PIŠE ROBERT BAJRUŠI

DEVET ŽIVOTA ZORANA MILANOVIĆA Kako je šef SDP-a u zadnjih 10 mjeseci pokazao rijetko viđen instinkt za preživljavanje

Sve što je napravio past će u zaborav ne uspije li B. Petrova uvjeriti da zajedno mogu unaprijediti RH
 Željko Hajdinjak/CROPIX
Sve što je napravio past će u zaborav ne uspije li B. Petrova uvjeriti da zajedno mogu unaprijediti RH

Iako je potpuno neizvjesno hoće li sklopiti koaliciju s Mostom i ostati premijer, ali Zoran Milanović je u proteklih deset mjeseci pokazao rijetko viđen instinkt u političkom preživljavanju. Kao da ima devet života. Dok danas njegov savez Hrvatska raste s najvećim koalicijskim potencijalom ulazi u pregovore o novoj Vladi, zaboravlja se da su još nedavno, početkom 2015., Milanović i njegova Vlada bili na dnu popularnosti.

Prema istraživanju Crodemoskopa 7. siječnja Vladu je podržavalo tek 20 posto birača, SDP je zaostajao sedam posto za HDZ-om, a Milanovićeva koalicija bila punih deset posto iza desnog saveza pod vodstvom Tomislava Karamarka. Tada gotovo nitko nije vjerovao u mogućnost oporavka vladajuće koalicije. Pri čemu su mjesecima kritike za sve probleme u zemlji redovito plasirane u smjeru predsjednika Vlade.

Nerijetko opravdano jer tijekom prve tri godine premijerskog mandata Milanovićevo političko iskustvo često nije dolazilo do izražaja. Suočen s lošim ekonomskim rezultatima, a istovremeno odbijajući oštro zarezati u neefikasnu državnu administraciju koja guši gospodarstvo, neprestano je bio izložen kritikama sa svih strana. Usto, kada je u lipnju prošle godine iz SDP-a jedva eliminirao Slavka Linića, gotovo nitko nije vjerovao da će se uspjeti vratiti.

Posebno nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima pobijedila Ivu Josipovića.

“Tko je u siječnju mislio da smo sposobni povratiti povjerenje birača”, nedavno je sugestivno prokomentirao Milanović u privatnom razgovoru.

Pritom je ipak prešutio da se nakon sukoba s Linićem strahovito promijenio i postao puno pristupačniji.

Uostalom, kada se spominje Milanovićeva metamorfoza koja se očituje u zaokretu udesno, skoro svi analitičari - pogrešno - apostrofiraju isključivo utjecaj američkog konzultanta Alexa Brauna. Istina je drugačija i treba se vratiti u Knin 5. kolovoza 2014. (tada Braun još nije bio angažiran) kada je Zoran Milanović u povodu Dana domovinske zahvalnosti održao govor koji je imao snažan nacionalni naboj.

Tada je prvi put nastupio s tezom kako je njegova vlada, narodna vlada koju je izabrao hrvatski narod, većinom Hrvatice i Hrvati. “I dok je tako, upravljat ćemo ovom zemljom i voditi je na pravi put hrvatskih interesa”, rekao je Milanović.

Posebno je poštovanje Milanović izrazio prema prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu “jer je bio hrvatski predsjednik u vrijeme kada je to bilo najteže”.

“Tisuću godina smo čekali da imamo svoju državu i hvala onima koji su za tu državu dali sve. Tisuću smo godina radili i borili i ginuli za strance, koji su nas tretirali kao strance, no danas to nisu naši neprijatelji. Zajedno smo u EU i zajedno gradimo bolju budućnost”, rekao je Milanović u Kninu.

Bio je to početak 16-mjesečne kampanje u kojoj se Zoran Milanović odlučio riješiti stigme ljevičara i predstaviti kao samosvjesni nacionalni lider. Socijaldemokrat koji poštuje Tuđmana i često spominje Hrvatsku (ali osuđuje šovinizam), to je postala njegova izborna formula.

A opet, sve što je napravio past će u zaborav ne uspije li Božu Petrova uvjeriti da zajedno mogu unaprijediti Hrvatsku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. lipanj 2026 14:17