zainteresirano za obnovu "šestorke" koja je upravljala Hrvatskom prije nego što je baš HSLS bio omogućio Ivi Sanaderu da osnuje HDZ-ovu vladu.
Izuzetno je visok postotak nehadezeovih birača koji se, i nakon tri godine koliko je Sanaderov HDZ na provjeri sposobnosti upravljanja zemljom, i dalje opiru toj stranci čak i kao drugom izboru. Na ljestvici 'vaš drugi izbor' Sanaderov HDZ je tek četvrti, ispred njega je čak i Hrvatska stranka prava...
Inicijativu ponovnog okupljanja oporbenih stranaka oko Račanova SDP-a Radimir Čačić, natjecatelj za premijersku fotelju, nije u ovoj ranoj fazi pretkampanje izbacio slučajno: šest puta više građana koji bi glasovali za Hrvatsku narodnu stranku htjelo bi HNS u koaliciji sa SDP-om nego s HDZ-om. Taj nalaz iz IRI-jeva istraživanja bitno sputava Čačića u njegovoj eventualnoj namjeri da dugu stranačku i osobnu kampanju vodi sa stavom da su mu i HDZ i SDP jednako prihvatljivi. Kad zbrajamo kao maloprije kod HSLS-a, u Čačićevu slučaju dolazimo do još uvjerljivije podrške za "šestorku": čak 85 posto HNS-ovih glasača izabrali su toj stranci partnere među članicama bivše vladajuće koalicije.
Još je veći postotak SDP-ovih simpatizera koji žele HNS za partnera (50 posto), a budući da se nijedan potencijalni Račanov glasač u anketi nije izjasnio za koaliciju s HDZ-om, a njih 4 posto rekli su "da" HSP-u, korpus odobravatelja koncepta "šestorke", ma kako se ona nazivala u budućnosti, penje se među socijaldemokratskim glasačima prema 100 posto!
Od srednjih stranaka iz tog bivšeg vladajućeg saveza ostaje još HSS u čijem vodstvu upravo traju rasprave o tome treba li se ta stranka također načelno odrediti o tome koja im je od dvije glavne stranke u državi poželjniji partner nakon sljedećih izbora. Takav bi stav, dakako, odredio i smjer prijeizborne kampanje HSS-a. Čini se da će i HSS-u tu pomoći ono do čega su došli istraživači agencije Puls: oni koji bi, naime, glasali za njih najmanje bi htjeli HDZ u koaliciju, više ih se odredilo i za HNS i za HSLS i za SDP!
Čak je i kod Hrvatske stranke umirovljenika, koja je najviše postigla upravo kroz koaliciju s HDZ-om, stvar takva da bi njezini simpatizeri radije i s HSS-om i sa SDP-om, nego s HDZ-om.
Izuzetno je visok postotak nehadezeovih birača koji se, i nakon tri godine koliko je novi, Sanaderov HDZ, na provjeri sposobnosti upravljanja zemljom, i dalje opiru toj stranci čak i kao drugom izboru. Na ljestvici "vaš drugi izbor", koju su istraživači također ponudili ispitanicima, Sanaderov HDZ je tek četvrti, ispred njega je čak i Hrvatska stranka prava...
Iz takve reakcije ispitanika u velikom terenskom istraživanju proizlazi da se strankama iz bivše vladajuće koalicije najviše isplati ulagati upravo u tu nesklonost njihovih potencijalnih birača prema HDZ-u.
Već će se, dakle, kod odluke o vrsti kampanje stranke morati opredijeliti: zadržavanje stava "mi možemo s jednima i s drugima" do kasne faze izborne utakmice ne isplati se nikome iz nekadašnje "šestorke", čak, eto, ni HSLS-u, a slučaj Zlatka Tomčića koji je HSS odveo u propast upravo ne želeći se opredijeliti dovoljno je poučan za sve.
"Šestorka", ni bilo koja njezina moguća buduća inačica, zasigurno u glavama ovih ispitanika, reprezentativnog uzorka hrvatskih punoljetnih građana, nije idealna alternativa. Ovdje se prije svega radi o tome da, kada je riječ o biračima, Ivo Sanader nije uspio puno više od održavanja stupnja stabilnosti vlastite, HDZ-ove biračke baze. Bivša Tuđmanova stranka i uz Sanaderove je unutarstranačke i društvene reforme i dalje prilično neprihvatljiva velikom broju birača, pa se buđenje tih protuhadezeovskih birača čini kao zajednički izazov stranaka iz bivše vlade.
SDP, HNS i HSS u tom se poslu mogu dobro podijeliti. Smanjenje broja nezaposlenih, eliminacija korupcije i kriminala te unapređenje poljoprivrede tri su teme koje građani pretpostavljaju svim drugim temama kad ih se pita o najvažnijim zadacima koji su pred Vladom.
Socijaldemokrati su za svoju kampanju zato već odabrali jedno od ta tri polja - oni će razvijati dojam o nekompetentnosti HDZ-a da se odupre korupciji, posebno u političkoj sferi.
HNS je poslao Čačića da kao kandidat za premijera udara na ovu drugu temu, a to je bitka s nezaposlenošću. Kao ministar poduzetnik iz bivše vlade, s kampanjom "Idemo na posao", Čačić se čini kao pogodan nositelj te teme.
Poljoprivredu bi kao predmet kampanje trebao preuzeti HSS, i to je ono što se od Friščićeve stranke prvo očekuje već ovog vikenda na zasjedanju središnjice stranke.
Daleko su izbori da bismo išta konačno zaključivali o obnovi "šestorke" ili barem njezine stožerne "trojke", ali to se u ovom trenutku čini kao jedini realan koncept protiv HDZ-a koji još ne djeljuje kao stranka spremna za zajedničko vladanje s bilo kojom srednjom ili većom strankom.
Nino Đula
Hrvatska socijalno liberalna stranka nekad je bila važan pokret za hrvatsku nezavisnost, a danas je u politici oprilike ono što je u džepu svaka kuna kad ste zaboravili novčanik, a idete na kiosk po novine.
Sitna politička valuta, zamisliva baš u svačijem džepu.
Što predstavlja to političko poduzeće, koje opstaje još jedino zbog osobne ambicije i energije predsjednice Đurđe Adlešić, slikovito nam je pokazalo veliko istraživanje o stavovima birača što ga je naručio američki Međunarodni republikanski institut.
Nijedan od 75 glasača HSLS-a do kojih su došli istraživači Pulsa nije za to da ta njegova odabrana stranka koalira s HDZ-om.
Ali baš nijedan.
No, zato kad su ih anketari pitali za stranke iz famozne Račanove šestorke, ove iste nad kojom se varaždinski gradonačelnik toliko javno zgraža, tu su ljubitelji HSLS-a malo drukčije reagirali: njih 23 posto bi s HNS-om, 28 posto s HSS-om i 17 posto sa SDP-om.
To znači da je najmanje 68 posto potencijalnih glasača Hrvatske socijalno liberalne stranke zapravo zainteresirano za obnovu "šestorke" koja je upravljala Hrvatskom prije nego što je baš HSLS bio omogućio Ivi Sanaderu da osnuje HDZ-ovu vladu.
Izuzetno je visok postotak nehadezeovih birača koji se, i nakon tri godine koliko je Sanaderov HDZ na provjeri sposobnosti upravljanja zemljom, i dalje opiru toj stranci čak i kao drugom izboru. Na ljestvici 'vaš drugi izbor' Sanaderov HDZ je tek četvrti, ispred njega je čak i Hrvatska stranka prava...
|
Još je veći postotak SDP-ovih simpatizera koji žele HNS za partnera (50 posto), a budući da se nijedan potencijalni Račanov glasač u anketi nije izjasnio za koaliciju s HDZ-om, a njih 4 posto rekli su "da" HSP-u, korpus odobravatelja koncepta "šestorke", ma kako se ona nazivala u budućnosti, penje se među socijaldemokratskim glasačima prema 100 posto!
Od srednjih stranaka iz tog bivšeg vladajućeg saveza ostaje još HSS u čijem vodstvu upravo traju rasprave o tome treba li se ta stranka također načelno odrediti o tome koja im je od dvije glavne stranke u državi poželjniji partner nakon sljedećih izbora. Takav bi stav, dakako, odredio i smjer prijeizborne kampanje HSS-a. Čini se da će i HSS-u tu pomoći ono do čega su došli istraživači agencije Puls: oni koji bi, naime, glasali za njih najmanje bi htjeli HDZ u koaliciju, više ih se odredilo i za HNS i za HSLS i za SDP!
Čak je i kod Hrvatske stranke umirovljenika, koja je najviše postigla upravo kroz koaliciju s HDZ-om, stvar takva da bi njezini simpatizeri radije i s HSS-om i sa SDP-om, nego s HDZ-om.
Izuzetno je visok postotak nehadezeovih birača koji se, i nakon tri godine koliko je novi, Sanaderov HDZ, na provjeri sposobnosti upravljanja zemljom, i dalje opiru toj stranci čak i kao drugom izboru. Na ljestvici "vaš drugi izbor", koju su istraživači također ponudili ispitanicima, Sanaderov HDZ je tek četvrti, ispred njega je čak i Hrvatska stranka prava...
Iz takve reakcije ispitanika u velikom terenskom istraživanju proizlazi da se strankama iz bivše vladajuće koalicije najviše isplati ulagati upravo u tu nesklonost njihovih potencijalnih birača prema HDZ-u.
Već će se, dakle, kod odluke o vrsti kampanje stranke morati opredijeliti: zadržavanje stava "mi možemo s jednima i s drugima" do kasne faze izborne utakmice ne isplati se nikome iz nekadašnje "šestorke", čak, eto, ni HSLS-u, a slučaj Zlatka Tomčića koji je HSS odveo u propast upravo ne želeći se opredijeliti dovoljno je poučan za sve.
"Šestorka", ni bilo koja njezina moguća buduća inačica, zasigurno u glavama ovih ispitanika, reprezentativnog uzorka hrvatskih punoljetnih građana, nije idealna alternativa. Ovdje se prije svega radi o tome da, kada je riječ o biračima, Ivo Sanader nije uspio puno više od održavanja stupnja stabilnosti vlastite, HDZ-ove biračke baze. Bivša Tuđmanova stranka i uz Sanaderove je unutarstranačke i društvene reforme i dalje prilično neprihvatljiva velikom broju birača, pa se buđenje tih protuhadezeovskih birača čini kao zajednički izazov stranaka iz bivše vlade.
SDP, HNS i HSS u tom se poslu mogu dobro podijeliti. Smanjenje broja nezaposlenih, eliminacija korupcije i kriminala te unapređenje poljoprivrede tri su teme koje građani pretpostavljaju svim drugim temama kad ih se pita o najvažnijim zadacima koji su pred Vladom.
Socijaldemokrati su za svoju kampanju zato već odabrali jedno od ta tri polja - oni će razvijati dojam o nekompetentnosti HDZ-a da se odupre korupciji, posebno u političkoj sferi.
HNS je poslao Čačića da kao kandidat za premijera udara na ovu drugu temu, a to je bitka s nezaposlenošću. Kao ministar poduzetnik iz bivše vlade, s kampanjom "Idemo na posao", Čačić se čini kao pogodan nositelj te teme.
Poljoprivredu bi kao predmet kampanje trebao preuzeti HSS, i to je ono što se od Friščićeve stranke prvo očekuje već ovog vikenda na zasjedanju središnjice stranke.
Daleko su izbori da bismo išta konačno zaključivali o obnovi "šestorke" ili barem njezine stožerne "trojke", ali to se u ovom trenutku čini kao jedini realan koncept protiv HDZ-a koji još ne djeljuje kao stranka spremna za zajedničko vladanje s bilo kojom srednjom ili većom strankom.
Nino Đula
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....