Cunami

Cunami (tsunami) dugačak je i visok val izazvan podmorskim potresom, kako je zaključio još Tukidid prije 24 stoljeća. Putuje veoma brzo (do 700 kilometara na sat). Za prvim valom slijedi niz sve slabijih. Na pučini su valovi niski i široki, pri obali mogu postići divovsku visinu.

Cunami može stići veoma daleko: japansku istočnu obalu je 26-I-1700 poharao cunami nazvan “sirotan”, jer mu nije prethodio nikakav zabilježeni potres, a tek su geološka istraživanja u prošlom stoljeću pokazala da ga je izazvao razoran potres od otprilike 9 Richterovih stupanja na tada nenastanjenoj obali današnjeg SAD-a i Kanade; cunami izazvan podmorskim potresom kod Sumatre na Štefanje 2004. poharao je i istočne obale Afrike; cunami izazvan eksplozijom Krakataua 27-VIII-1833 sedam puta je obigrao Zemlju.

Potresi mogu teško naškoditi napretku neke države (poput dubrovačke “velike trešnje” 6-IV-1667. ili razaranja Lisabona na Sve svete 1755.), ali cunami se pokazao kadrim posve razoriti i grad i državu i civilizaciju, kako se dogodilo Knososu i minojskoj kulturi na Kreti oko 1400. prije Krista, što je urodilo mitom o Atlantidi. “Cunami” je u hrvatskome posuđenica iz japanskoga, gdje je složenica: “tsu” (zaljev, luka) + “nami” (val).

Postoji dvojba treba li pisati “cunami” ili “tsunami”. Anićev rječnik i Hrvatski pravopis su izbjegli izjasniti se, ali taj pravopis tvrdi da se “tuđice po općem pravilu pišu po izgovoru, a ne prema pisanju u stranom jeziku”. Uostalom, “ts” i nije japanski izvornik nego engleska transkripcija. Leksikografski zavod nema ujednačen kriterij: piše “tsunami” i “Tsushima”, ali piše i “Bocvana” (a ne “Botsvana”). Doduše, svi oni pišu “Hrvatska”, ali to nije tuđica.