Od početka mandata nove Vlade javnost i struka s velikim nestrpljenjem iščekuju najavljenu zdravstvenu reformu koju u konačnici treba provesti ministar zdravstva i socijalne skrbi dr. Darko Milinović. Građani se boje smanjenja prava, liječnici se pitaju mogu li im se povećati plaće, proizvođači lijekova strahuju za dosadašnji veliki profit... Za sada je još uvijek puno nepoznanica vezanih uz promjene zdravstvenog sustava, premda se očekuje da će sve biti poznato do početka godišnjih odmora, do kad bi trebao biti usuglašen prijedlog reforme.
Prvi reformski potez ipak je učinjen kad su nedavno povećani limiti bolnica. Ministar ističe: bez stabilnosti bolničkog sektora nema ni stabilnog sustava, a uskoro će biti završen i prvi radni materijal ukupne reforme. Na kritike da kasni, ministar odgovara kako kašnjenja nema jer su reforme već počele, a do kraja ljetnog zasjedanja Sabor će odlučivati i o novim zakonima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zašititi, ljekarništvu i zabrani pušenja na javnim mjestima. Ministar Milinović naglašava da je cilj reforme povećati kvalitetu zdravstvene zaštite, smanjiti liste čekanje, ali i uvesti više reda u rad bolnica, primarne zdravstvene zaštite, te otkriti one koji pod krinkom socijale neopravdano ne plaćaju doprinose i oslobođeni su participacija.
Je li hrvatsko zdravstvo pred bankrotom, na rubu propasti, kako je to nedavno ustvrdila najveća oporbena stranka SDP? Trebaju li se građani bojati navodno bolesnog sustava?
- Čuo sam za konferenciju za novinare SDP-a na kojoj se ljudi upozoravaju na mogući bankrot sustava i izražava se zabrinutost u ime građana. Jasno sam rekao SDP-ovu trojcu, koji je održao tu konferenciju, da su dosta plašili ljude u predizbornoj kampanji svojim programom. Građani su uostalom na izborima jasno rekli čiji program prihvaćaju. Za njih je to gorka činjenica, ali i to je za ljude. Odbacujem i svaku sumnju da je zdravstveni sustav u kolapsu.
Kako možete dokazati te tvrdnje s obzirom na to da kažu kako nema izvora za pokrivanje starih, pa tako ni novih dugova u zdravstvu?
- Da to što tvrde u SDP-u nema veze s istinom svjedoči i činjenica da sam nedavno razgovarao s ravnateljima svih 65 bolnica, i s njima usuglasio nove proračune za ovu godinu. Prvi put se dogodilo da su ravnatelji zadovoljni limitima u čijem su stvaranju i oni ravnopravno, kao partneri, sudjelovali zajedno s ministrom i HZZO-om. Takav način rada je i dio mog programa, za što sam dobio njihovu podršku. Sad su ravnatelji dobili mogućnost da pokažu znaju li voditi svoju bolnicu ili ne, jer su sredstva osigurana za pozitivno poslovanje. Dogovorili smo da 31. srpnja vidimo kako su poslovali, i oni koji budu neuspješni morat će odstupiti. U tome ću biti dosljedan.
Očekujete li da će nakon srpnja ravnatelji zaista dati ostavku budu li poslovali s gubicima, jer to do sada nije zabilježeno? Osim toga, po zakonu ravnatelji koji neopravdano stvaraju gubitke i do sada su trebali biti smijenjeni, što se također nije dogodilo.
- Da sam ravnatelj i da sam sudjelovao u određivanju realnih limita, a nakon toga ponovno generiram gubitke, sam bih ponudio ostavku kao moralan čin. Uvjeren sam, jer vjerujem u sposobnost kolega koji vode sustav, da ostavki neće biti. Upravna vijeća nisu izuzeta od te odgovornosti.
Razgovarali ste sa svih 65 ravnatelja i što ste uočili, koji su najčešći problemi s kojima se susreću u poslovanju?
- Velik problem u poslovanju bili su nedovoljni limiti, na što do sada nisu mogli utjecati. Ne treba zaboraviti da je u nekim bolnicama čak 90 posto proračuna odlazilo na plaće zaposlenih. S ostakom novca teško se moglo pokriti sve ostale troškove bolnice. Sada su ti odnosi promijenjeni, što osigurava stabilan bolnički sustav. Nakon ovog povećanja može se razgovarati o mogućim uštedama, ali samo u dijelu u kojem se neće smanjiti kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi građanima. Vjerujem da će s novim limitima bolnice i vraćati dio dospjelih dugova.
Bilo je mnogo polemika oko ovogodišnjeg zdravstvenog proračuna, a osobito oko rješavanja problema dospjelih dugovanja. Ovih su dana veledrogerije više ili manje javno prijetile prisilnom naplatom dugovanja bolnica za isporučene lijekove. Kako će se riješiti taj problem?
- Imao sam sastanaka s predstavnicima HGK, te udrugom poslodavaca i izložio sam jasnu viziju stabilizacije ‘njihova’ tržišta, što je vrlo bitno za njihovo stabilno poslovanje. Ja i ravnatelji jamčimo da će im od 1. travnja biti plaćeno u rokovima ono što isporuče. U cijeloj priči držim da moramo biti partneri, a ne protivnici. Također jamčim da će od 1. travnja s novim limitima bolnica krenuti i sanacija dospjelog duga. Osim dugovanja državnih bolnica tražimo i mogućnost za pomoć županijama da saniraju svoje županijske bolnice.
Najavili ste da ćete tražiti konsenzus svih stranaka i socijalnih partnera za reformu zdravstva. Sad je već vrlo očito da tu potporu od SDP-a nećete dobiti, što drugim riječima znači da zdravstvo i reforma ipak djelomično ostaju političko pitanje?
- Već sam dogovorima sa 65 ravnatelja, raznih političkih opcija, dokazao da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi iznad uskih stranačkih interesa i zato smo uspješno usuglasili limite. Zdravstvo mora biti iznad stranačkih interesa, ali nije iznad politike jer vodeća koalicija mora preuzeti punu ogovornost za provedbu reforme. Naše probleme ne smijemo rješavati preko leđa pacijenata, premda bi to ponekad bilo politički oportuno. Uostalom, da sam u pravu govori i to što su mi svi ravnatelji u nedavnom razgovoru rekli da je dijalog najbolji put za rješavanje problema u zdravstvu. Zdravstvo ne treba politizirati i plašiti ljude kolapsom i sličnim, osobito kad za to nema temelja.
Osnovni temelji reforme vjerojatno već postoje. Tko će raditi prijedlog reforme?
- Cilj reforme je prije svega kvalitetnije zdravstvo. Uostalom, to smo pokazali već prvim korakom jer bolnicama dajemo više novca za uspješno poslovanje. Vjerujem da će tako u konačnici biti zadovoljniji i pacijenti. Namjeravao sam sastaviti povjerenstva za reformu, ali sam odustao jer mislim da bi sve predradnje za taj proces trajale predugo. To tim više što u Ministarstvu zdravstva ima dovoljno stručnih ljudi koji će uspješno obaviti ovaj posao i sa mnom krenuti u bitku za reformu zdravstvenog sustava. Mislim da je sve ono što se napravilo proteklih dana dobar temelj za početak reforme. S ovim potezom jasno sam rekao da preuzimam potpunu odgovornost za funkcioniranje sustava, a i reformu sustava. Prvi razgovori u Ministarstvu i HZZO-u već su obavljeni, a kontaktirat ću što širi krug stručnjaka za zajedničk uspjeh.
Što će se mijenjati u zdravstvenom sustavu nakon usvajanja zakona, odnosno kakve se promjene mogu očekivati?
- Među ostalim, inzistiram na promjeni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako da se glavarina podijeli na fiksni dio i drugi koji će se plaćati po učinjenom poslu. Kakav će omjer biti ovisi o razgovorima unutar struke. Međutim, upozoravam da će biti taksativno navedeno što sve pripada u fiksni dio pa se taj posao neće moći posebno fakturirati HZZO-u. Liječnici obiteljske medicine morat će više raditi na preventivi, i to tako što primjerice imaju obvezu pozivanja osiguranika na pregled ako nisu bili kod liječnika godinu ili dvije. Naime, uočilo se da neki osiguranici dolaze liječniku samo ako ih nešto boli, pa se nerijetko teške bolesti otkriju tek u poodmakloj fazi, što zahtijeva veća financijska sredstva za liječenje. Ubuduće to će se nastojati izbjeći. Moramo naviknuti građane da se bolje skrbe o svom zdravlju, odnosno da uče kako očuvati zdravlje. Bitan segment reforme bit će i povećanje svijesti pojedinca o vlastitom zdravlju.
Što je s participacijama od koji je u Hrvatskoj oslobođeno gotovo dva milijuna ljudi?
- U Sloveniji je participacije za preglede i lijekove oslobođeno samo četiri posto građana, a u Hrvatskoj gotovo polovica. Naprosto ne vjerujem da se u Hrvatskoj toliko lošije živi u odnosu na Sloveniju. Uvjeren sam da socijalni status nije razlog tolikog broja oslobođenih od participacija. Ubuduće oslobođenih od participacije uvjetno neće biti.
Gdje je tu socijana država?
- Naglašavam da će reforma voditi brigu o činjenici da živimo u socijalnoj državi i za one koji ne mogu plaćati participacije plaćat će ih državni proračun. Držim da se to može riješiti različitim policama dopunskog zdravstvenog osiguranja. Možda bi ono trebalo biti izvan HZZO-a, osim za one koji nemaju dovoljno prihoda. Onima koji imaju male prihode zajamčena polica osiguranja preko HZZO-a bila bi primjerice 50 kuna, kao što to danas imaju umirovljenici. Onima pak koji imaju nešto više osigurao bi se dopunski preko HZZO-a za 80 kuna. Ovo uzimam kao svoje razmišljanje, a naravno o cenzusu slijede razgovori.
Kako ćemo znati koliki su stvarni prihodi građana, jer je to i dosad bio problem?
- Naravno, da bi se sve to oko prihoda uvelo i moglo kontrolirati nužan je porezni broj građana. Ministar financija Ivan Šuker najavio je porezni broj za početak sljedeće godine. Na taj način bilo bi više od milijun i pol onih koji plaćaju doprinose i manje osobođenih od patricipacija. Naravno, sve rečeno treba dogovoriti i usaglasiti s koalicijskim partnerima. Socijalna davanja države time se neće smanjiti, ali ih neće primati oni kojima ne trebaju. Riječju, racionalizacija zapravo znači kontrolu potrošnje jer samo tako podiže se kvaliteta zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita mora biti brand hrvatskoga zdravstva i izuzeta od participacija kako bi bila dostupna svim građanima i na neki način jamac reforme i zdravlja ljudi, te prevencije.
Reforma podrazumijeva i organizacijske promjene. Navodno razmišljate o ukidanju upravnih vijeća bolnica ili njihovu drukčijem funkcioniranju?
- Upravna vijeća bolnica, odnosno njihova funkcija zapravo je dovedena u pitanje jer premda su trebali kontrolirati poslovanje bolnica i biti odgovorni za postojeći dug bolnica, to se u praksi ne događa. Primjerice, ravnatelji mogu potpisati račune do 200 tisuća kuna, a sve iznad tog iznosa u nadležnosti je upravnih vijeća. No, u praksi nikad se nije dogodilo da netko od njih odgovara. Zato se moraju vrlo jasno postaviti kriteriji odgovornosti da bi sustav kvalitetnije funkcionirao jer bez toga ni znatno više novca na bi bilo dostatno za uredno poslovanje zdravstvenih ustanova i stvarali bi se novi dugovi. Razmišljam i o tome da ravnateljima proširimo prava u poslovanju, ali to podrazumijeva i njihovu veću odgovornosti.
Što će se mijenjati u politici lijekova i ljekarništva?
- Procjene govore da se po stanovniku godišnje u Hrvatskoj baci lijekova u vrijednosti 450 eura. Moje je mišljenje da ljekarništvo ne može prerasti samo u izvor velikog profita. Ono mora biti javni interes države, a u skladu s tim već je izmijenjen zakon i zaustavljeno je prenošenje osnivačkih prava s gradova i županija na treće osobe.
Na taj način želimo osigurati bolju dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu ljekarništva. Novi zakoni se ne mogu primijeniti na već postojeće ljekarničke lance a njih pritom ugasiti. Smatram da bi trebalo ograničiti otvaranje ljekarni po jednom ljekarniku, da bi se ljekarništvo pretvorilo u obiteljski posao. Razmišlja se i o ukidanju sadašnjeg tzv. metarskog ograničenja otvaranja ljekarni. To ne bi narušilo kvalitetu, ali bi povećalo konkurenciju.
Promijenjeno je povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Što očekujete od novih članova?
- Zahvalio sam svim članovima dosadašnjeg povjerenstva na radu, ali mislim da sustav treba otvoriti novim ljudima da se dokažu. I to je dio promjene politike lijekova koja traži racionalizaciju, kako u potrošnji tako i u načinu kako lijekovi dolaze na listu HZZO-a. Mislim da povjerenstvo u tome ima bitnu ulogu i da u tom segmentu ima dosta prostora za racionalizaciju. Uostalom, to smo već vidjeli povećanjem broja generičkih lijekova, čime su djelomično smanjeni izdaci za lijekove. Čestitam ravnatelju dr. Bergmanu i predsjedniku UV HZZO-a dr. Bačiću što su uspjeli smanjiti cijene lijekova i troškove za oko 800.000 kuna.
Treba li onda ukinuti upravna vijeća bolnica?
- Zakon o ustanovama to ne dopušta, ali možda bi trebalo razmisliti i o tome. Županija postavlja ravnatelja i upravno vijeće a onda se dugovi prebacuju na Vladu. U upravnom vijeću, ako država financira županijsku bolnicu, trebali bi sjediti i predstavnici države koji će kontrolirati kako se troši novac iz državne blagajne. Naravno, zagovaram da se osim financijski županijske bolnice ojačaju i kadrovski.
Kako riješiti liste čekanja koje postoje u velikim bolnicama?
- Rekao sam da je dosta otvorenih pitanja koja valja rješavati. Jedno od njih su i liste čekanja, no odnekud se moralo krenuti. Nakon stabilizacije bolničkog sustava i tržišta dobavljača, na red će doći i liste čekanja. Naime, povećana sredstva bolnicama temelj su i za smanjenje lista čekanja. Ne možemo riješiti liste čekanja ad hoc već sustavnom strategijom koja je počela povećanjem limita, borbom protiv nedostatka kadra i uključivanjem privatnog sektora u sustav.
Goranka Jureško
Prvi reformski potez ipak je učinjen kad su nedavno povećani limiti bolnica. Ministar ističe: bez stabilnosti bolničkog sektora nema ni stabilnog sustava, a uskoro će biti završen i prvi radni materijal ukupne reforme. Na kritike da kasni, ministar odgovara kako kašnjenja nema jer su reforme već počele, a do kraja ljetnog zasjedanja Sabor će odlučivati i o novim zakonima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zašititi, ljekarništvu i zabrani pušenja na javnim mjestima. Ministar Milinović naglašava da je cilj reforme povećati kvalitetu zdravstvene zaštite, smanjiti liste čekanje, ali i uvesti više reda u rad bolnica, primarne zdravstvene zaštite, te otkriti one koji pod krinkom socijale neopravdano ne plaćaju doprinose i oslobođeni su participacija.
Je li hrvatsko zdravstvo pred bankrotom, na rubu propasti, kako je to nedavno ustvrdila najveća oporbena stranka SDP? Trebaju li se građani bojati navodno bolesnog sustava?
- Čuo sam za konferenciju za novinare SDP-a na kojoj se ljudi upozoravaju na mogući bankrot sustava i izražava se zabrinutost u ime građana. Jasno sam rekao SDP-ovu trojcu, koji je održao tu konferenciju, da su dosta plašili ljude u predizbornoj kampanji svojim programom. Građani su uostalom na izborima jasno rekli čiji program prihvaćaju. Za njih je to gorka činjenica, ali i to je za ljude. Odbacujem i svaku sumnju da je zdravstveni sustav u kolapsu.
Kako možete dokazati te tvrdnje s obzirom na to da kažu kako nema izvora za pokrivanje starih, pa tako ni novih dugova u zdravstvu?
- Da to što tvrde u SDP-u nema veze s istinom svjedoči i činjenica da sam nedavno razgovarao s ravnateljima svih 65 bolnica, i s njima usuglasio nove proračune za ovu godinu. Prvi put se dogodilo da su ravnatelji zadovoljni limitima u čijem su stvaranju i oni ravnopravno, kao partneri, sudjelovali zajedno s ministrom i HZZO-om. Takav način rada je i dio mog programa, za što sam dobio njihovu podršku. Sad su ravnatelji dobili mogućnost da pokažu znaju li voditi svoju bolnicu ili ne, jer su sredstva osigurana za pozitivno poslovanje. Dogovorili smo da 31. srpnja vidimo kako su poslovali, i oni koji budu neuspješni morat će odstupiti. U tome ću biti dosljedan.
Očekujete li da će nakon srpnja ravnatelji zaista dati ostavku budu li poslovali s gubicima, jer to do sada nije zabilježeno? Osim toga, po zakonu ravnatelji koji neopravdano stvaraju gubitke i do sada su trebali biti smijenjeni, što se također nije dogodilo.
- Da sam ravnatelj i da sam sudjelovao u određivanju realnih limita, a nakon toga ponovno generiram gubitke, sam bih ponudio ostavku kao moralan čin. Uvjeren sam, jer vjerujem u sposobnost kolega koji vode sustav, da ostavki neće biti. Upravna vijeća nisu izuzeta od te odgovornosti.
Razgovarali ste sa svih 65 ravnatelja i što ste uočili, koji su najčešći problemi s kojima se susreću u poslovanju?
- Velik problem u poslovanju bili su nedovoljni limiti, na što do sada nisu mogli utjecati. Ne treba zaboraviti da je u nekim bolnicama čak 90 posto proračuna odlazilo na plaće zaposlenih. S ostakom novca teško se moglo pokriti sve ostale troškove bolnice. Sada su ti odnosi promijenjeni, što osigurava stabilan bolnički sustav. Nakon ovog povećanja može se razgovarati o mogućim uštedama, ali samo u dijelu u kojem se neće smanjiti kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi građanima. Vjerujem da će s novim limitima bolnice i vraćati dio dospjelih dugova.
Bilo je mnogo polemika oko ovogodišnjeg zdravstvenog proračuna, a osobito oko rješavanja problema dospjelih dugovanja. Ovih su dana veledrogerije više ili manje javno prijetile prisilnom naplatom dugovanja bolnica za isporučene lijekove. Kako će se riješiti taj problem?
- Imao sam sastanaka s predstavnicima HGK, te udrugom poslodavaca i izložio sam jasnu viziju stabilizacije ‘njihova’ tržišta, što je vrlo bitno za njihovo stabilno poslovanje. Ja i ravnatelji jamčimo da će im od 1. travnja biti plaćeno u rokovima ono što isporuče. U cijeloj priči držim da moramo biti partneri, a ne protivnici. Također jamčim da će od 1. travnja s novim limitima bolnica krenuti i sanacija dospjelog duga. Osim dugovanja državnih bolnica tražimo i mogućnost za pomoć županijama da saniraju svoje županijske bolnice.
Najavili ste da ćete tražiti konsenzus svih stranaka i socijalnih partnera za reformu zdravstva. Sad je već vrlo očito da tu potporu od SDP-a nećete dobiti, što drugim riječima znači da zdravstvo i reforma ipak djelomično ostaju političko pitanje?
- Već sam dogovorima sa 65 ravnatelja, raznih političkih opcija, dokazao da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi iznad uskih stranačkih interesa i zato smo uspješno usuglasili limite. Zdravstvo mora biti iznad stranačkih interesa, ali nije iznad politike jer vodeća koalicija mora preuzeti punu ogovornost za provedbu reforme. Naše probleme ne smijemo rješavati preko leđa pacijenata, premda bi to ponekad bilo politički oportuno. Uostalom, da sam u pravu govori i to što su mi svi ravnatelji u nedavnom razgovoru rekli da je dijalog najbolji put za rješavanje problema u zdravstvu. Zdravstvo ne treba politizirati i plašiti ljude kolapsom i sličnim, osobito kad za to nema temelja.
Osnovni temelji reforme vjerojatno već postoje. Tko će raditi prijedlog reforme?
- Cilj reforme je prije svega kvalitetnije zdravstvo. Uostalom, to smo pokazali već prvim korakom jer bolnicama dajemo više novca za uspješno poslovanje. Vjerujem da će tako u konačnici biti zadovoljniji i pacijenti. Namjeravao sam sastaviti povjerenstva za reformu, ali sam odustao jer mislim da bi sve predradnje za taj proces trajale predugo. To tim više što u Ministarstvu zdravstva ima dovoljno stručnih ljudi koji će uspješno obaviti ovaj posao i sa mnom krenuti u bitku za reformu zdravstvenog sustava. Mislim da je sve ono što se napravilo proteklih dana dobar temelj za početak reforme. S ovim potezom jasno sam rekao da preuzimam potpunu odgovornost za funkcioniranje sustava, a i reformu sustava. Prvi razgovori u Ministarstvu i HZZO-u već su obavljeni, a kontaktirat ću što širi krug stručnjaka za zajedničk uspjeh.
Što će se mijenjati u zdravstvenom sustavu nakon usvajanja zakona, odnosno kakve se promjene mogu očekivati?
- Među ostalim, inzistiram na promjeni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tako da se glavarina podijeli na fiksni dio i drugi koji će se plaćati po učinjenom poslu. Kakav će omjer biti ovisi o razgovorima unutar struke. Međutim, upozoravam da će biti taksativno navedeno što sve pripada u fiksni dio pa se taj posao neće moći posebno fakturirati HZZO-u. Liječnici obiteljske medicine morat će više raditi na preventivi, i to tako što primjerice imaju obvezu pozivanja osiguranika na pregled ako nisu bili kod liječnika godinu ili dvije. Naime, uočilo se da neki osiguranici dolaze liječniku samo ako ih nešto boli, pa se nerijetko teške bolesti otkriju tek u poodmakloj fazi, što zahtijeva veća financijska sredstva za liječenje. Ubuduće to će se nastojati izbjeći. Moramo naviknuti građane da se bolje skrbe o svom zdravlju, odnosno da uče kako očuvati zdravlje. Bitan segment reforme bit će i povećanje svijesti pojedinca o vlastitom zdravlju.
Što je s participacijama od koji je u Hrvatskoj oslobođeno gotovo dva milijuna ljudi?
- U Sloveniji je participacije za preglede i lijekove oslobođeno samo četiri posto građana, a u Hrvatskoj gotovo polovica. Naprosto ne vjerujem da se u Hrvatskoj toliko lošije živi u odnosu na Sloveniju. Uvjeren sam da socijalni status nije razlog tolikog broja oslobođenih od participacija. Ubuduće oslobođenih od participacije uvjetno neće biti.
Gdje je tu socijana država?
- Naglašavam da će reforma voditi brigu o činjenici da živimo u socijalnoj državi i za one koji ne mogu plaćati participacije plaćat će ih državni proračun. Držim da se to može riješiti različitim policama dopunskog zdravstvenog osiguranja. Možda bi ono trebalo biti izvan HZZO-a, osim za one koji nemaju dovoljno prihoda. Onima koji imaju male prihode zajamčena polica osiguranja preko HZZO-a bila bi primjerice 50 kuna, kao što to danas imaju umirovljenici. Onima pak koji imaju nešto više osigurao bi se dopunski preko HZZO-a za 80 kuna. Ovo uzimam kao svoje razmišljanje, a naravno o cenzusu slijede razgovori.
Kako ćemo znati koliki su stvarni prihodi građana, jer je to i dosad bio problem?
- Naravno, da bi se sve to oko prihoda uvelo i moglo kontrolirati nužan je porezni broj građana. Ministar financija Ivan Šuker najavio je porezni broj za početak sljedeće godine. Na taj način bilo bi više od milijun i pol onih koji plaćaju doprinose i manje osobođenih od patricipacija. Naravno, sve rečeno treba dogovoriti i usaglasiti s koalicijskim partnerima. Socijalna davanja države time se neće smanjiti, ali ih neće primati oni kojima ne trebaju. Riječju, racionalizacija zapravo znači kontrolu potrošnje jer samo tako podiže se kvaliteta zdravstvene zaštite. Primarna zdravstvena zaštita mora biti brand hrvatskoga zdravstva i izuzeta od participacija kako bi bila dostupna svim građanima i na neki način jamac reforme i zdravlja ljudi, te prevencije.
Reforma podrazumijeva i organizacijske promjene. Navodno razmišljate o ukidanju upravnih vijeća bolnica ili njihovu drukčijem funkcioniranju?
- Upravna vijeća bolnica, odnosno njihova funkcija zapravo je dovedena u pitanje jer premda su trebali kontrolirati poslovanje bolnica i biti odgovorni za postojeći dug bolnica, to se u praksi ne događa. Primjerice, ravnatelji mogu potpisati račune do 200 tisuća kuna, a sve iznad tog iznosa u nadležnosti je upravnih vijeća. No, u praksi nikad se nije dogodilo da netko od njih odgovara. Zato se moraju vrlo jasno postaviti kriteriji odgovornosti da bi sustav kvalitetnije funkcionirao jer bez toga ni znatno više novca na bi bilo dostatno za uredno poslovanje zdravstvenih ustanova i stvarali bi se novi dugovi. Razmišljam i o tome da ravnateljima proširimo prava u poslovanju, ali to podrazumijeva i njihovu veću odgovornosti.
Što će se mijenjati u politici lijekova i ljekarništva?
- Procjene govore da se po stanovniku godišnje u Hrvatskoj baci lijekova u vrijednosti 450 eura. Moje je mišljenje da ljekarništvo ne može prerasti samo u izvor velikog profita. Ono mora biti javni interes države, a u skladu s tim već je izmijenjen zakon i zaustavljeno je prenošenje osnivačkih prava s gradova i županija na treće osobe.
Na taj način želimo osigurati bolju dostupnost zdravstvene zaštite u segmentu ljekarništva. Novi zakoni se ne mogu primijeniti na već postojeće ljekarničke lance a njih pritom ugasiti. Smatram da bi trebalo ograničiti otvaranje ljekarni po jednom ljekarniku, da bi se ljekarništvo pretvorilo u obiteljski posao. Razmišlja se i o ukidanju sadašnjeg tzv. metarskog ograničenja otvaranja ljekarni. To ne bi narušilo kvalitetu, ali bi povećalo konkurenciju.
Promijenjeno je povjerenstvo za lijekove Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Što očekujete od novih članova?
- Zahvalio sam svim članovima dosadašnjeg povjerenstva na radu, ali mislim da sustav treba otvoriti novim ljudima da se dokažu. I to je dio promjene politike lijekova koja traži racionalizaciju, kako u potrošnji tako i u načinu kako lijekovi dolaze na listu HZZO-a. Mislim da povjerenstvo u tome ima bitnu ulogu i da u tom segmentu ima dosta prostora za racionalizaciju. Uostalom, to smo već vidjeli povećanjem broja generičkih lijekova, čime su djelomično smanjeni izdaci za lijekove. Čestitam ravnatelju dr. Bergmanu i predsjedniku UV HZZO-a dr. Bačiću što su uspjeli smanjiti cijene lijekova i troškove za oko 800.000 kuna.
Treba li onda ukinuti upravna vijeća bolnica?
- Zakon o ustanovama to ne dopušta, ali možda bi trebalo razmisliti i o tome. Županija postavlja ravnatelja i upravno vijeće a onda se dugovi prebacuju na Vladu. U upravnom vijeću, ako država financira županijsku bolnicu, trebali bi sjediti i predstavnici države koji će kontrolirati kako se troši novac iz državne blagajne. Naravno, zagovaram da se osim financijski županijske bolnice ojačaju i kadrovski.
Kako riješiti liste čekanja koje postoje u velikim bolnicama?
- Rekao sam da je dosta otvorenih pitanja koja valja rješavati. Jedno od njih su i liste čekanja, no odnekud se moralo krenuti. Nakon stabilizacije bolničkog sustava i tržišta dobavljača, na red će doći i liste čekanja. Naime, povećana sredstva bolnicama temelj su i za smanjenje lista čekanja. Ne možemo riješiti liste čekanja ad hoc već sustavnom strategijom koja je počela povećanjem limita, borbom protiv nedostatka kadra i uključivanjem privatnog sektora u sustav.
|
Slov
enci nudili pomoć
|
Goranka Jureško