ZAGREB - Jutarnji list u posjedu je i prvi put u Hrvatskoj objavljuje ekskluzivne i dosad neobjavljene snimke bombardiranja vukovarske bolnice 5. listopada 1991. godine.
Prema prvim informacijama, procjenjivalo se da je te snimke zaplijenila JNA nakon pada Vukovara, no to su i dalje neprovjerene i nepotvrđene informacije. Kako naglašavaju članovi tima koji je snimio dokumentarni film "Posljednji rez", u koji su ukomponirane te snimke, ovaj amaterski uradak nabavili su od privatne osobe.
Danima granatirana vukovarska bolnica, koja je zbrinjavala na tisuće ranjenih vukovarskih vojnika i civila, tog 5. listopada pretrpjela je najžešći udar iz zraka. Snimke iz teško oštećene vukovarske bolnice, nakon što je na nju bačena avionska bomba tzv. krmača, teška 250 kilograma, pokazuju oštećenja na svih pet etaža bolnice koje je "krmača" probila, kao i dramu prilikom spašavanja ranjenika Pere Vukašina na čiji je krevet pala bomba.
POGLEDAJTE EKSKLUZIVNU SNIMKU
Snimku teško stradale bolnice, koja je snimljena neposredno nakon zračnog napada Jutarnjem listu ustupila je ekipa dokumentarnog filma "Posljednji rez".
Radi se o prvom hrvatsko-srpskom dokumentarcu o stradanju Vukovara tijekom Domovinskog rata u kojem govore akteri događaja s obiju strana. Autor filma je hrvatski novinar Drago Hedl, a redatelj Beograđanin Janko Baljak. Film je završen početkom siječnja, a premijerno će biti prikazan na zagrebačkom Festivalu dokumentarnog filma u veljači.
- Najveća vrijednost je što u filmu prikazujemo gomilu dosad neobjavljenog materijala među kojima se nalaze i snimke koje su srpske kolege uspjele pribaviti iz arhiva bivše JNA, te s beogradskih i novosadskih televizija. Među njima su i iznimno dragocjeni, tzv. sirovi materijali snimljeni neposredno nakon pada Vukovara - objasnio je Hedl.
Osim ekskluzivnih snimki bombardirane vukovarske bolnice, u filmu će prvi put biti prikazane snimke pregovora između JNA i HV-a o predaji Mitnice, kao i potresne snimke legendarne ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac, kako u vojnom vozilu nakon okupacije traži svoju majku.
Vesna Bosanac jedan je od aktera vukovarske priče koji govori u dokumentarcu "Pozljednji rez", ali i prvi svjedok na haaškom suđenju ozloglašenoj Vukovarskoj trojci - oficirima JNA Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću.
Iako se i u optužnicama protiv Miloševića, Šešelja i Hadžića spominje zločin u Vukovaru, njih trojica, uz Slavka Dokmanovića koji je 1998. godine izvršio samoubojstvo u pritvoru, jedini su u Haagu, u slučaju koji nosi naziv "Vukovarska bolnica", optuženi upravo za ubijanje više od 200 vojnih i civilnih ranjenika iz vukovarske bolnice u studenom 1991. godine na Ovčari.
Okružni sud za ratne zločine u Beogradu u prosincu je proglasio krivima 14-oricu srpskih pripadnika Teritorijalne obrane Vukovar za ubojstva više od 200 zarobljenika na Ovčari. Osmorica su osuđena na po 20 godina zatvora, trojica na po 15, a ostali na niže zatvorske kazne.
Prema podacima Opće bolnice, u srpskoj agresiji na Vukovar 1991. ukupno su stradale 1624 osobe, ranjeno je njih 2557, a u progonstvo je protjerano 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih iz Vukovarsko-srijemske županije još je više od 500 osoba.
Nataša Božić
Prema prvim informacijama, procjenjivalo se da je te snimke zaplijenila JNA nakon pada Vukovara, no to su i dalje neprovjerene i nepotvrđene informacije. Kako naglašavaju članovi tima koji je snimio dokumentarni film "Posljednji rez", u koji su ukomponirane te snimke, ovaj amaterski uradak nabavili su od privatne osobe.
Danima granatirana vukovarska bolnica, koja je zbrinjavala na tisuće ranjenih vukovarskih vojnika i civila, tog 5. listopada pretrpjela je najžešći udar iz zraka. Snimke iz teško oštećene vukovarske bolnice, nakon što je na nju bačena avionska bomba tzv. krmača, teška 250 kilograma, pokazuju oštećenja na svih pet etaža bolnice koje je "krmača" probila, kao i dramu prilikom spašavanja ranjenika Pere Vukašina na čiji je krevet pala bomba.
POGLEDAJTE EKSKLUZIVNU SNIMKU
Snimku teško stradale bolnice, koja je snimljena neposredno nakon zračnog napada Jutarnjem listu ustupila je ekipa dokumentarnog filma "Posljednji rez".
Radi se o prvom hrvatsko-srpskom dokumentarcu o stradanju Vukovara tijekom Domovinskog rata u kojem govore akteri događaja s obiju strana. Autor filma je hrvatski novinar Drago Hedl, a redatelj Beograđanin Janko Baljak. Film je završen početkom siječnja, a premijerno će biti prikazan na zagrebačkom Festivalu dokumentarnog filma u veljači.
- Najveća vrijednost je što u filmu prikazujemo gomilu dosad neobjavljenog materijala među kojima se nalaze i snimke koje su srpske kolege uspjele pribaviti iz arhiva bivše JNA, te s beogradskih i novosadskih televizija. Među njima su i iznimno dragocjeni, tzv. sirovi materijali snimljeni neposredno nakon pada Vukovara - objasnio je Hedl.
Osim ekskluzivnih snimki bombardirane vukovarske bolnice, u filmu će prvi put biti prikazane snimke pregovora između JNA i HV-a o predaji Mitnice, kao i potresne snimke legendarne ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac, kako u vojnom vozilu nakon okupacije traži svoju majku.
Vesna Bosanac jedan je od aktera vukovarske priče koji govori u dokumentarcu "Pozljednji rez", ali i prvi svjedok na haaškom suđenju ozloglašenoj Vukovarskoj trojci - oficirima JNA Mili Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću.
Iako se i u optužnicama protiv Miloševića, Šešelja i Hadžića spominje zločin u Vukovaru, njih trojica, uz Slavka Dokmanovića koji je 1998. godine izvršio samoubojstvo u pritvoru, jedini su u Haagu, u slučaju koji nosi naziv "Vukovarska bolnica", optuženi upravo za ubijanje više od 200 vojnih i civilnih ranjenika iz vukovarske bolnice u studenom 1991. godine na Ovčari.
Okružni sud za ratne zločine u Beogradu u prosincu je proglasio krivima 14-oricu srpskih pripadnika Teritorijalne obrane Vukovar za ubojstva više od 200 zarobljenika na Ovčari. Osmorica su osuđena na po 20 godina zatvora, trojica na po 15, a ostali na niže zatvorske kazne.
Prema podacima Opće bolnice, u srpskoj agresiji na Vukovar 1991. ukupno su stradale 1624 osobe, ranjeno je njih 2557, a u progonstvo je protjerano 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih iz Vukovarsko-srijemske županije još je više od 500 osoba.
Nataša Božić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....