Trendovi na tržištu rada već nekoliko godina pokazuju da se u Hrvatskoj najbrže zapošljavaju diplomirani inženjeri elektrotehnike, računarstva, strojarstva, građevine i arhitekture, ekonomisti, magistri farmacije i liječnici.
To potvrđuje i najnovija analiza ponude i potražnje oglasa objavljenih na portalu MojPosao u prvih pet mjeseci ove godine.
- Budućim studentima savjetujemo da upišu onaj fakultet koji će im omogućiti da u životu rade ono što najviše vole, ali kada bismo kao kriterij uzimali trenutačno stanje ponude i potražnje na tržištu rada, pa i ono u budućnosti, najveća je potražnja za visokoobrazovanim stručnjacima na području trgovine, prodaje, marketinga, računarstva i interneta, strojarstva, elektrotehnike, građevine, arhitekture i ekonomije. Posebno su traženi smjerovi financije i računovodstvo te područje ljudskih resursa - rekao je Marko Oltean, voditelj Odjela za odnose s klijentima portala MojPosao.
Podaci Zavoda za zapošljavanje iz travnja ove godine pokazuju, pak, kroničan nedostatak liječnika, profesora prirodoslovno-matematičkih predmeta, učitelja i odgojitelja. Na Zavodu se u travnju tražilo i 114 diplomiranih ekonomista te 99 diplomiranih pravnika. Istodobno je s visokom stručnom spremom na burzi bilo 9455 stručnjaka, odnosno 1600 manje nego lani u isto vrijeme. Među njima je opet najviše diplomiranih ekonomista i pravnika.
Sveučilište u Zagrebu (1)
Sveučilište u Zagrebu (2) i Rijeci(1)
Sveučilište u Rijeci (2), Splitu i Osijeku (1)
Sveučilište u Osijeku (2), Zadru, Puli i Dubrovniku
Upisati i završiti studij nesumnjivo znači ulaganje u vlastitu budućnost. Sva istraživanja pokazuju da na visinu plaće i u Hrvatskoj uvelike utječe stupanj obrazovanja. Posljednje takvo istraživanje lani je proveo MojPosao. Pokazalo se da ljudi koji završe fakultet u prosjeku primaju 49,5 posto, a sa završenim magisterijem i doktoratom 86,4 posto veću plaću od zaposlenika koji su završili samo srednju školu.
Prema podacima za 2008., najbolje plaćeni su inženjeri strojarstva i elektrotehnike. Njihove su plaće statistički 23 posto veće od prosjeka. Slijede inženjeri informatike čija je plaća 20,5 posto viša od prosjeka. Osobe zaposlene u prirodnim znanostima zarađuju 11,8 posto više od prosjeka.
I ove će godine za upis na fakultet kandidirati između 35 i 40 tisuća maturanata. Svima njima Jutarnji list daruje pregled visokoškolskih učilišta u državi, javnih i privatnih, te studija koji oni nude. Za svaki studij navodimo informacije o broju slobodnih mjesta za upis (na trošak države i uz plaćanje), rokovima prijemnih ispita i iznosima školarina.
Zagrebačko je sveučilište jedino na kojemu visina školarine (participacije) ovisi o uspjehu na prijemnom ispitu. To znači da potpuno besplatno studira samo deset posto najboljih. Svi ostali plaćaju studij, a visina participacije kreće se od desetak do 9500 kuna, ovisno o mjestu na rang-listi i odabranom studiju. Iako su Pravo i Ekonomija u Zagrebu jedini ove godine povisili školarine, upravo se za te studije očekuje najveća navala kandidata.
Oko 3500 kandidata svake godine aplicira i za upis na zagrebački Filozofski fakultet, no više od pola njih, prema podacima Sveučilišta, ostane ispod crte. Lani se na Filozofskom fakultetu mjesto više tražilo za studij ruskog jezika.
Miroslav Orešković, voditelj financija u Lidlu
ISK USTVA
Nema mjesta panici: prvostupnike svi traže
Ima li na tržištu rada prostora za zapošljavanje nekoliko tisuća provostupnika, pitanje je na koje će uskoro odgovoriti vodeći hrvatski gospodarstvenici. Organizator skupa bit će privatno veleučilište VERN’ na kojem drže kako se u javnosti nepotrebno stvorilo uvjerenje da studenti koji su završili samo tri godine studija po bolonjskom procesu nisu zanimljivi poslodavcima.
- Mi možemo govoriti samo o svojim stručnim provostupnicima, a oni su itekako traženi. VERN’ ima oko 900 diplomiranih provostupnika. Čak 90 posto naših studenata posao je našlo u roku od šest mjeseci, a svaki drugi zaposlio se još tijekom studija - kaže glavni direktor VERN’-a Ozren Jureković. Osim podacima o visokoj zapošljivosti svojih ‘bolonjaca’ na VERN’-u se iznimno ponose i njihovim karijerama.
Igor Župić, bivši VERN’-ov student, član je Uprave za kontroling, finacije i računovodstvo u Armex gradnji.
- Prvostupnici itekako posjeduju kompetencije za ulazak u poslovni svijet. Pokazuje to i moj primjer. Imam titulu prvostupnika, a vodim tvrtku sa 70 zaposlenika - kaže Župić.
VERN je završio i Miroslav Orešković, voditelj Sektora financija i računovodstva u tvrtki Lidl Hrvatska.
- S provostupnicima koji se jave na natječaj za posao imamo samo pozitivna iskustva. Nekoliko njih zaposlili smo odmah nakon stručne prakse. Zapošljavanje najviše ovisi o osobi i njezinu stajalištu prema radu i učenju, a studij bi trebao dati samo temeljna znanja - kaže Orešković.
Kvalitetom obrazovanja koje je dobio na VERN’-u zadovoljan je i Alen Blitva, direktor ljekarni “Blitva”.
- Moderni sustav edukacije i kvalitetni profesori prednost su VERN’-a jer se njihovi prvostupnici lakše snalaze. Osobno, taj mi je sustav omogućio da se snađem u poslu i izvan Hrvatske kao asistent fond menadžera u jednoj stranoj banci. Danas sam zaposlen u vlastitoj tvrtki, što je san većine mladih ljudi - rekao je Blitva.
Sobe od 112 do 130 kuna
Poslovica kaže od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba. Mnogi će se međutim složiti da je ono studentsko još ljepše i zabavnije, posebno ako studirate u drugom gradu. Ako je vaš izbor metropola, a za unajmljivanje preskupih zagrebačkih kvadrata nemate novca, onda je pravo rješenje smještaj u studentskim domovima.
Zagreb nudi pet domova s ukupno 7160 kreveta, a kako je konkurencija za sobu velika, smještaj treba izboriti natječajem koji svake godine raspisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Za cijenu od 112 do 130 kuna, koliko stoji mjesečno soba u domu, isplati se aplicirati.
Studentski dom Cvjetno naselje jedan je od bolje uređenih. U osam paviljona ima 1750 kreveta, a u sklopu doma nalazi se i menza za koju studenti kažu da je jedna od boljih, a slastičarnica u kojoj se na xicu može pojesti sladoled i razni kolači uvijek je rado posjećena. Kako bi studentima bilo sve na dohvat ruke, u sklopu doma su pošta i ambulanta u kojoj je i Centar za psihološku pomoć studentima.
Najveći i najpopularniji u Zagrebu je Dom “Stjepan Radić”, popularna Sava, s 3550 kreveta raspoređenih u devet paviljona. Taj je dom studentski grad u malom: ima dvije velike menze, koje rade i nedjeljom, pizzeriju, slastičarnicu, dvoranu gdje se održavaju koncerti, poštu, ambulantu, fitness centar, trgovinu i kiosk. Na Savi su poznati tulumi do dugo u noć, a u blizini je i nekoliko poznatih okupljališta mladih, koji su vječno puni. (Goran Penić)
Iva Mihanović zaljubljena je u kiparstvo, a na studiju joj se najviše svidjela terenska nastava
MATURANTSKE BRIGE
F rizerka Iva postala kiparica, a željezničar Niko pravnik
Iva Mihanović upravo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti - smjer kiparstvo. Uvijek ju je zanimala umjetnost, no ipak je prvo je krenula u frizersku školu pa tek nakon toga upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna.
- Malo sam lutala, no Škola primijenjene umjetnosti bila je moj pravi izbor. Očito je u mojem slučaju prevagnula želja za bavljenjem umjetnošću. Sada se osjećam ispunjenom. Kroz Akademiju možeš napraviti sve što želiš - objasnila je Iva.
Na studiju joj se najviše svidjela terenska nastava, kada su putovali izvan Zagreba, u šumu i na more, te radili skulpture prema projektima. Svima koji žele upisati ALU savjetovala je da ne odustanu od svog izbora.
- Ne slušajte one koji će vam reći da u toj profesiji nema posla. Za onoga tko je dobar, posla uvijek ima - poručila je Iva budućim kolegama.
Niko Komljenović iz Samobora je srednju Željezničku tehničku školu u Zagrebu završio s prestižnom titulom - učenik generacije. No, još je u školi shvatio da ga od tehničkih znanosti više privlače humanističke pa je njegov odabir, na čuđenje svih, bio Pravni fakultet.
- Željeznička škola nudila mi je mogućnost brzog zaposlenja, a i otac je zaposlen u Hrvatskim željeznicama, pa se to nametalo kao logičan izbor. No, ja sam htio ići na Pravni fakultet jer to je ono što me zanima - otkrio je Niko.
Dodao je da bi se htio baviti obiteljskim pravom, biti odvjetnik ili sudac, a budućim brucošima savjetuje da vjeruju u ono što žele.
- Ako samo žele nositi Bossova odijela i voziti Mercedes, onda studiranje nije za njih. Na fakultetu treba učiti i biti spreman na rad - naglasio je Niko. Odabir pravog studija drži važnim jer ako ljudi upišu nešto što ih ne zanima, izgube motivaciju za rad, a zbog toga ne čudi tako velik postotak mladih koji na kraju odustanu od studija.
Astronaut, političar, filozof, sociolog, fizičar, čak i kuhar zanimanja su koja su se motala po glavi studentu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zoranu Marinkoviću, sve dok nije shvatio da je molekularna biologija ono čime se želi baviti u životu. Povučen i uspjesima hrvatskog znanstvenika Miroslava Radmana, Zoran je odlučio ići na prijemni na PMF.
- Sam sam se odlučio za ovaj fakultet, nitko me nije savjetovao i bio sam uvjeren da ću proći prijemni. Ipak, fakultet je drugačiji nego što sam se nadao, loše je opremljen, ali profesori su u redu.
Učim dovoljno da imam dobar prosjek, ali uvijek imam i slobodnog vremena. Svima savjetujem da uče i provedu što više vremena sa starijim kolegama koji će ih najbolje uputiti kako studirati - napomenuo je Zoran. (Goran Penić)
Najbolje su obrazovani inženjeri informatike, a najlošije poljoprivrede, ribarstva i šumarstva
Samo devet posto zaposlenika smatra da im je kvaliteta dosadašnjeg obrazovanja dala odličnu osnovu za bavljenje profesijom. Većina svoje obrazovanje ocjenjuje kao vrlo dobro (31 posto) i dobro (35 posto). Rezultati su to najnovijeg istraživanja koje je na uzorku od više od 3500 poslodavaca i oko 120 posloprimaca proveo portal MojPosao uz potporu Vladine Agencije za obrazovanje odraslih, a za potrebe EduCentra. Najbolje obrazovanim od zaposlenika s visokom stručnom spremom, poslodavci su ocijenili inženjere informatike, a najlošije poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Na dnu ljestvice uspješnosti su i studiji prava.
Da su pravni fakulteti u državi svoje studente odlično ili vrlo dobro osposobili za struku, smatra svega 30 posto anketiranih poslodavaca. Njih 39 posto formalno obrazovanje, koje daju pravni fakulteti, smatra dobrim, a 31 posto drži da ono nije dobro, a ima i onih koji smatraju da je takvo obrazovanje studentima više naštetilo nego koristilo. Svaki drugi poslodavac ocjenu jedan dao je trgovačkim putnicima. Mišljenja o ekonomistima su podijeljena: polovica anketiranih smatra da su oni odlično obrazovani, a druga polovica njihovo obrazovanje drži osrednjim ili lošim.
Na vrhu su ljestvice, nakon inženjera informatike, inženjeri strojarstva i elektrotehnike, stručnjaci za financije, humanističke struke te inženjeri telekomunikacija. Slijede prirodne znanosti, inženjeri građevinarstva te ekonomisti. Loše obrazovanima 36 posto posloprimaca ocjenjuje zdravstvene radnike, a 34 posto arhitekte i dizajnere. Najviše je anketiranih srednju ocjenu dobar dalo upravnim pravnicima i grafičkim inženjerima. Da je formalno obrazovanje inženjere poljoprivrede, ribarstva i šumarstva odlično osposobilo za rad, smatra svega sedam posto njihovih poslodavaca, za razliku od inženjera informatike kojima je najvišu ocjenu dalo 54 posto anketiranih.
Istraživanje je pokazalo i da poslodavci još više preferiraju osobe koje imaju diplomu državne visoko- školske institucije, no ni privatne škole ne stoje loše. Na pitanje smatrate li da je danas bolje upisati privatni ili državni fakultet, za državni se izjasnilo 26, a za privatni 21 posto anketiranih, a njih 35 posto reklo je da ne zna. (Ivana Kalogjera-Brkić)
KRE DITIRANJE
Bezbrižnije školovanje za 800 studenata
Pravo na kredit imaju svi studenti riječkog sveučilišta, bez obzira na to je li riječ o redovnim ili izvanrednim studentima, postdiplomcima ili doktorantima. Osim toga, kredit mogu dobiti i oni studenti s područja Primorsko-goranske županije koji polaze studij na drugim hrvatskim sveučilištima, ali samo ako takav studij ne postoji u Rijeci.
Pri dodjeli kredita u prvom redu gledat će se izvrsnost studenta, odnosno njegova uspješnost na fakultetu. Osim toga, pazit će se i na socijalni kriterij, ali i na strateške potrebe društva, što znači da bi u određenom slučaju moglo biti ključno i koji je studij u pitanju. Sveučilište je već izradilo strateške profile, a u prvi su plan stavljene prirodne znanosti pa će ekstra bodove dobiti oni koji studiraju, primjerice, fiziku i biologiju. Studenti kredit mogu koristiti za pokrivanje troškova života, za što je moguće dobiti maksimalno 2000 kuna mjesečno, ili za pokrivanje kompletnih troškova školarine. Sredstva se moraju vratiti u roku od sedam godina, uz jednu godinu grace perioda, odnosno počeka. Ako student nije kreditno sposoban, potreban mu je jedan jamac, što će uglavnom preuzeti roditelji.
Student će kredit dobiti od Zagrebačke banke, a kamatu od samo 2,5 posto osigurava Riznica koju su zajednički osnovali Sveučilište, Grad, Županija i Ministarstvo. Riznica će na tržištu ostvarivati prinos, a sudionici u projektu svake će godine uplaćivati određeni iznos tako da bi za pet godina ona trebala raspolagati s glavnicom od 20 milijuna kuna. U projekt su uključeni i studenti jer će se od njihove upisnine izdvajati po 100 kuna za taj program. U prvoj godini očekuje se oko 800 kredita, a procijenjeno je da će se za pet godina moći dodijeliti oko 2500 kredita. Uskoro će biti raspisan natječaj, a prva lista odobrenih kredita očekuje se u rujnu. Ministarstvo znanosti riječki će model kreditiranja ponuditi i ostalim hrvatskim sveučilištima. (Jasmin Đečević/EPEHA)
ZDRA VSTVO
Previše učenja za plaću od 8000 kuna
Hrvatskoj trenutno nedostaje oko tisuću liječnika, i to 400 interne medicine i oko 340 kirurga. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje oko 150 timova obiteljske medicine, 85 timova u pedijatriji i oko 70 timova u ginekologiji. Posljedica je to višegodišnjeg smanjenog interesa mladih za upis na medicinske fakultete, što potvrđuju i podaci s prošlogodišnjih upisa. Dok se 90-ih godina na zagrebačkom Medicinskom fakultetu za jedno studentsko mjesto natjecalo sedam, pa i osam studenata, prošle su se godine natjecala 2,5 maturanata, kaže dekanica prof. dr. Nada Čikeš. Čak se događa da ostane po koje mjesto i za jesenske upise, i to ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu i Rijeci.
Srednjoškolce očito sve manje privlači šestogodišnji studij nakon kojeg treba učiti cijeli život ako se žele pratiti sve novosti u medicini. Stručnjaci, pak, procjenjuju da se doktrine, liječenje i dijagnostika u prosjeku gotovo u potpunosti promijene u medicinskoj struci svakih pet do šest godina. Toliko truda i učenja očito je postalo previše mladim ljudima, a sve za plaću od u prosjeku od 7000 do 8000 kuna.
Da biti liječnik nije baš atraktivno, potvrđuje i anketa o stavovima srednjoškolaca o upisu na Medicinski fakultet. Tako trećina srednjoškolaca smatra da će lakše položiti prijemni ispit na nekom drugom fakultetu. Čak 65 posto ih misli da studij traje predugo, a 90 posto da je studij medicine težak ili pretežak. Devedesetih je godina na Zavodu za zapošljavanje bilo više od 1500 liječnika. Danas ih je 168, od čega tek 35 s licencom za samostalni rad. - Prosjek liječnika na tisuću stanovnika u Hrvatskoj iznosi samo 2,4, dok je primjerice u Italiji 5,7, a u Austriji 3,2 liječnika na 1000 stanovnika - kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo. Upozorava i da prosječna dob liječnika specijalista iznosi čak 55 godina, čime će se i ubuduće povećavati nedostatak specijalista. Studij se medicine mora učiniti atraktivnijim, a to je moguće samo podizanjem ugleda liječnika u društvu, smatra Minigo. (Goranka Jureško)
Ivana Kalogjera-Brkić
To potvrđuje i najnovija analiza ponude i potražnje oglasa objavljenih na portalu MojPosao u prvih pet mjeseci ove godine.
- Budućim studentima savjetujemo da upišu onaj fakultet koji će im omogućiti da u životu rade ono što najviše vole, ali kada bismo kao kriterij uzimali trenutačno stanje ponude i potražnje na tržištu rada, pa i ono u budućnosti, najveća je potražnja za visokoobrazovanim stručnjacima na području trgovine, prodaje, marketinga, računarstva i interneta, strojarstva, elektrotehnike, građevine, arhitekture i ekonomije. Posebno su traženi smjerovi financije i računovodstvo te područje ljudskih resursa - rekao je Marko Oltean, voditelj Odjela za odnose s klijentima portala MojPosao.
Podaci Zavoda za zapošljavanje iz travnja ove godine pokazuju, pak, kroničan nedostatak liječnika, profesora prirodoslovno-matematičkih predmeta, učitelja i odgojitelja. Na Zavodu se u travnju tražilo i 114 diplomiranih ekonomista te 99 diplomiranih pravnika. Istodobno je s visokom stručnom spremom na burzi bilo 9455 stručnjaka, odnosno 1600 manje nego lani u isto vrijeme. Među njima je opet najviše diplomiranih ekonomista i pravnika.
Sveučilište u Zagrebu (1)
Sveučilište u Zagrebu (2) i Rijeci(1)
Sveučilište u Rijeci (2), Splitu i Osijeku (1)
Sveučilište u Osijeku (2), Zadru, Puli i Dubrovniku
Upisati i završiti studij nesumnjivo znači ulaganje u vlastitu budućnost. Sva istraživanja pokazuju da na visinu plaće i u Hrvatskoj uvelike utječe stupanj obrazovanja. Posljednje takvo istraživanje lani je proveo MojPosao. Pokazalo se da ljudi koji završe fakultet u prosjeku primaju 49,5 posto, a sa završenim magisterijem i doktoratom 86,4 posto veću plaću od zaposlenika koji su završili samo srednju školu.
Prema podacima za 2008., najbolje plaćeni su inženjeri strojarstva i elektrotehnike. Njihove su plaće statistički 23 posto veće od prosjeka. Slijede inženjeri informatike čija je plaća 20,5 posto viša od prosjeka. Osobe zaposlene u prirodnim znanostima zarađuju 11,8 posto više od prosjeka.
I ove će godine za upis na fakultet kandidirati između 35 i 40 tisuća maturanata. Svima njima Jutarnji list daruje pregled visokoškolskih učilišta u državi, javnih i privatnih, te studija koji oni nude. Za svaki studij navodimo informacije o broju slobodnih mjesta za upis (na trošak države i uz plaćanje), rokovima prijemnih ispita i iznosima školarina.
Zagrebačko je sveučilište jedino na kojemu visina školarine (participacije) ovisi o uspjehu na prijemnom ispitu. To znači da potpuno besplatno studira samo deset posto najboljih. Svi ostali plaćaju studij, a visina participacije kreće se od desetak do 9500 kuna, ovisno o mjestu na rang-listi i odabranom studiju. Iako su Pravo i Ekonomija u Zagrebu jedini ove godine povisili školarine, upravo se za te studije očekuje najveća navala kandidata.
Oko 3500 kandidata svake godine aplicira i za upis na zagrebački Filozofski fakultet, no više od pola njih, prema podacima Sveučilišta, ostane ispod crte. Lani se na Filozofskom fakultetu mjesto više tražilo za studij ruskog jezika.
Miroslav Orešković, voditelj financija u Lidlu
ISK USTVA
Nema mjesta panici: prvostupnike svi traže
Ima li na tržištu rada prostora za zapošljavanje nekoliko tisuća provostupnika, pitanje je na koje će uskoro odgovoriti vodeći hrvatski gospodarstvenici. Organizator skupa bit će privatno veleučilište VERN’ na kojem drže kako se u javnosti nepotrebno stvorilo uvjerenje da studenti koji su završili samo tri godine studija po bolonjskom procesu nisu zanimljivi poslodavcima.
- Mi možemo govoriti samo o svojim stručnim provostupnicima, a oni su itekako traženi. VERN’ ima oko 900 diplomiranih provostupnika. Čak 90 posto naših studenata posao je našlo u roku od šest mjeseci, a svaki drugi zaposlio se još tijekom studija - kaže glavni direktor VERN’-a Ozren Jureković. Osim podacima o visokoj zapošljivosti svojih ‘bolonjaca’ na VERN’-u se iznimno ponose i njihovim karijerama.
Igor Župić, bivši VERN’-ov student, član je Uprave za kontroling, finacije i računovodstvo u Armex gradnji.
- Prvostupnici itekako posjeduju kompetencije za ulazak u poslovni svijet. Pokazuje to i moj primjer. Imam titulu prvostupnika, a vodim tvrtku sa 70 zaposlenika - kaže Župić.
VERN je završio i Miroslav Orešković, voditelj Sektora financija i računovodstva u tvrtki Lidl Hrvatska.
- S provostupnicima koji se jave na natječaj za posao imamo samo pozitivna iskustva. Nekoliko njih zaposlili smo odmah nakon stručne prakse. Zapošljavanje najviše ovisi o osobi i njezinu stajalištu prema radu i učenju, a studij bi trebao dati samo temeljna znanja - kaže Orešković.
Kvalitetom obrazovanja koje je dobio na VERN’-u zadovoljan je i Alen Blitva, direktor ljekarni “Blitva”.
- Moderni sustav edukacije i kvalitetni profesori prednost su VERN’-a jer se njihovi prvostupnici lakše snalaze. Osobno, taj mi je sustav omogućio da se snađem u poslu i izvan Hrvatske kao asistent fond menadžera u jednoj stranoj banci. Danas sam zaposlen u vlastitoj tvrtki, što je san većine mladih ljudi - rekao je Blitva.
|
Sobe od 112 do 130 kuna
Poslovica kaže od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba. Mnogi će se međutim složiti da je ono studentsko još ljepše i zabavnije, posebno ako studirate u drugom gradu. Ako je vaš izbor metropola, a za unajmljivanje preskupih zagrebačkih kvadrata nemate novca, onda je pravo rješenje smještaj u studentskim domovima.
Zagreb nudi pet domova s ukupno 7160 kreveta, a kako je konkurencija za sobu velika, smještaj treba izboriti natječajem koji svake godine raspisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Za cijenu od 112 do 130 kuna, koliko stoji mjesečno soba u domu, isplati se aplicirati.
Studentski dom Cvjetno naselje jedan je od bolje uređenih. U osam paviljona ima 1750 kreveta, a u sklopu doma nalazi se i menza za koju studenti kažu da je jedna od boljih, a slastičarnica u kojoj se na xicu može pojesti sladoled i razni kolači uvijek je rado posjećena. Kako bi studentima bilo sve na dohvat ruke, u sklopu doma su pošta i ambulanta u kojoj je i Centar za psihološku pomoć studentima.
Najveći i najpopularniji u Zagrebu je Dom “Stjepan Radić”, popularna Sava, s 3550 kreveta raspoređenih u devet paviljona. Taj je dom studentski grad u malom: ima dvije velike menze, koje rade i nedjeljom, pizzeriju, slastičarnicu, dvoranu gdje se održavaju koncerti, poštu, ambulantu, fitness centar, trgovinu i kiosk. Na Savi su poznati tulumi do dugo u noć, a u blizini je i nekoliko poznatih okupljališta mladih, koji su vječno puni. (Goran Penić)
| STUDEN
TSKI SMJEŠTAJ
|
Iva Mihanović zaljubljena je u kiparstvo, a na studiju joj se najviše svidjela terenska nastava
MATURANTSKE BRIGE
F rizerka Iva postala kiparica, a željezničar Niko pravnik
Iva Mihanović upravo je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti - smjer kiparstvo. Uvijek ju je zanimala umjetnost, no ipak je prvo je krenula u frizersku školu pa tek nakon toga upisala Školu primijenjene umjetnosti i dizajna.
- Malo sam lutala, no Škola primijenjene umjetnosti bila je moj pravi izbor. Očito je u mojem slučaju prevagnula želja za bavljenjem umjetnošću. Sada se osjećam ispunjenom. Kroz Akademiju možeš napraviti sve što želiš - objasnila je Iva.
Na studiju joj se najviše svidjela terenska nastava, kada su putovali izvan Zagreba, u šumu i na more, te radili skulpture prema projektima. Svima koji žele upisati ALU savjetovala je da ne odustanu od svog izbora.
- Ne slušajte one koji će vam reći da u toj profesiji nema posla. Za onoga tko je dobar, posla uvijek ima - poručila je Iva budućim kolegama.
Niko Komljenović iz Samobora je srednju Željezničku tehničku školu u Zagrebu završio s prestižnom titulom - učenik generacije. No, još je u školi shvatio da ga od tehničkih znanosti više privlače humanističke pa je njegov odabir, na čuđenje svih, bio Pravni fakultet.
- Željeznička škola nudila mi je mogućnost brzog zaposlenja, a i otac je zaposlen u Hrvatskim željeznicama, pa se to nametalo kao logičan izbor. No, ja sam htio ići na Pravni fakultet jer to je ono što me zanima - otkrio je Niko.
Dodao je da bi se htio baviti obiteljskim pravom, biti odvjetnik ili sudac, a budućim brucošima savjetuje da vjeruju u ono što žele.
- Ako samo žele nositi Bossova odijela i voziti Mercedes, onda studiranje nije za njih. Na fakultetu treba učiti i biti spreman na rad - naglasio je Niko. Odabir pravog studija drži važnim jer ako ljudi upišu nešto što ih ne zanima, izgube motivaciju za rad, a zbog toga ne čudi tako velik postotak mladih koji na kraju odustanu od studija.
Astronaut, političar, filozof, sociolog, fizičar, čak i kuhar zanimanja su koja su se motala po glavi studentu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Zoranu Marinkoviću, sve dok nije shvatio da je molekularna biologija ono čime se želi baviti u životu. Povučen i uspjesima hrvatskog znanstvenika Miroslava Radmana, Zoran je odlučio ići na prijemni na PMF.
- Sam sam se odlučio za ovaj fakultet, nitko me nije savjetovao i bio sam uvjeren da ću proći prijemni. Ipak, fakultet je drugačiji nego što sam se nadao, loše je opremljen, ali profesori su u redu.
Učim dovoljno da imam dobar prosjek, ali uvijek imam i slobodnog vremena. Svima savjetujem da uče i provedu što više vremena sa starijim kolegama koji će ih najbolje uputiti kako studirati - napomenuo je Zoran. (Goran Penić)
|
Najbolje su obrazovani inženjeri informatike, a najlošije poljoprivrede, ribarstva i šumarstva
Samo devet posto zaposlenika smatra da im je kvaliteta dosadašnjeg obrazovanja dala odličnu osnovu za bavljenje profesijom. Većina svoje obrazovanje ocjenjuje kao vrlo dobro (31 posto) i dobro (35 posto). Rezultati su to najnovijeg istraživanja koje je na uzorku od više od 3500 poslodavaca i oko 120 posloprimaca proveo portal MojPosao uz potporu Vladine Agencije za obrazovanje odraslih, a za potrebe EduCentra. Najbolje obrazovanim od zaposlenika s visokom stručnom spremom, poslodavci su ocijenili inženjere informatike, a najlošije poljoprivrede, ribarstva i šumarstva. Na dnu ljestvice uspješnosti su i studiji prava.
Da su pravni fakulteti u državi svoje studente odlično ili vrlo dobro osposobili za struku, smatra svega 30 posto anketiranih poslodavaca. Njih 39 posto formalno obrazovanje, koje daju pravni fakulteti, smatra dobrim, a 31 posto drži da ono nije dobro, a ima i onih koji smatraju da je takvo obrazovanje studentima više naštetilo nego koristilo. Svaki drugi poslodavac ocjenu jedan dao je trgovačkim putnicima. Mišljenja o ekonomistima su podijeljena: polovica anketiranih smatra da su oni odlično obrazovani, a druga polovica njihovo obrazovanje drži osrednjim ili lošim.
Na vrhu su ljestvice, nakon inženjera informatike, inženjeri strojarstva i elektrotehnike, stručnjaci za financije, humanističke struke te inženjeri telekomunikacija. Slijede prirodne znanosti, inženjeri građevinarstva te ekonomisti. Loše obrazovanima 36 posto posloprimaca ocjenjuje zdravstvene radnike, a 34 posto arhitekte i dizajnere. Najviše je anketiranih srednju ocjenu dobar dalo upravnim pravnicima i grafičkim inženjerima. Da je formalno obrazovanje inženjere poljoprivrede, ribarstva i šumarstva odlično osposobilo za rad, smatra svega sedam posto njihovih poslodavaca, za razliku od inženjera informatike kojima je najvišu ocjenu dalo 54 posto anketiranih.
Istraživanje je pokazalo i da poslodavci još više preferiraju osobe koje imaju diplomu državne visoko- školske institucije, no ni privatne škole ne stoje loše. Na pitanje smatrate li da je danas bolje upisati privatni ili državni fakultet, za državni se izjasnilo 26, a za privatni 21 posto anketiranih, a njih 35 posto reklo je da ne zna. (Ivana Kalogjera-Brkić)
| KVALITE
TA
|
KRE DITIRANJE
Bezbrižnije školovanje za 800 studenata
Pravo na kredit imaju svi studenti riječkog sveučilišta, bez obzira na to je li riječ o redovnim ili izvanrednim studentima, postdiplomcima ili doktorantima. Osim toga, kredit mogu dobiti i oni studenti s područja Primorsko-goranske županije koji polaze studij na drugim hrvatskim sveučilištima, ali samo ako takav studij ne postoji u Rijeci.
Pri dodjeli kredita u prvom redu gledat će se izvrsnost studenta, odnosno njegova uspješnost na fakultetu. Osim toga, pazit će se i na socijalni kriterij, ali i na strateške potrebe društva, što znači da bi u određenom slučaju moglo biti ključno i koji je studij u pitanju. Sveučilište je već izradilo strateške profile, a u prvi su plan stavljene prirodne znanosti pa će ekstra bodove dobiti oni koji studiraju, primjerice, fiziku i biologiju. Studenti kredit mogu koristiti za pokrivanje troškova života, za što je moguće dobiti maksimalno 2000 kuna mjesečno, ili za pokrivanje kompletnih troškova školarine. Sredstva se moraju vratiti u roku od sedam godina, uz jednu godinu grace perioda, odnosno počeka. Ako student nije kreditno sposoban, potreban mu je jedan jamac, što će uglavnom preuzeti roditelji.
Student će kredit dobiti od Zagrebačke banke, a kamatu od samo 2,5 posto osigurava Riznica koju su zajednički osnovali Sveučilište, Grad, Županija i Ministarstvo. Riznica će na tržištu ostvarivati prinos, a sudionici u projektu svake će godine uplaćivati određeni iznos tako da bi za pet godina ona trebala raspolagati s glavnicom od 20 milijuna kuna. U projekt su uključeni i studenti jer će se od njihove upisnine izdvajati po 100 kuna za taj program. U prvoj godini očekuje se oko 800 kredita, a procijenjeno je da će se za pet godina moći dodijeliti oko 2500 kredita. Uskoro će biti raspisan natječaj, a prva lista odobrenih kredita očekuje se u rujnu. Ministarstvo znanosti riječki će model kreditiranja ponuditi i ostalim hrvatskim sveučilištima. (Jasmin Đečević/EPEHA)
|
ZDRA VSTVO
Previše učenja za plaću od 8000 kuna
Hrvatskoj trenutno nedostaje oko tisuću liječnika, i to 400 interne medicine i oko 340 kirurga. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti nedostaje oko 150 timova obiteljske medicine, 85 timova u pedijatriji i oko 70 timova u ginekologiji. Posljedica je to višegodišnjeg smanjenog interesa mladih za upis na medicinske fakultete, što potvrđuju i podaci s prošlogodišnjih upisa. Dok se 90-ih godina na zagrebačkom Medicinskom fakultetu za jedno studentsko mjesto natjecalo sedam, pa i osam studenata, prošle su se godine natjecala 2,5 maturanata, kaže dekanica prof. dr. Nada Čikeš. Čak se događa da ostane po koje mjesto i za jesenske upise, i to ne samo u Zagrebu, nego i u Splitu i Rijeci.
Srednjoškolce očito sve manje privlači šestogodišnji studij nakon kojeg treba učiti cijeli život ako se žele pratiti sve novosti u medicini. Stručnjaci, pak, procjenjuju da se doktrine, liječenje i dijagnostika u prosjeku gotovo u potpunosti promijene u medicinskoj struci svakih pet do šest godina. Toliko truda i učenja očito je postalo previše mladim ljudima, a sve za plaću od u prosjeku od 7000 do 8000 kuna.
Da biti liječnik nije baš atraktivno, potvrđuje i anketa o stavovima srednjoškolaca o upisu na Medicinski fakultet. Tako trećina srednjoškolaca smatra da će lakše položiti prijemni ispit na nekom drugom fakultetu. Čak 65 posto ih misli da studij traje predugo, a 90 posto da je studij medicine težak ili pretežak. Devedesetih je godina na Zavodu za zapošljavanje bilo više od 1500 liječnika. Danas ih je 168, od čega tek 35 s licencom za samostalni rad. - Prosjek liječnika na tisuću stanovnika u Hrvatskoj iznosi samo 2,4, dok je primjerice u Italiji 5,7, a u Austriji 3,2 liječnika na 1000 stanovnika - kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Hrvoje Minigo. Upozorava i da prosječna dob liječnika specijalista iznosi čak 55 godina, čime će se i ubuduće povećavati nedostatak specijalista. Studij se medicine mora učiniti atraktivnijim, a to je moguće samo podizanjem ugleda liječnika u društvu, smatra Minigo. (Goranka Jureško)
|
Ivana Kalogjera-Brkić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....