Bogota se trese: Progovorila ljubavnica najvećih dilera

U Kolumbiji se zadnjih nekoliko tjedana priča samo o njoj, slavnoj Virginiji Vallejo, najvećoj zvijezdi kolumbijske televizije i jednoj od najpoželjnijih žena u državi, koja je 80-ih godina bila ljubavnica kolumbijskog narkotrgovca Pabla Escobara. Nakon 20 godina šutnje, odlučila je ispričati svoju priču o zločinačkim tajnama kokainskog kartela Medellín i razotkriti nekadašnjeg ministra pravde i predsjedničkog kandidata liberala, Alberta Santofimija Botera. Santofimio je trenutačno u pritvoru, optužen za osmišljavanje ubojstva predsjedničkog kandidata Luisa Carlosa Galána Sarmienta 1989., i čeka presudu.



Virginija Vallejo zvana Diva, nije bilo kakav svjedok. Njezin uspon počinje 70-ih godina. Pripadnica obitelji visokog građanskog staleža školuje se na cijenjenom anglokolumbijskom koledžu u Bogoti, nakon čega postaje top-model i jedno od najpoznatijih TV lica. Diva je bila prva Kolumbijka čije su obnažene fotografije objavljene u časopisu te prva koja se podvrgnula estetskim zahvatima korekcije grudi i nosa. Svoj zvjezdani status potvrdila je ulogom voditeljice u dnevniku 24 Sata (24 Horas) i emisiji TV Događaji (TV Sucesos). Ranih 80-ih Diva je bila iznimno posvećena svojoj karijeri sve dok joj jedan od njezinih ljubavnika nije predstavio Pabla Escobara.





 Kao TV novinarka i voditeljica bila je izuzetno popularna, a javnost ju je obožavala bez obzira na to što ju je njezin bivši muž ostavio jer je odlučila spavati u odvojenom krevetu, kako ju ujutro ne bi vidio bez šminke.



Novinarka je dolijevala ulje na vatru izjavama poput one da nikad nije željela djecu kako ne bi ugrozila figuru, a osim što je zavela dva narkobossa, njezinim čarima nisu odoljeli niti jedan engleski lord, venecuelanski milijunaš i njemački grof.



Trenutno je u Miamiju, kamo ju je odvela Američka agencija za suzbijanje narkotika unutar programa zaštite svjedoka, a sa sobom je ponijela golemu kolekciju šešira i šest sanduka dokumenata.
  Vallejo je prva Kolumbijka koja je operirala grudi i nos, prva se slikala obnažena za neki časopis, a potječe iz bogate obitelji i govori šest jezika.



Escobar kao Bin Laden



- Pabla sam upoznala 1982., zaljubila se u njega, a vjerujem da je i on mene tada jako volio - otkrila je Virginia listu El Nuevo Herald iz Miamija. Moćni capo bio je na čelu organizacije Medellín i financirao socijalne i građevinske programe za siromašne. Postao je član Parlamenta i 1982. pristupio Galánovoj stranci Novi liberalizam, iz koje je nedugo potom bio izbačen. Odmah nakon toga priklonio se Santofimijevom pokretu Liberalna alternativa. Escobar je bio veoma popularan sve dok tjednik El Espectador 1983. nije razotkrio njegovo trgovanje drogom. Tada se narkomafijaški capo povukao iz javnosti. Virginia je bila njegova posrednica, prisustvovala je sastancima s političarima i svjedočila  potplaćivanjima medija. Escobar se silom htio prikazati u dobru svjetlu. Osim njega, Virginija je zavela i najvećeg Escobarova suparnika, Gilberta Rodrígueza Orejuelu, narkobossa kokainskog kartela Cali, izručenog SAD-u. Diva je u Orejuelinom naručju završila 1988., nakon što je Escobara nazvala "čudovištem i najgorim psihopatom u Kolumbiji, koji se krije negdje u brdima bježeći kao Osama Bin Laden". No, o Orejueli ne govori ništa. Nitko ih nikada nije vidio zajedno. Njihova se veza održala i nakon ubojstva Escobara u sukobu s policijom 1993.



Zašto je Virginija Vallejo odlučila progovoriti? Pratila je suđenje bivšem ministru Albertu Santofimiju Boteru koji je optužen da je 1989. bio mozak operacije atentata na tadašnjeg kandidata za predsjedničke izbore Luisa Carlosa Galána Sarmienta. Tužiteljstvo se našlo u problemima jer je presuda ovisila o klimavim dokazima i svjedočenjima mafijaških pokajnika. Diva se ovog ljeta obratila Uredu glavnog državnog odvjetnika Maria Iguarána Arane. U strahu da njezino svjedočenje neće biti iskorišteno, Virginia se obratila i kolumbijsku izvjestitelju dnevnog lista El Nuevo Herlad u Miamiju, Gonzalu Guillénu.



Ne boji se smrti



- Ne bojim se smrti, ali se bojim umrijeti, a da ne kažem ono što znam - izjavila je. Novinar je isti dan nazvao Predsjednika Vijeća Bogote, Antonia Galána Sarmienta, brata ubijenog predsjedničkog kandidata 1989. Izvjestitelj Guillén i Virginia našli su se s Galánom. Izlaganje je trajalo pet sati. Rekla je da je bila izravni svjedok odnosa Escobara i bivšeg ministra. Govorila je o odgovornosti bivšeg ministra u ubojstvu Luisa Carlosa Galána Sarmienta, o bliskosti šefa kartela Medellín i niza političara, od kojih su mnogi još aktivni. Idući sastanak bio je zakazan s glavnim državnim odvjetnikom Mariom Iguaránom Aranom i tužiteljem Eduardom Mesom Calderónom, zaduženim za Santofimijev slučaj, pred kojima je Diva ponovila istu priču.



Nakon toga je zatražila zaštitu kao svjedok optužbe. Tjedan dana kasnije odvezena je zrakoplovom DEA-e (Američka agencija za suzbijanje narkotika - Drug Enforcement Administration) u Miami, zajedno s golemom kolekcijom šešira i šest sanduka dokumenata.



Fotografsko pamćenje



Nažalost, Virginijino svjedočenje neće moći biti službeno iskorišteno u procesu protiv Santofimija. Kad se Virginia obratila državnu odvjetništvu, već su bili istekli svi rokovi za podnošenje novih dokaza ili uvođenje novih svjedoka. No, Divino svjedočenje otkriva mnogo širi spektar okolnosti od onoga što se očekivalo, a ne može se ni  zanemariti važnost Sandofimijeva slučaja za SAD. Ne samo da bi Galánovo ubojstvo bio prvi atentat čija bi istraga završila osudom, već je vrlo moguće da se radi o političku pritisku od strane Washingtona kako bi Santofimio bio osuđen. Bivša voditeljica optužuje bivšeg ministra Santofimija, bliskog Escobarova suradnika, da je više puta nagovarao mafijaškog šefa na ubojstvo predsjedničkog kandidata Galána.



- Čula sam Santofimija kako govori Pablu da mora eliminirati Galána. Santofimijeva ideja nije bila samo eliminirati Galána, već doslovno pretvoriti zemlju u narko-državu. Sve je bilo isplanirano tako da Santofimio postane predsjednik države, ukine zakon o izručenjima narkomafijaša SAD-u i osigura mjesto svojemu nasljedniku Escobaru. Santofimio nije povukao okidač, ali osmislio je cijelu operaciju - ispričala je Virginia.



Diva je za suučesništvo u atentatu optužila i tadašnje organe sigurnosti DAS (kolumbijska inačica FBI-a; Departamento Admisitrativo de Seguridad) i Dijín (Državna uprava sudske policije: Dirección Nacional de Policía Judicial) koji su trebali osigurati zaštitu predsjedničkog kandidata. Prema njezinu iskazu, sastav naoružane jedinice osiguranja promijenjen je samo 18 sati prije atentata. Unatoč ubojstvu Galána, Santofimio nije uspio ostvariti svoje planove. Na predsjedničkim izborima 1990., ipak je pobijedio novi lider Liberalne stranke César Augusto Gaviria Trujillo, desna ruka ubijena kandidata.



Zašto su izjave Virginije Vallejo toliko važne SAD-u? Pokazalo se da su Divina svjedočenja postala ključ razrješavanja nekolicine slučajeva u SAD-u protiv kolumbijskih narkomafijaša. Bivša voditeljica slovi kao osoba iznimna kapaciteta memorije. Virginija je, navodno, prije početka emisije trebala samo dva, tri puta pročitati scenarij i već je bila u stanju izrecitirati čitav tekst bez ijedne pogreške.



- Njeno fotografsko pamćenje izaziva strah među kolumbijskim političarima, poduzetnicima i novinarima, pogotovo sada kada je Virginija postala ključni svjedok američkog pravosuđa u borbi protiv droge -  prokomentirao je jedan od njezinih suradnika. Nagađalo se da je htjela napakostiti bivšim ljubavnicima, no vjerojatnije je da joj je SAD dao ponudu koju nije mogla odbiti. Unatoč ogromnim sredstvima koje je SAD uložio u rat protiv droge, nisu ni približno ostvareni ciljevi. Vrlo je vjerojatno i da će američka vlada iskoristiti njezine informacije da bi manipulirala razvojem kolumbijske političke scene.





Koga je VIRGINIA optužila?



Belisario Betancur Cuartas, predsjednik Kolumbije (1982. -1986.). Optužen zbog sumnjivih izvora financiranja predsjedničke kampanje.

  Alfonsko López Michelsen, predsjednički kandidat 1982. Optužen zajedno s  Ernestom Samperom Pizanom, bivšim predsjednikom, sada veleposlanikom u Parizu, zbog korištenja novca od narkotrgovine.Virgilio Barco, bivši predsjednik Kolumbije (1986.-1990.), zbog sumnjivih imenovanja na visoke pozicije.Álvaro Uribe Vélez, aktualni predsjednik Kolumbije. Virginia Vallejo ga navodi kao suradnika u Escobarovim financijskim malverzacijama 1982. godine kada je Uribe Vélez obnašao dužnost gradonačelnika Medellína, Escobarove tvrđave.


 

 
 

 
 

 




Virginia Vallejo ponovno je u središtu pozornosti nakon 12 godina izbivanja iz javnog života.



Postoje brojne insinuacije o razlozima njezina povlačenja. Jedni smatraju da su Divine veze s narkošefovima loše utjecala na njezin ugled. Navodno je prestala biti tražena i kao voditeljica i kao novinarka. Drugi su se, pak, okrenuli dramatičnijim objašnjenjima, kao, na primjer,  teoriji da je Diva postala paranoična i shizofrenična ili da je oboljela od side, te čak da joj je jedan od njezinih ljubavnika unakazio lice.



Kakogod bilo, Vallejo se nakon Escobarove smrti 1993. potpuno povukla iz javnog života i prekinula sve veze s medijima, starim prijateljima, pa čak i obitelji. Sada je ponovno na sceni i piše svoju biografiju. U jednom od nedavnih intervjua je izjavila:



- Živa sam samo zahvaljujući šutnji. Okrenula sam se nekim drugim stvarima i htjela pokopati sve svoje tajne, no kada je započelo suđenje Santofimiju, odlučila sam da ne smijem dopustiti da ostane nekažnjen. Nisam pročitala knjige koje su o Escobaru napisali njegovi ubojice, rođaci, prijatelji ili neprijatelji. Ne zanimaju me. Ja imam svoju priču, svoja sjećanja, svoje doživljaje, svoju bol i svoju radost. Bila sam svjedok jezovita razdoblja povijesti moje zemlje i takvu priču trebaju čuti buduće generacije i saznati pravu istinu. Ne mogu dopustiti da takva djela prođu nekažnjeno.

 
Paranoična, shizofrenična i unakaženog lica?







Kolumbija je u 90-ima bila najveći centar za rafiniranje kokaina s područja Andi, no 1997. postaje i najveći svjetski proizvođač. Ujedno postaje i najveći opskrbljivač SAD-a heroinom. S druge strane, Kolumbija je treći najveći primatelj američke vojne pomoći (nakon Izraela i Egipta). Raspadom Sovjetskog bloka, Kininim zaokretom prema kapitalizmu i završetkom većine revolucionarnih pokreta na sjevernoj polutci, vanjskopolitički angažman SAD-a okreće se ratu protiv droge.



Američki vojni dužnosnici opskrbili su oružjem kolumbijske vojne postrojbe kako bi se borile protiv krijumčara drogom, ali nisu uspostavili mehanizme kojima bi kontrolirali upotrebu tog oružja. SAD nije uspio uvidjeti razliku između podupiranja kontrapobunjeničkih jedinica i jedinica za borbu protiv droge, budući da su pobunjenike širom zemlje smatrali narko-gerilcima.



Kako bi se ogradio od posljedica financiranja kolumbijskih vojnih postrojbi, SAD Kolumbiju proglašava državom narko-demokracije. Tijekom 1995. dogodilo se više od 25.000 ubojstava. Vjeruje se da su paravojne postrojbe odgovorne za 60 posto političkih ubojstava, gerilske skupine za 25 posto, a vojska za deset posto. Želeći pobijediti u ratu protiv droge, američki zastupnički dom 2001. odobrava 676 milijuna dolara za Bushevu Andeansku inicijativu za borbu protiv droge. 

Američki rat protiv droge

 

   A. Santofimio Botero snimljen na suđenju u Bogoti. Optužen da je s Escobarom ubio Luisa Carlosa Galana 1989.

   Pablo Escobar kad je imao 41 godinu, snimljen na nogometnoj utakmici u Medellinu u Kolumbiji 1983.

   Lijes u koji je položeno tijelo ubijenog Galana pronesen je ulicama Bogote 21. kolovoza 1989.. Policija i vojska uhitile su deset tisuća ljudi tijekom istrage, no tek je ovo ljeto optužen Botero.

  Gilberto Rodriguez Orejuela, narkoboss kokainskog kartela Cali, izručen je 2004. godine SAD-u.







Maja Petrovčić
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
05. svibanj 2025 02:48