Dubrovnik - Grad spomenik koji inspirira umjetnike

Zračna luka Dubrovnik, Čilipi - Konavle, 020 773 100 • Lučka kapetanija: 020 773 100 • ACI Marina: 020 455 020 • www.tzdubrovnik.hr • INFO: TZ Dubrovnik, Brsalje 5, 020 323 887

Biser Jadrana, Grad spomenik, Libertas, Ljetne igre... sve su to asocijacije na Dubrovnik, grad jedinstvene povijesti i ljepote koja je zadivila mnoge - i pisce i pjesnike, graditelje i slikare, glumce, glazbenike, i obične namjernike.

Dubrovnik je jedan od najatraktivnijih gradova Mediterana i svijeta, čija povijest seže još u 7. stoljeće, no sa svakim novim arheološkim nalazištem produbljuju se i mijenjaju i spoznaje o začetku i prošlosti Grada. Danas poznat po savršeno očuvanoj povijesnoj gradskoj jezgri opasanoj impozantnim sustavom obrambenih zidina i tvrđava, Grad je stoljećima bio samostalna i neutralna država - Dubrovačka Republika.

U vrijeme najvećeg procvata, u 15. i 16. st., Republika je bila jedna od vodećih trgovačkih i pomorskih sila Mediterana. Smješten na vjetrometini juga Jadrana na kojoj su interese i koplja ukrštavale onodobne moćne sile, Dubrovnik ili Grad, kako ga jednostavno zovu njegovi stanovnici, nije se branio oružjem nego iznimnim diplomatskim umijećem koje se i danas izučava na stručnim studijima.

Bogatom kulturnom i povijesnom baštinom, ljepotom Grada i okolice, kao i luksuznim hotelima, vilama i turističkim kompleksima s ponudom wellness i spa centara, kongresnih, rekreacijskih i drugih kapaciteta, Dubrovnik već desetljećima privlači milijune turista. Posebno atraktivni događaji su novogodišnji dočeci na Stradunu, proslava blagdana dubrovačkog zaštitnika Svetoga Vlaha 3. veljače s procesijom Stradunom, te otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara.

Stradun

Glavna gradska ulica izvornog imena Placa, duga oko 300 metara, na koju se slijevaju sve druge gradske ulice. Glavni otvoreni komunalni prostor Dubrovnika, omiljeno dubrovačko šetaliate i okupljalište, mjesto svih velikih pučkih svečanosti i procesija, Stradun, najšira i najljepša gradska ulica dijeli staru gradsku jezgru na sjeverni i južni dio i glavna je trgovačka arterija stare dubrovake jezgre.

Nastala je krajem 11. st., kada je nasut plitki morski tjesnac koji je odvajao nekadašnji otočić Lave i naselje na njemu od kopna i drugog naselja. Svoju pravu funkciju Placa je dobila potkraj 12. st., kada su oba naselja jedinstvenim gradskim zidom povezana u jednu urbanu cjelinu.

Dubrovačke zidine

Gradske zidine su jedan od najmonumentalnijih fortifikacijskih spomenika u Europi i primjer razvoja arhitekture tvrđava.

Gradnja prvih utvrda počela je već u 8. st., ali je najintenzivnija gradnja bila od sredine 15. do kraja 16. st. Veliki potres 1667. nije ih mnogo oštetio. Zidine su složeni fortifikacijski sustav dug 1940 metara koji se sastoji od glavnog gradskog zida i niza kula, tvrđava, bastiona, revelina, puškarnica, jaraka, dvaju podiznih mostova te valobrana Kaše. Opseg današnjih utvrda je iz 14. st. Cijena ulaznice za razgled zidina stoji 70 kuna za odrasle, te 30 kuna za djecu i mlade do 18 godina.

Knežev dvor

Reprezentativna palača, najvažnija javna zgrada u starom Dubrovniku u kojoj je bilo sjedište vlade Dubrovačke Republike, i u kojoj je za svog jednomjesečnog mandata boravio knez. Knežev dvor danas je muzej, a atrij palače često se koristi kao koncertni prostor zbog izvrsne akustičnosti.

Crkva sv. Vlaha

Dominira središtem Grada, jedan je od najljepših dubrovačkih hramova podignut u čast nebesnog zaštitnika Dubrovnika čiji se srebrni pozlaćeni kip iz 15. st. i danas čuva u crkvi. Lik sv. Vlaha je i na zastavi i novcu Dubrovačke Republike, čest je motiv slikarskih djela, a njegovi kipovi krase dubrovačke zidine.

Katedrala

Posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. Dubrovčani svoju katedralu zovu Gospa Velika. Sagrađena je 1713. u baroknom stilu, na mjestu romaničke katedrale iz 12. st. koja je teško stradala u velikom potresu 1667. Svetište crkve krasi Tizianov poliptih “Uznesenje Marijino” iz 16. st. Katedrala ima vrijednu pinakoteku i bogatu riznicu.

Palača Sponza

Gotičko-renesansno zdanje 16. st. koje je u izvornom obliku sačuvano do danas, poznato i pod imenom Divona. Palača je imala razne namjene, u njoj je bila carinarnica, državna kovnica novca i blagajna, banka, škola... Danas je u njoj arhiv u kojemu je pohranjena kompletna dokumentacija Dubrovačke Republike.

Velika i Mala Onofrijeva fontana

Na početku i na kraju Straduna nalaze se fontane oblikovane u spomen dovođenja u Grad pitke vode u 15. stoljeću. Fontane je projektirao Onofrije della Cava.

Orlandov stup

Kameni gotički kip mladog viteza Orlanda u oklopu sa štitom i uzdignutim mačem u ruci, na gradskom trgu ispred Crkve sv. Vlaha. Dubrovački Orlandov stup krasi lik srednjovjekovnog viteza s mačem, tipičnog gotičkog osmijeha na licu uokvirenom uvojcima, i spada u najljepše Rolande Europe. Izradio ga je prema ugovoru iz 1418. Bonino iz Milana, uz pomoć domaćih majstora. Orlandov stup je simbol državnosti na čijem jarbolu se vijorila državna zastava Dubrovačke Republike, a danas zastava Republike Hrvatske. U vrijeme Feste sv. Vlaha, dubrovačkog zaštitnika, Orlandov stup krasi barjak s njegovi likom, a u vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara barjak Libertas.

Franjevačka crkva i samostan male braće

Monumentalni kompleks na zapadnoj strani Grada s klaustrom, knjižnicom u kojoj se nalazi jedini sačuvani primjerak prvog izdanja Marulićeve Judite, te najstarijom ljekarnom na svijetu koja bez prekida radi od 1317. godine.

Dominikanski samostan

Na istočnoj strani Grada, prepun blaga kulture, povijesti i umjetnosti, poput raspela Paola Veneziana, kao i biblioteke u kojoj je i 239 inkunabula. U crkvi i klaustru su grobovi mnogih znamenitih Dubrovčana, vlastelina, obrtnika, zlatara, slikara.

Tvrđava Lovrjenac

Sagrađena izvan sklopa dubrovačkih zidina, na 37 metara visokoj litici. Na ulazu na Lovrjenac uklesana je glasovita izreka Non bene pro toto libertas venditur auro (Sloboda se ne prodaje ni za sve blago) koja je postala simbol Dubrovačke Republike. Tvrđava se smatra jednom od najboljih pozornica za Shakespeareova Hamleta.

Lazareti

Kod istočnog ulaza u Grad 1377. sgrađena je karantena za izolaciju putnika i robe koji su u vrijeme čestih epidemija zaraznih bilesti stizali u Grad iz Otomanskog carstva. Kompleks Lazareta sastoji se od osam zgrada i pet dvorišta, i do danas je potpuno očuvan.

Lokrum

Poznat kao otok zaljubljenih. Prema legendi, na Lokrumu, koji se nalazi tik ispred Dubrovnika, spas od brodoloma našao je Richard Lavljeg Srca, kada se 1192. vraćao s križarskog pohoda iz Palestine. Na Lokrumu je 1839. boravio Maksimilijan Habsburški koji je otok kupio, izgradio ljetnikovac te dao urediti prekrasan vrt, staze i šetnice iz kojih je nastao današnji raskošni Botanički vrt.

DUBROVAČKO PRIMORJE

Općina Dubrovačko primorje udaljena je tridesetak kilometara od grada Dubrovnika, s kojim je povezana još od kraja 14. st. Kao dio novih teritorija, tzv. Terre nuove, 1399. godine dolazi pod vlast Dubrovačke Republike koja ga kupuje od bosanskog kralja Ostoje za 1500 dukata.

Područje u kojem danas u 20 raštrkanih naselja živi oko 2200 stanovnika nastanjeno je još od doba antike, a o pripadnosti kršćanstvu svjedoči starohrvatski pleter na crkvi Svetog Stjepana u Topolom, na zvoniku crkve Sv. Jeronima i u franjevačkom samostanu u središtu Dubrovačkog primorja Slanomu, gdje je desetljećima stolovao primorski knez.

Žitelji Dubrovačkog primorja bave se turizmom, maslinarstvom i vinogradarstvom, sakupljanjem ljekovitog bilja te obradom kamena i marikulturom. Iz Dubrovačkog primorja mogući su izleti do Dubrovnika, Stona, HAZU-ova Arboretuma s platanama u Trstenom, Elafitskih otoka i poluotoka Pelješca. Iz Slanoga vodi cesta za Zavalu u Hercegovini, gdje se nalazi glasovita krška špilja Vjetrenica, dužine 14 km.

Ranokršćanski sarkofazi

Franjevački samostan i crkva Svetog Jeronima u Slanomu leže na ostacima starokršćanskog kompleksa iz 5. st., a kamene nadgrobne ploče, ulomci i ostali nalazi koji svjedoče o dva tisućljeća kulture smješteni su u lapidariju - muzejskoj zbirci Dubrovačkog primorja. U dvorištu franjevačkog samostana nalaze se i ranokršćanski sarkofazi.

Dvorac Ohmučević

Ljetnikovac koji je danas u vlasništvu kralja laminata Darka Pervana nekada je pripadao uglednoj i imućnoj obitelji pomoraca i brodovlasnika. Potomak tog roda bio je i pisac i matematičar iz 17. st. Damjan Ohmučević.