ZAGREB - Prosječni godišnji tečaj eura u Hrvatskoj lani je bio najslabiji otkako postoji euro, a iznosio je 7,32 kune. Time je euro u usporedbi s kunom bio 1,1 posto slabiji nego 2005. i 2,4 posto slabiji nego u 2004. godini. Prosječna godišnja vrijednost eura smanjena je već treću godinu zaredom.
Mjeren HNB-ovim srednjim tečajem, euro je unutar prošle godine najjači bio potkraj rujna: 7,43 kune. Najslabiji je bio početkom srpnja: 7,24 kune. To je ujedno bila i njegova najniža razina u posljednjih pet godina.
Mladen Smiljanić, glavni analitičar Zagrebačke banke, i do kraja ožujka ove godine prognozira nastavak učestalije promjene tečaja. Tečaj je i u posljednjem kvartalu prošle godine bio vrlo kolebljiv, a uspio se zadržati unutar malih amplituda, zahvaljujući i najizdašnijoj deviznoj intervenciji HNB-a u ovome tisućljeću u iznosu od 217 milijuna eura.
Na tečaj će utjecati dospjeća i refinanciranje državnog inozemnog duga. Državi, naime, u prvom kvartalu dospijeva 100-tinjak milijuna eura inozemnog duga. Za sada je još neizvjesno kojim će modelom Ministarstvo financija otplatiti taj dug. Kupovanje deviza na tržištu ili direktno od HNB-a može imati različite utjecaje na tečaj.
Jača potražnja za devizama očekuje se i od nedržavnih sektora kojima na naplatu dolazi više od milijardu eura inozemnog duga. Ina je najavila kreditno zaduživanje u iznosu oko 600 milijuna američkih dolara, a zajam bi trebala dobiti od konzorcija (stranih i domaćih) banaka.
Utjecaj na tečaj imat će i najavljena emisija obveznica Zagrebačkog holdinga na inozemnom tržištu u vrijednosti od barem 250 milijuna eura. Smiljanić procjenjuje da će znatan dio tih deviza Zagreb mijenjati u kune na domaćem deviznom tržištu. Moguće su i emisije drugih (korporativnih i državnih) obveznica na domaćem tržištu. Prema Vladinoj najavi, priprema se i prodaja državnog dijela HT-a inicijalnom javnom ponudom dionica. Stručnjaci očekuju i nastavak dokapitalizacija banaka koje su lani imale za posljedicu jačanje kune.
J. Šević
Mjeren HNB-ovim srednjim tečajem, euro je unutar prošle godine najjači bio potkraj rujna: 7,43 kune. Najslabiji je bio početkom srpnja: 7,24 kune. To je ujedno bila i njegova najniža razina u posljednjih pet godina.
Mladen Smiljanić, glavni analitičar Zagrebačke banke, i do kraja ožujka ove godine prognozira nastavak učestalije promjene tečaja. Tečaj je i u posljednjem kvartalu prošle godine bio vrlo kolebljiv, a uspio se zadržati unutar malih amplituda, zahvaljujući i najizdašnijoj deviznoj intervenciji HNB-a u ovome tisućljeću u iznosu od 217 milijuna eura.
Na tečaj će utjecati dospjeća i refinanciranje državnog inozemnog duga. Državi, naime, u prvom kvartalu dospijeva 100-tinjak milijuna eura inozemnog duga. Za sada je još neizvjesno kojim će modelom Ministarstvo financija otplatiti taj dug. Kupovanje deviza na tržištu ili direktno od HNB-a može imati različite utjecaje na tečaj.
Jača potražnja za devizama očekuje se i od nedržavnih sektora kojima na naplatu dolazi više od milijardu eura inozemnog duga. Ina je najavila kreditno zaduživanje u iznosu oko 600 milijuna američkih dolara, a zajam bi trebala dobiti od konzorcija (stranih i domaćih) banaka.
Utjecaj na tečaj imat će i najavljena emisija obveznica Zagrebačkog holdinga na inozemnom tržištu u vrijednosti od barem 250 milijuna eura. Smiljanić procjenjuje da će znatan dio tih deviza Zagreb mijenjati u kune na domaćem deviznom tržištu. Moguće su i emisije drugih (korporativnih i državnih) obveznica na domaćem tržištu. Prema Vladinoj najavi, priprema se i prodaja državnog dijela HT-a inicijalnom javnom ponudom dionica. Stručnjaci očekuju i nastavak dokapitalizacija banaka koje su lani imale za posljedicu jačanje kune.
J. Šević
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....