Bozanić srušio Kosoričin zakon

ZAGREB - Konzervativni dio Kluba HDZ-a bio je na nogama sredinom tjedna kada im je, nakon što je već saborska rasprava o Zakonu o sprječavanju diskriminaciji završila, iz crkvenih krugova te dijela nevladinih udruga dojavljeno da se u tom zakonskom prijedlogu nalazi i odredba o zabrani diskriminacije transseksualaca!



HDZ-ovi zastupnici nisu sami odmah u zakonu prepoznali “tu zamku” jer je bila “skrivena” pod pojmom zabrane diskriminacije na temelju rodnog identiteta i izjašnjavanja. S pojedinim zastupnicima HDZ-a, kako neslužbeno doznajemo, kontaktirali su na tu temu ljudi iz crkvene Komisije Justitia et pax, Caritasa, udruge HOD...



Među “tvrđim” zastupnicima vladajuće stranke odmah su počeli kružiti SMS-ovi kako je nužno spriječiti izglasavanje zakona u tom obliku te je u srijedu na ad hoc sjednici Kluba HDZ-a došlo do žestokog obračuna “konzervativaca i liberala” u HDZ-u!



- To je uvođenje na mala vrata legalizacije braka i usvajanja djece homoseksualcima, transseksualcima i ostalim takvim tipovima - tvrdili su, doznajemo, neki zastupnici HDZ-a, a potpredsjednica Vlade Kosor bezuspješno je objašnjavala kako se zakonom vrlo načelno štite transseksualne osobe od, prije svega, fizičkog nasilja i šikaniranja pri zapošljavanju.





U direktivama Vijeća Europe ne spominje se rodni identitet, pa zakonu neće štetiti ni ako izbacimo rodne manjine.

- Za razliku od spolnog, rodni identitet je ono što se stječe socijalizacijom, svojom voljom, utjecajem okoline. Ne vidim razloga za dizanje graje
Luka Mađerić, predstojnik Vladina ureda za ljudska prava

Bojana Genov, Ženska mreža Hrvatske



Kako doznajemo u neslužbenim razgovorima, konzervativni krugovi u vladajućoj stranci ali i HSS-u, koji također traži da se zakon “precizira”, pribojavaju se čak i scenarija po kojemu bi se zabranilo odvajanje muških i ženskih WC-a ili svlačionica, pa bi transseksualci mogli koristiti i jedne i druge bez obzira na to što su po spolu.



Klub HDZ-a odlučio je podnijeti amandman kojim traži da se iz zakona brišu riječi “rodni identitet i izražavanje”.



- Ne vidimo nikakve potrebe da mi u Hrvatskoj idemo u tom području iznad svih zahtjeva i standarda EU. Ti pojmovi su nam nejasni i nedefinirani. Rodni identitet, što je to? Valjda ono kad vam ja kažem da sam ustvari žena, a vi me onda zbog toga diskriminirate - obrazlagao je jučer predsjednik Kluba HDZ-a Andrija Hebrang.



Na sličnim je pozicijama i predsjednik udruge Hrvatsko odgovorno društvo - HOD Ivica Relković, koji kaže da je zakon preširoko postavio definiciju diskriminacije i područja i načina diskriminacije te grupacije na koje se odnosi.





- Uputit ćemo dopis međunarodnim organizacijama o transfobiji u Hrvatskoj, to je poruka da se transseksualci i dalje mogu diskriminirati 



- Nama je stalo da se donese što kvalitetniji zakon. Zalažemo se za jedan vrlo kvalitetan zakon, a u detalje ne bih htio ulaziti.



- Upoznat sam sa zakonom i problemom, ali kako u njemu nisam direktno sudjelovao, nazovite glasnogovornika 



Sanja Juras, Udruga Kontra

Zvonimir Ancić, glasnogovornik HBK

Vlado Košić, predsjednik Komisije Justitia et pax



- Primjerice, pojmovi rodnog identiteta nisu još definirani u pravnim dokumentima nigdje u EU. Ne mislimo da bi sad uslijedile stotine tužbi kojima, primjerice, muškarci koji se osjećaju ženama traže usvajanje djece, ulaz u ženske svlačionice ni ništa slično, ali je činjenica da zakon otvara prostor i za takve ekshibicioniste i da ga je potrebno preciznije regulirati - kaže Relković.



U vrhu HDZ-a još nije donesena odluka hoće li se udovoljiti zahtjevu stranačkih konzervativaca, no izjava predstojnika Ureda za ljudska prava Luke Mađerića daje naslutiti da konzervativci nisu daleko od pobjede.



- Direktive Vijeća Europe nigdje ne spominju rodni identitet niti diskriminaciju po toj osnovi. Dakle, izbacivanje rodnih manjina iz njega ne bi štetilo zakonu niti bi bio manje usklađen s propisima EU - kaže Mađerić.



- zaštita transseksualaca od fizičkog nasilja

- zaštita od šikaniranja i diskriminacije pri zapošljavanju i na poslu

- zaštita od diskriminacije pri zahtjevima za promjenom imena

- zaštita od diskriminacije pri zahtjevima za operacijama promjene spola

- zahtjevi da takve operacije budu besplatne



Ekstremne posljedice:




- zahtjev da transseksualci i osobe koje su po spolu npr. muškarac, a po rodu žena imaju pravo na sklapanje braka

- pravo na roditeljstvo i posvajanje djece

- da se mogu pozvati na pravo na primjenu ženske kvote pri zapošljavanju

- zahtjevi da mogu koristiti i muške i ženske svlačionice ili zahode

Kosoričin zakon:

Realne posljedice:





- Ne propisuje se ništa drugo negoli pravo na život bez nasilja, na to da vas ne mogu po osnovi rodnog identiteta tući ili šikanirati na poslu. Ako je netko biološki muškarac i obuče se kao žena, ne znači da vas netko može tući - objašnjava Juras. Koordinator Iskoraka Kristijan Grđan i organizator Zagreb queer festivala Gordan Bosanac kažu kako su scenariji iz noćnih mora konzervativaca, doduše, moguće, ali ekstremne posljedice Zakona.



- Da, u krajnoj liniji zabrana diskriminacije značila bi da muškarac koji se osjeća kao žena može tražiti korištenje ženskog toaleta ili žensku kvotu pri zapošljavanju.



No, osnovni duh Zakona je zaštita transseksualnih osoba od šikaniranja na poslu. Većina transseksualaca u Hrvatskoj su socijalni slučajevi jer ih nitko ne želi zaposliti - kaže Bosanac. Važno je, dodaje, da se propiše da osoba koja želi promijeniti spol ima pravo to učiniti besplatno. Na pitanje je li realno da transseksualci zahtijevaju pravo na posvajanje djece, Grđen iz Iskoraka odgovara: - Osoba koja fizički promijeni spol ima i biološke i kulturološke osobine spola koji je uzela, pa treba preuzeti i prava.



U slučaju da transseksualac fizički ne promijeni spol, tih prava nema, praksa Europskog suda nije se toliko razvila - kaže Grđen, koji smatra da su “strahovi koje nameće Crkva ustvari banaliziranje čitave stvari”.   ( Nataša Božić, Ivana Rimac)

Strahovi Crkve i HDZ-a su paranoja

Sanja Juras iz udruge Kontra i Bojana Genov iz “Ženske mreže Hrvatska” objašnjavaju kako je osnovni motiv uvođenja transrodnih osoba u Zakon o suzbijanju diskriminacije prije svega zaštita od nasilja.



Nataša Božić;Ivana Rimac
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. rujan 2023 10:07