Dosje

Dosje je zbirka podataka i dokumenata o pojedinoj osobi, skupini odnosno pojavi, npr. u kadrovskim kartotekama, policijskim i špijunskim službama, arhivima itd. Dosje može biti naziv rezimea tih podataka, pa stoga i u novinstvu dokumentirani feljton zna biti nazvan dosjeom. Napokon, naziv dosje se može koristiti i za mapu tvrdih korica (fascikl, folder itd.) u kojoj su spisi.

U informatici je dosje jedan od mogućih naziva za direktorij (katalog, imenik, folder itd.). U Hrvatskoj su dosjei često bili zbirke podataka o protivnicima režima, radi lociranja, otkrivanja veza, “pakovanja” ili čak likvidiranja. U prvoj Jugoslaviji dosjee je prikupljala policija. Banskoj vlasti Banovine Hrvatske dosjei su poslužili za interniranje komunista koji su po raspadu Jugoslavije predani ustašama i zatim postupno strijeljani kao taoci (počev od Adžije i Keršovanija).

UNS (Ustaška narodna služba) skupljala je dosjee u 15 odjela (protiv Talijana, Britanaca, Srba, komunista, muslimana i Turaka, Židova i “mješanaca”, nepodobnih ustaša, korumpiranih činovnika, nacista i Nijemaca, Madžara, Slovenaca, Katoličke crkve itd.). U drugoj Jugoslaviji je dosjee “narodnih neprijatelja” prikupljala UDB (Uprava državne bezbjednosti); dio ih je u Hrvatskom državnom arhivu, a dio se koristi za ucjenjivanje i “pakovanje”. Zlorabljeni su i dosjei nastali u posljednjih 20 godina.

“Dosje” je u hrvatskome posuđenica, galicizam. Potječe iz stolarstva: u francuskome “dossier” je naslon stolca, dio gdje se oslanjaju leđa (fr.: “dos”, od latinskoga “dorsum”, u značenju: hrbat). Tvrde korice mape preuzele su, u sekundarnom smislu, naziv naslona.