Pred nama je vrhunac turističke sezone, tako da se već ovog vikenda na našim autocestama i državnim cestama mogu očekivati velike gužve i kilometarske kolone koje će iziskivati puno strpljenja i živaca da bi se došlo do konačnog odredišta na moru. Najkraća i najbrža veza između sjevera zemlje i Dalmacije je Dalmatina, autocesta A1 Zagreb-Split na čijim se uskim grlima, na tunelima Mala Kapela i Sveti Rok, već dva, tri vikenda stvaraju kilometarske kolone koje će rasti s prilivom turista.
Zbog kilometarskih kolona ispred tunela Mala Kapela i Sveti Rok koje se stvaraju zbog smanjene protočnosti tih dvaju tunela s dvosmjernim prometom, možda je najbolje krenuti starom cestom, odnosno Ličkom magistralom poznatijom kao D1, posebice kada su u pitanju destinacije u Dalmaciji. Nakon Karlovca, bez obzira na to vozite li autocestom ili ne, najbolje je skrenuti na Ličku magistralu, te krenuti prometnicom koja je tri desetljeća Dalmatincima bila glavni pravac prema kući.
Za takvu varijantu odlučuju se oni koji žele izbjeći gužve na Dalmatini, a put ih vodi preko Slunja, Plitvica do Udbine i dalje prema Gračacu. Dolaskom u Gračac vozači se mogu odlučiti za dvije opcije. Jedna vodi dalje preko Knina i Sinja do Splita, dok druga ide preko Velebita i planinskog prevoja Prezid preko Obrovca na Benkovac, odakle se vozi prema Jadranskoj magistrali i izlazi najčešće kod Biograda.
Odatle se može Jadranskom magistralom u pravcu Zadra ili prema Šibeniku. U slučaju vožnje preko Knina prema Splitu putovanje se može skratiti za još 20-ak kilometara, ako se ne ide prema Sinju, nego se skrene na Drniš ili Ružić, te preko Muća izađe na Klis.
Ni oni koji putuju prema sjevernom Jadranu i dalje prema Istri nemaju nimalo lak zadatak u sezonskim špicama, posebice ove godine zbog radova na poluautocesti A6 Zagreb-Rijeka. Do Ravne Gore se dođe bez problema, doduše uz pojačan promet iz Zagreba. Međutim, od Ravne Gore do Rijeke u punom su jeku radovi na gradnji druge faze autoceste pa je promet dvosmjeran, sveden na dvije trake, tako da su kolone kilometarske, te se vozi puževom brzinom.
Ali bez obzira na to na naplatnim kućicama ćete "iskrcati" 56 kuna kao da ste vozili punim profilom autoceste. Ako vozači žele izbjeći gužvu, mogu na čvoru Ravna Gora "sići" s poluautoceste te preko Delnica i Gornjeg Jelenja doći do Rijeke. Oni kojima se previše ne žuri i ne žele platiti cestarinu mogu koristiti staru Karlovačku cestu, te preko Severina na Kupi, Moravica i Delnica doći do Rijeke.
Dolaskom u Rijeku putovanje se može nastaviti prema odredištima uz more prema Splitu i Dubrovniku Jadranskom magistralom. Naravno, od Rijeke do Splita je 380 kilometara zahtjevne ceste, naročito od Senja preko Karlobaga do Starigrada, koja je, doduše, sada ispeglana i proširena. Na dionici između Senja i Karlobaga niz je opasnih zavoja, ne može se voziti brzo i ako vam se "namjesti" neki kamion ili šleper, teško ćete iz te pat pozicije.
Kad su u pitanju Slavonci, za odlazak na more oni najčešće koriste koridore preko Bosne i Hercegovine. Oni kojima su konačno odredište Split i okolica, odnosno dalmatinski otoci, najčešće put vodi preko dva pravca. Prvi je preko Doboja, Novog Travnika, Bugojna, Livna i dalje prema hrvatskoj granici, dok je drugi preko Banje Luke, Jajca, Bugojna i dalje istim koridorom prema Dalmaciji.
Za razliku od njih, onima koji se odlučuju za ljetovanje na južnom Jadranu najbolji pravac je Doboj, Zenica, Sarajevo, Mostar, Metković i dalje Jadranskom magistralom.
Vozačima iz Slavonije koji idu na more preko Bosne i Hercegovine preporučujemo da pripreme sitnije apoene eura i kovanice, jer u prosjeku svaki će platiti dvije kazne policiji te države. Doduše, uštedjet će na cestarini i gorivu, ali će platiti prometne kazne.
S obzirom na dugačke kolone na potezu kroz Sloveniju, od Maribora do graničnog prelaza Macelj, putovanje se može preusmjeriti na granični prelaz Bregana. Naime, alternativni pravac je Maribor-Celje (autocesta), potom se ide običnom cestom Laško-Rimske Toplice-Boštanj do čvora Drnovo gdje se uključuje na autocestu Ljubljana-Zagreb.Ako se ide prema Rijeci može se koristiti pravac Maribor-Celje-Ljubljana-Postojna-Ilirska Bistrica-granični prelaz Rupa i dalje prema Kvarneru i Istri.
Za one hrabrije i odvažnije, koji se upute Dalmatinom prema moru, savjetujemo da u slučaju kilometarske kolone ispred tunela Mala Kapela iziđu s autoceste na čvoru Ogulin, te vozeći lokalnim prometnicama dođu do čvora Brinje gdje se opet uključuju na A1. Isto tako, u slučaju gužve pred tunelom Sveti Rok najbolje je izići na čvoru Sveti Rok, te potom preko Gračaca ići dalje na Knin, dok oni koji se žele ponovno uključiti na autocestu mogu preko Velebita i planinskog prijevoja Prezid preko Obrovca i Jasenica doći do čvora Posedarje.
Izgradnjom nove dionice autoceste od čvora Dugopolje do čvora Šestanovac u dužini od 34 kilometra situacija oko zaobilaženja Omiša je puno bolja. Naime, dolaskom u splitsko zaleđe, bilo autocestom ili alternativnim pravcima, vozačima je sada puno lakše ići dalje prema Makarskoj i Dubrovniku. Bez problema se dolazi do čvora Dugopolje i onda autocestom do Šestanovca, odakle put vodi državnom cestom D8 prema Dubcima na Jadranskoj magistrali. Od te točke može se nazad prema Omišu ili dalje magistralom na jug prema Brelima, Makarskoj i Dubrovniku.
Ako se dolazi alternativnim pravcem izbjegavajući autocestu može se preko Knina, bez dolaska u Split, produžiti prema Sinju, Trilju i Cisti Provo te dalje na Šestanovac s kojeg se spušta na Jadransku magistralu.
Zdravko Juričko
Zbog kilometarskih kolona ispred tunela Mala Kapela i Sveti Rok koje se stvaraju zbog smanjene protočnosti tih dvaju tunela s dvosmjernim prometom, možda je najbolje krenuti starom cestom, odnosno Ličkom magistralom poznatijom kao D1, posebice kada su u pitanju destinacije u Dalmaciji. Nakon Karlovca, bez obzira na to vozite li autocestom ili ne, najbolje je skrenuti na Ličku magistralu, te krenuti prometnicom koja je tri desetljeća Dalmatincima bila glavni pravac prema kući.
Za takvu varijantu odlučuju se oni koji žele izbjeći gužve na Dalmatini, a put ih vodi preko Slunja, Plitvica do Udbine i dalje prema Gračacu. Dolaskom u Gračac vozači se mogu odlučiti za dvije opcije. Jedna vodi dalje preko Knina i Sinja do Splita, dok druga ide preko Velebita i planinskog prevoja Prezid preko Obrovca na Benkovac, odakle se vozi prema Jadranskoj magistrali i izlazi najčešće kod Biograda.
Odatle se može Jadranskom magistralom u pravcu Zadra ili prema Šibeniku. U slučaju vožnje preko Knina prema Splitu putovanje se može skratiti za još 20-ak kilometara, ako se ne ide prema Sinju, nego se skrene na Drniš ili Ružić, te preko Muća izađe na Klis.
Ni oni koji putuju prema sjevernom Jadranu i dalje prema Istri nemaju nimalo lak zadatak u sezonskim špicama, posebice ove godine zbog radova na poluautocesti A6 Zagreb-Rijeka. Do Ravne Gore se dođe bez problema, doduše uz pojačan promet iz Zagreba. Međutim, od Ravne Gore do Rijeke u punom su jeku radovi na gradnji druge faze autoceste pa je promet dvosmjeran, sveden na dvije trake, tako da su kolone kilometarske, te se vozi puževom brzinom.
Ali bez obzira na to na naplatnim kućicama ćete "iskrcati" 56 kuna kao da ste vozili punim profilom autoceste. Ako vozači žele izbjeći gužvu, mogu na čvoru Ravna Gora "sići" s poluautoceste te preko Delnica i Gornjeg Jelenja doći do Rijeke. Oni kojima se previše ne žuri i ne žele platiti cestarinu mogu koristiti staru Karlovačku cestu, te preko Severina na Kupi, Moravica i Delnica doći do Rijeke.
Dolaskom u Rijeku putovanje se može nastaviti prema odredištima uz more prema Splitu i Dubrovniku Jadranskom magistralom. Naravno, od Rijeke do Splita je 380 kilometara zahtjevne ceste, naročito od Senja preko Karlobaga do Starigrada, koja je, doduše, sada ispeglana i proširena. Na dionici između Senja i Karlobaga niz je opasnih zavoja, ne može se voziti brzo i ako vam se "namjesti" neki kamion ili šleper, teško ćete iz te pat pozicije.
Kad su u pitanju Slavonci, za odlazak na more oni najčešće koriste koridore preko Bosne i Hercegovine. Oni kojima su konačno odredište Split i okolica, odnosno dalmatinski otoci, najčešće put vodi preko dva pravca. Prvi je preko Doboja, Novog Travnika, Bugojna, Livna i dalje prema hrvatskoj granici, dok je drugi preko Banje Luke, Jajca, Bugojna i dalje istim koridorom prema Dalmaciji.
Za razliku od njih, onima koji se odlučuju za ljetovanje na južnom Jadranu najbolji pravac je Doboj, Zenica, Sarajevo, Mostar, Metković i dalje Jadranskom magistralom.
Vozačima iz Slavonije koji idu na more preko Bosne i Hercegovine preporučujemo da pripreme sitnije apoene eura i kovanice, jer u prosjeku svaki će platiti dvije kazne policiji te države. Doduše, uštedjet će na cestarini i gorivu, ali će platiti prometne kazne.
S obzirom na dugačke kolone na potezu kroz Sloveniju, od Maribora do graničnog prelaza Macelj, putovanje se može preusmjeriti na granični prelaz Bregana. Naime, alternativni pravac je Maribor-Celje (autocesta), potom se ide običnom cestom Laško-Rimske Toplice-Boštanj do čvora Drnovo gdje se uključuje na autocestu Ljubljana-Zagreb.Ako se ide prema Rijeci može se koristiti pravac Maribor-Celje-Ljubljana-Postojna-Ilirska Bistrica-granični prelaz Rupa i dalje prema Kvarneru i Istri.
Za one hrabrije i odvažnije, koji se upute Dalmatinom prema moru, savjetujemo da u slučaju kilometarske kolone ispred tunela Mala Kapela iziđu s autoceste na čvoru Ogulin, te vozeći lokalnim prometnicama dođu do čvora Brinje gdje se opet uključuju na A1. Isto tako, u slučaju gužve pred tunelom Sveti Rok najbolje je izići na čvoru Sveti Rok, te potom preko Gračaca ići dalje na Knin, dok oni koji se žele ponovno uključiti na autocestu mogu preko Velebita i planinskog prijevoja Prezid preko Obrovca i Jasenica doći do čvora Posedarje.
Izgradnjom nove dionice autoceste od čvora Dugopolje do čvora Šestanovac u dužini od 34 kilometra situacija oko zaobilaženja Omiša je puno bolja. Naime, dolaskom u splitsko zaleđe, bilo autocestom ili alternativnim pravcima, vozačima je sada puno lakše ići dalje prema Makarskoj i Dubrovniku. Bez problema se dolazi do čvora Dugopolje i onda autocestom do Šestanovca, odakle put vodi državnom cestom D8 prema Dubcima na Jadranskoj magistrali. Od te točke može se nazad prema Omišu ili dalje magistralom na jug prema Brelima, Makarskoj i Dubrovniku.
Ako se dolazi alternativnim pravcem izbjegavajući autocestu može se preko Knina, bez dolaska u Split, produžiti prema Sinju, Trilju i Cisti Provo te dalje na Šestanovac s kojeg se spušta na Jadransku magistralu.
|
Usi
tnite eure
|
|
Ma
ribor-Macelj
|
|
Obi
lazak tunela
|
| '
Preskakanje' Omiša
|
Zdravko Juričko
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....