SPLIT - Restauracija i konzervacija najreprezentativnijeg dijela Dioklecijanove palače - splitskog Peristila koja je prije gotovo pet godina krenula sa zamisli da oštećenoj antičkoj arhitekturi prekrivenoj stoljetnom prljavštinom vrati sjaj i dostojanstvo, otkrila je nove detalje koji će potpuno promijeniti razumijevanje povijesti grada Splita.
Tkalački stanovi
Stručna analiza fragmenata, ali i cjeline najimpozantnijeg trga otkriva: monumentalni Peristil koji je u žiži interesa kao najznačajniji dio splitske povijesne jezgre upisane na listu svjetske kulturne baštine - čista je improvizacija. Za sve je “odgovoran”, a tko drugi do samog cara Dioklecijana koji je, po svemu sudeći, uvjetovao izmjene projekta. A u pozadini prekrajanja projekta, što je za posljedicu imalo brzu i “šlamperajsku” izvedbu, krije se stvarna nakana carevog dolaska u Split. On nije došao da bi doživio starost u ladanjskom ugođaju, uz mediteransku klimu, sumporne izvore i miris brnistre, došao je radi - biznisa.
Naime, kako pojašnjava Goran Nikšić, pročelnik Službe za staru gradsku jezgru, nakon temeljitih sondiranja i istraživanja terena na Carrarinoj poljani, rivi i drugim lokalitetima palače te pronalaska ostataka tkalačkih stanova, nova otkrića o izmjenama projekta i izvedbi Peristila potvrđuju da je carska palača definitivno mijenjala i dopunjavala svoju namjenu.
- Potpuno je jasno da je u osnovi svega stajala ideja o gradnji tvornice tekstila zbog koje su prilagodbe i rađene. Tvornica se spominje u jednom važnom državnom dokumentu pisanom oko 400. godine - navodi Nikšić. Ukratko, tijekom izvedbe najsloženijeg konzervatorsko-restauratorskog projekta u Hrvatskoj, svaki novi korak dodatno razotkriva kako su svi problemi Dioklecijanove palače koncentrirani upravo na Peristilu.
Zamjena koncepcija
Cijela priča korijene ima u samom improviziranom projektu Peristila čije su izmjene, a potom brza gradnja očigledno zadavale muku antičkim graditeljima. Brojni detalji na Peristilu zorno pokazuju da je Dioklecijan imao dvije različite koncepcije arhitektonskog projekta. Najprije je planiran slobodni protiron, da bi se sudeći po izvedbi, od nje odustalo i zamijenilo koncepcijom s dvije bočne kolonade.
- Zbog takvih i sličnih arhitektonskih izmjena, na Peristilu se ne može nigdje računati na simetriju i sve što izgleda lijepo, zapravo je improvizirano - reći će Nikšić.
Prema njegovim riječima, nova saznanja mijenjaju cijelu romantičnu priču o rimskom caru koji mir za zadnje godine života traži na najljepšem dijelu svijeta. Štoviše, umjesto o caru umirovljeniku riječ je o caru - vrhunskom poduzetniku.
- Sumnjama o poduzetničkim namjerama cara više nema mjesta. Mislim da je vrijeme da se iziđe iz stereotipnih ponavljanja kako je riječ o tipičnom primjeru carske palače. Dioklecijanova palača je zbog svoje izvorne funkcije potpuno atipična i stoga nevjerojatno zanimljiv, višeslojan i kompliciran spomenik kojemu nema prave poredbe u svijetu - kaže Nikšić.
Takvim tezama u prilog idu i znanstvena istraživanja pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Joška Belamarića prema kojima sjeverni dio palače nije, kao što se mislilo, služio smještaju vojnih postrojbi. Riječ je o gospodarskoj zoni u kojoj se nalazila tvornica tekstila i šivala odjeća za vojsku. Spoznaju o postajanju tkaonice snaži i postojanje kasnoantičkog akvedukta koji je s izvora Jadra palaču opskrbljivao velikom količinom vode. Točnije, tolikom da bi zadovoljila potrebe više od 170 tisuća ljudi, koliko ih tada tu nije živjelo. Voda je bila potrebna za rad tkaonice kao i savršen kanalizacijski sustav koji postoji u palači. Sumporni izvori nisu pak služili za liječenje staroga cara, nego u procesu proizvodnje tkanina. Sve to dovodi u pitanje i uobičajenu sliku carske palače koja niče slobodno poput blistave skulpture u pejzažu. Istraživanja provedena zadnjih godine pokazuju da je ona zapravo građena usred postojećeg naselja.
29 milijuna kuna
Nova saznanja o Dioklecijanovoj palači, kazuje Nikšić, prezentirana su krajem prošle godine u austrijskom Bruckneudorfu na međunarodnom seminaru održanom u organizaciji austrijskog arheološkog instituta baš u blizini Carnuntuma, po ostacima jednog od najvećih rimskih logora svjetski poznatog lokaliteta. Tamo se, inače, Dioklecijan 308. godine odupro prijedlogu da se vrati na tron
Projekt radova na Peristilu koje ne mijenjaju samo njegov izgled, već radikalno mijenjaju i pitanje funkcije palače, nastavlja se odvijati po najvišim svjetskim standardima. Za to su ponajprije zaslužni restauratori uz potporu službe za staru gradsku jezgru i splitskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda. Kako je planirano, cijeli će projekt biti dovršen 2012. godine, a ukupno će stajati 29 milijuna kuna. Premda je u početku potaknut sredstvima Antiqua Foundation preko World Monuments Funda uz dodatnu financijsku potporu Grada i Ministarstva kulture, bio zamišljen kao čišćenje antičke kamene arhitekture primjenom laserskih metoda, prerastao je u složen konzervatorski i restauratorski posao. On obuhvaća sve segmente od sanacije temelja i konstrukcije, preko čišćenja i konzerviranja kamena, žbuke i ostalih materijala do krajnje prezentacije tog slojevitog spomenika.
Zbog složenosti i opsega posla projekt je podijeljen u više faza, a vrijedni su restauratori već zagazili na drugu polovinu zahtjevnog puta. Naime, nakon radova na sjevernom dijelu istočne kolonade, obnove pročelja Skočibušić, pročelja palače Cipci-Grisogono, nove faze obuhvaćaju ostatak istočne kolonade, protiron, najugroženiji stup kod sfinge kojem se odlamaju dijelovi i koji se naginje te crkvicu Sv.Roka.
Nadopunjavanje spoznaja
- Nemoguće je Peristil dovesti u savršeno stanje, ali ćemo znatno usporiti njegovo propadanje i vratiti mu stabilnost. Ujedno, kroz proces sanacije proizašlo je i novo razumjevanje povijesnog trenutka u kojem je nastajala palača. Svaki novi zahvat ne samo da vraća dostojanstvo toj raritetnoj građevini, već i dopunjava naše spoznaje o povijesti gradnje, a time i povijesti Dioklecijanova grada - zaključuje Nikšić.
ska ispitivanja. Pokazalo se da je i ta carska građevina građena usred postojećeg naselja, a ni Galerije se nije odmarao - bavio se proizvodnjom metala, najvjerojatnije za izradu oružja.
Marina Rajčić/EPEHA
Tkalački stanovi
Stručna analiza fragmenata, ali i cjeline najimpozantnijeg trga otkriva: monumentalni Peristil koji je u žiži interesa kao najznačajniji dio splitske povijesne jezgre upisane na listu svjetske kulturne baštine - čista je improvizacija. Za sve je “odgovoran”, a tko drugi do samog cara Dioklecijana koji je, po svemu sudeći, uvjetovao izmjene projekta. A u pozadini prekrajanja projekta, što je za posljedicu imalo brzu i “šlamperajsku” izvedbu, krije se stvarna nakana carevog dolaska u Split. On nije došao da bi doživio starost u ladanjskom ugođaju, uz mediteransku klimu, sumporne izvore i miris brnistre, došao je radi - biznisa.
Naime, kako pojašnjava Goran Nikšić, pročelnik Službe za staru gradsku jezgru, nakon temeljitih sondiranja i istraživanja terena na Carrarinoj poljani, rivi i drugim lokalitetima palače te pronalaska ostataka tkalačkih stanova, nova otkrića o izmjenama projekta i izvedbi Peristila potvrđuju da je carska palača definitivno mijenjala i dopunjavala svoju namjenu.
- Potpuno je jasno da je u osnovi svega stajala ideja o gradnji tvornice tekstila zbog koje su prilagodbe i rađene. Tvornica se spominje u jednom važnom državnom dokumentu pisanom oko 400. godine - navodi Nikšić. Ukratko, tijekom izvedbe najsloženijeg konzervatorsko-restauratorskog projekta u Hrvatskoj, svaki novi korak dodatno razotkriva kako su svi problemi Dioklecijanove palače koncentrirani upravo na Peristilu.
Zamjena koncepcija
Cijela priča korijene ima u samom improviziranom projektu Peristila čije su izmjene, a potom brza gradnja očigledno zadavale muku antičkim graditeljima. Brojni detalji na Peristilu zorno pokazuju da je Dioklecijan imao dvije različite koncepcije arhitektonskog projekta. Najprije je planiran slobodni protiron, da bi se sudeći po izvedbi, od nje odustalo i zamijenilo koncepcijom s dvije bočne kolonade.
- Zbog takvih i sličnih arhitektonskih izmjena, na Peristilu se ne može nigdje računati na simetriju i sve što izgleda lijepo, zapravo je improvizirano - reći će Nikšić.
Prema njegovim riječima, nova saznanja mijenjaju cijelu romantičnu priču o rimskom caru koji mir za zadnje godine života traži na najljepšem dijelu svijeta. Štoviše, umjesto o caru umirovljeniku riječ je o caru - vrhunskom poduzetniku.
- Sumnjama o poduzetničkim namjerama cara više nema mjesta. Mislim da je vrijeme da se iziđe iz stereotipnih ponavljanja kako je riječ o tipičnom primjeru carske palače. Dioklecijanova palača je zbog svoje izvorne funkcije potpuno atipična i stoga nevjerojatno zanimljiv, višeslojan i kompliciran spomenik kojemu nema prave poredbe u svijetu - kaže Nikšić.
Takvim tezama u prilog idu i znanstvena istraživanja pročelnika Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Joška Belamarića prema kojima sjeverni dio palače nije, kao što se mislilo, služio smještaju vojnih postrojbi. Riječ je o gospodarskoj zoni u kojoj se nalazila tvornica tekstila i šivala odjeća za vojsku. Spoznaju o postajanju tkaonice snaži i postojanje kasnoantičkog akvedukta koji je s izvora Jadra palaču opskrbljivao velikom količinom vode. Točnije, tolikom da bi zadovoljila potrebe više od 170 tisuća ljudi, koliko ih tada tu nije živjelo. Voda je bila potrebna za rad tkaonice kao i savršen kanalizacijski sustav koji postoji u palači. Sumporni izvori nisu pak služili za liječenje staroga cara, nego u procesu proizvodnje tkanina. Sve to dovodi u pitanje i uobičajenu sliku carske palače koja niče slobodno poput blistave skulpture u pejzažu. Istraživanja provedena zadnjih godine pokazuju da je ona zapravo građena usred postojećeg naselja.
29 milijuna kuna
Nova saznanja o Dioklecijanovoj palači, kazuje Nikšić, prezentirana su krajem prošle godine u austrijskom Bruckneudorfu na međunarodnom seminaru održanom u organizaciji austrijskog arheološkog instituta baš u blizini Carnuntuma, po ostacima jednog od najvećih rimskih logora svjetski poznatog lokaliteta. Tamo se, inače, Dioklecijan 308. godine odupro prijedlogu da se vrati na tron
Projekt radova na Peristilu koje ne mijenjaju samo njegov izgled, već radikalno mijenjaju i pitanje funkcije palače, nastavlja se odvijati po najvišim svjetskim standardima. Za to su ponajprije zaslužni restauratori uz potporu službe za staru gradsku jezgru i splitskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda. Kako je planirano, cijeli će projekt biti dovršen 2012. godine, a ukupno će stajati 29 milijuna kuna. Premda je u početku potaknut sredstvima Antiqua Foundation preko World Monuments Funda uz dodatnu financijsku potporu Grada i Ministarstva kulture, bio zamišljen kao čišćenje antičke kamene arhitekture primjenom laserskih metoda, prerastao je u složen konzervatorski i restauratorski posao. On obuhvaća sve segmente od sanacije temelja i konstrukcije, preko čišćenja i konzerviranja kamena, žbuke i ostalih materijala do krajnje prezentacije tog slojevitog spomenika.
Zbog složenosti i opsega posla projekt je podijeljen u više faza, a vrijedni su restauratori već zagazili na drugu polovinu zahtjevnog puta. Naime, nakon radova na sjevernom dijelu istočne kolonade, obnove pročelja Skočibušić, pročelja palače Cipci-Grisogono, nove faze obuhvaćaju ostatak istočne kolonade, protiron, najugroženiji stup kod sfinge kojem se odlamaju dijelovi i koji se naginje te crkvicu Sv.Roka.
Nadopunjavanje spoznaja
- Nemoguće je Peristil dovesti u savršeno stanje, ali ćemo znatno usporiti njegovo propadanje i vratiti mu stabilnost. Ujedno, kroz proces sanacije proizašlo je i novo razumjevanje povijesnog trenutka u kojem je nastajala palača. Svaki novi zahvat ne samo da vraća dostojanstvo toj raritetnoj građevini, već i dopunjava naše spoznaje o povijesti gradnje, a time i povijesti Dioklecijanova grada - zaključuje Nikšić.
ska ispitivanja. Pokazalo se da je i ta carska građevina građena usred postojećeg naselja, a ni Galerije se nije odmarao - bavio se proizvodnjom metala, najvjerojatnije za izradu oružja.
Jedinstvena građevinaJedina građevina iz antike relativno slična Dioklecijanovoj palači je carska palača Romulijana, koju je izgradio Dioklecijanov zet Galerije. Ta se palača nalazi u Gamzigradu u istočnoj Srbiji. Njemački su stručnjaci nedavno napravili sofisticirana geomagnet- |
Marina Rajčić/EPEHA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....