Deset poznatih ekskomunikacija

1.) Rimski car Frederik II. ekskomuniciran je dva puta, 1227. i 1239. godine jer je njegovo rastuće carstvo prijetilo nezavisnosti papinskih država

2.) Godine 1521. je Martina Luthera, osnivača reformacije i protestantizma u 16. stoljeću, ekskomunicirao papa Leon X. Godine 1517. žalio se zbog crkvene prakse ugađanja u zamjenu za smanjenje kazne zbog grijeha. Kritike je proširio napadajući papinski autoritet.

3.) Britanski kralj Henrik VIII. pokušao je nagovoriti Vatikan da mu dozvoli poništenje braka. Crkva nije pristala, Henrik je formirao anglikansku crkvu da bi ga papa Klement VII. odmah ekskomunicirao.

4.) Godine 1949. u Italiji se ekskomuniciralo komunističke glasače u doba vladavine pape Pija XII., koji je bio izričito antikomunistički orijentiran. Posljednjih je godina crkva odbacila ekskomunikaciju komunista.

5.) Argentinski predsjednik Juan Peron ekskomuniciran je 1955. godine nakon što je pokrenuo antiklerikalnu kampanju.

6.) Clemente Dominguez, koji se zaredio za svećenika 1976. godine u Španjolskoj, samo je nekoliko dana kasnije postao biskupom. Nakon toga ga je rimokatolička crkva odmah ekskomunicirala. Godine 1978. proglasio se papom, rekavši da mu je tako naredila Djevica Marija.

7.) Godine 1988. francuski nadbiskup Marcel Lefebvre izbačen je iz crkve zbog propagiranja liberalnih reformi Vatikanskoga koncila. Vatikan ga je ekskomunicirao jer je beatificirao četvoricu biskupa bez pristanka Rima.

8.) U Washingtonu 1990. godine, svećenik A. Stallings Jr. i njegova afroamerička pastva, koja je ohrabrivala zaređivanje žena i uporabu kontrole rađanja i pobačaja, ekskomunicirani su zbog prekida veza s Vatikanom.

9.) Godine 1999. velečasni James Callan, američki rimokatolički svećenik koji je vjenčavao homoseksualne parove i ženama dozvoljavao izvršavanje važnih uloga pred oltarom, ekskomuniciran je zbog pokretanja vlastite crkve.

10.) Godine 2002., Vatikan je ekskomunicirao sedam žena, među kojima i suprugu bivšeg guvernera Ohija, kao i neke Austrijanke i Njemice, koje su sudjelovale u ceremoniji zaređenja na brodu koji je plovio Dunavom i nazvale se svećenicama. Slučajem se bavio tadašnji kardinal Joseph Ratzinger, danas poznatiji kao papa Benedikt XVI., kao čelnik vatikanske kongregacije za doktrinu vjere.  (agencije, A. Bobinsky)