Uz reklame za pivo i napitke, one za automobile možda su i najčešći sadržaj reklamnih blokova na televiziji. Jako slične jedna drugoj, te reklame za automobile tijekom nekoliko desetljeća razvile su posebnu estetiku i audiovizualni pristup automobilskom fetišu. Reklame za automobile ponajviše karakterizira elegancija, mirnoća i klasa. U njima tamna vozila elegantno brode bajoslovnim pejzažima, automobili su spori i dostojanstveni, a iz njih izbija pouzdanost i mirnoća. Takve TV reklame pod ruku idu i s dizajnerskim oblikovanjem automobila. Nakon što je napušten uglati dizajn osamdesetih, auti srednje klase počeli su nalikovati jedan drugom kao jaje jajetu, sva vozila imaju oblik bubrega ili maternice. Automobili danas svojim oblikom kriju svoju zbiljsku, agresivnu i opasnu ćud. Nema više oštrih, uznemirujućih linija poput onih Bertonea i Pinifarine. I reklame tako služe da uliju kupcu osjećaj za kojim današnja razvijena srednja klasa najviše žudi: sigurnost.
Takva reklamna estetika stakleno-limenih lađa koje jedre uz jezera, klifove i vodopade u današnjoj je kulturi najčešći način audiovizualnog predočavanja automobila. Paradoks je, međutim, da je tijekom desetljeća i desetljeća film automobile predočavao iz korijena oprečno. Automobil je, kažu antropolozi, u suvremenoj kulturi važan zato što je i sredstvo lova i lovina - i sredstvo kojim se posao obavlja i na njega putuje, kao i trofej koji potvrđuje status i dobro utrošen novac. U kinematografiji, automobil obje funkcije dovodi do karikaturalnog ekstrema. U brojnim akcijskim filmovima, auto je oruđe kojim heroj šampion ostvaruje pothvat, počevši od Jamesa Bonda koji vojuje sa zlikovcima uz pomoć Q-ovog Aston Martina krcatog tehničkim "gadgetima", preko junaka Clouzotove "Nadnice za strah" koji moraju afričkom pustarom provesti kamion nitroglicerina, Šakala u "Danu šakala" koji svojim Citroënom žaba putuje ubiti de Gaullea, pa do Dennisa Weavera koji u Spielbergovu "Dvoboju" naprosto mora preživjeti na cesti od L.A.-a do Sacramenta. Istodobno, auto kazuje tko je junak, potvrđuje da je on kul i način na koji je kul. James Bond ne bi mogao voziti Golf dizel, jer bi to raspršilo mit. Taksist Samy Naceri mora voziti francuski auto, jer je to dio reinventiranja nove, postimigracijske Francuske. Kad Dragan Nikolić u Hadžićeva "Tri sata za ljubav" pokupi Stanislavu Pešić Alfom, ta Alfa je on: mladi kicoš, socijalistički mladi buržuj koji ima novca ili ga bar zna potrošiti. U filmovima, automobil je sredstvo akcije, oruđe kojim se obavi zadatak. Auto je u filmovima često i surogat doma, kao u "Taksistu" Martina Scorsesea gdje je žuti njujorški taksi Travisu Bickleu/De Niru utočište od nesanice, krov nad glavom i mjesto koje ima barem nekakav smisao. Junaci Peckinpahova "Konvoja" vozači su dugoprugaši kojima je šleper trajni dom, a poveznica sa svijetom citizen band radio. Auto funkcionira kao nadomjestak i u Carpenterovoj "Christini" (1983.), gdje srednjoškolcu njegov Plymouth Fury služi kao nadomjestak za socijalnu izopćenost, pa čak i seks.
U tom filmu, slično kao i u Spielbergovu "Dvoboju" ili Cameronovu "Terminatoru", automobili su prijetnje. Film sedamdesetih i osamdesetih često je reagirao na osjećanje kako previše ovisimo o strojevima kroz paranoju, filmski strah od mašina.
U "Terminatoru" svaki smećarski auto ili dizaličar je prijetnja, u "Dvoboju" anonimni, dehumanizirani šleper napada heroja. Ali, gotovo istodobno, u sedamdesetima, na filmskoj pozornici caruje i fetišizam filmskih automobila. To je doba eksploatacijskih filmova s automobilskim jurnjavama, upravo onih filmova s kojima se hranila postmoderna imaginacija Quentina Tarantina u filmu "Death Proof". Dva glavna vozila u "Otporan na smrt" - Dodge Challenger i Ford Mustang - auti su preuzeti kao reference iz filmova "Vanishing Point" i "Bullit". Tarantino preuzimajući vozilo proziva tradiciju, na isti način kao što je kastiranjem Pam Grier u "Jackie Brown" prizvao čitavu blaxploatation tradiciju. Kastirati auto u takvom filmu isto je što i kastirati glumca.
Ako su automobili za filmske junake zamjena za dom ili oruđe za herojstva, oni su jednako često i sredstvo bijega. Road movie mitologija puna je junaka koji s rukama za volanom bježe od jednog života drugom. Opčinjen road mitologijom, Wim Wenders svoje europske junake također trpa u auto i na cestu. Aki Kaurismaki, kao pravi postmodernist, ne propušta automobilom sugerirati kulturalnu aluziju. Njegovi Lenjingradski kauboji čim dođu u Ameriku od dilera Jima Jarmuscha kupuju Cadillac, jer su Cadillac i juke box ono što vole od Amerike.
U "Čuvaj svoj šal, Tatjana" (1994.) Kaurismakijevi junaci idu suprotnim pravcem - na istok, u Estoniju, a sredstvo prijevoza je Volga, sovjetska limuzina, auto partijske vrhuške, tajnih služni i Gromikovih diplomata. Ta Volga čak ima i gramofon za singlice, tipični kaurismakijevski detalj u kojem se istočno i sjeverno europski čemer spaja sa smiješnom, provincijaliziranom, potonulom pop-kulturom.
Kako god bilo, filmska se industrija s automobilima nije odnosila nježno. U filmovima se njih gnječi i uništava, kaskaderi ih prevrću, razbijaju, nadskakuju njima preko mostova i provalija. Brojni serijali, od Bessonova "Taxija" preko "xXx" i "Brzi i žesoki", temelje se na takvoj škripi skvrčena lima. Ako je u filmu auto sloboda, auto je i agresija, pogibelj, rizik. Psiholozi kažu da je taj užitak koji nam donosi uništavanje u filmu rezultat pritiska koji nam donosi zgrtanje, posjedovanje, materijalna kultura. Auto u filmu nije sigurno mjesto. Taj dio mitologije ceste, nažalost, svaki dan otkrivamo u crnim kronikama, čitajući o novim mrtvima koje je unesrećio kult slobodne, neobuzdane ceste. Taj dio priče o mašini film donosi neuvijeno i brutalno, sasvim drukčije od reklama za automobile koje auto prikazuju kao utočište, sigurni klaustar, materinje skute - ono što on nije i nikad nije ni bio.
Film 'Bullit' Petera Yatesa iz 1968. ostao je upamćen po jednoj od najrazrađenijih i najboljih automobilskih jurnjava u povijesti filma, a osobito je efektan dio potjere kroz kinesku četvrt San Francisca. Steve Mc Queen u filmu vozi crni Ford Mustang, auto koji je i u privatnom životu preferirao. Tamnosivi Mustang pojavit će se i u Tarantinovom 'Death Proofu' kao filmski citat.
Još jedan 'junak' eksploatacijske kinematografije ranih sedamdesetih. Pojavljuje se u filmu 'Vanishing Point' Richarda Sarafiana, gdje junak Kowalski (Paul Newman) za okladu nastoji isporučiti auto iz Colorada u San Francisco za manje od 15 sati. Za razliku od 'Bullita'koji je bio A krimić, 'Vanishing Point je bio čisti eksploatacijski grješni užitak. Dodge Challenger iz ovog filma kod Tarantina će postati glavno prometalo u 'Death Proofu.
Nakon što su posredovanjem diplomata u Beogradu Lawrencea Eagleburgera osamdesetih prema Americi krenuli prvi automobili s proizvodnih traka u Kragujevcu, Jugo je uskoro stekao reputaciju jeftinog, ali i najslabijeg automobila koji se može kupiti. Kao takav, često je bio predmet šaljivih referenci u Hollywoodu. U filmu 'Tko je utopio Monu svi junaci filma dobili su na poklon test primjerke. U akcijskim filmovima često ga voze šaljivi negativci, poput libijskih terorista u 'Umri muški 3.
Od šezdesetih do osamdesetih Aston Martin je u različitim modelima bio više-manje standardno oruđe za rad agenta 007, čime je tehnologiji agenta njenog veličanstva bila zajamčeno košer britanska. Tek povremeno, zaposlenik kraljice laćao se i drugih prometala, kao Roger Moore Lotusa. Svi Bondovi auti sadržavali su niz tehnoloških domislica koje je kreirao Q, inženjer i stalni lik serijala. Posljednji Bond koji je vozio AM bio je Pierce Brosnan u Goldeneyeu 1995: nakon toga, producenti su počeli internacionalizirati Bondov vozni park ovisno s kim bi ugovorili 'product placement'. U Brosnanovoj eri to bi u pravilu bio BMW.
Batmanov bizarni futuristički auto nacrtao je strip crtač Bob Kane 1950., a prvu filmsku verziju dizajnirao je George Barris na temelju konceptualnog vozila Lincoln Mercury Futura. Kasnije verzije Batmobilea mijenjale su se ovisno o produkcijskom dizajnu filma, a posljednju je osmislio Anton Furst.
Triler o pljački Italian Job' iz 1969. poslužio je kao vjerojatno najrazrađeniji autromobilski 'product placement' u povijesti filma. Maleni Mini Cooperi upravo su se pojavili i postajali kultno vozilo swinging generacije, a film s Michael Caineom pretvara ih u glavne junake: jedine aute tako male da se proguraju kroz krkljanac. Kad su se u devedesetima pojavili i novi Miniji, također su našli mjesto u obnovljenoj verziji filma iz 2003.
Premda ga je scenarist i producent Luc Besson napisao za samo 30 dana i režiju prepustio suradniku gerardu Piresu, film 'Taxi' iz 1998. uspio je generirati najslavniji i najuspješniji europski serijal filmova s automobilskom jurnjavom. 'Taxi' je potpomogao tvorbi novog identiteta Marseillea kao plebejsko-franko-arapskog južnjačkog grada, sušte opreke nadmenom Parizu. Dio ovog preizmišljanja južne Francuske bio je i automobil koji taksist Naceri vozi:Peugeot 406 postao je najslavniji europski filmski auto.
Dva automobila koji su s dvije strane hladnoratovske fronte bili simbol luksuza. Ipak, povezuje ih isti režiser. U Kaurismakijevom «Leningrad Cowboys Go to Americaľ finski glazbenici putuju u SAD i tamo od Jima Jarmuscha unajmljuju cadillac. Ipak, Kaurismaki je u svom opusu dao posvetu i statusnom luksuznom simbolu drugog hladnoratovskog bloka: sovjetskom autu društvene vrhuške, GAZ Volgi. U filmu «Čuvaj svoj šal, Tatjanaľ iz 1994. dvojica Kaurismakijevih spadala putuju prema Estoniji starom Volgom koja ima - gramofon!
Zamišljen da bude auto koji prodaje talijanski hedonizam i stil, Alfa Romeo pojavljuje se u mnogim filmovima, a možda najpoznatiji je model duetto iz Nicholsovog 'Diplomca'. U sličnoj funkciji Alfra Romeo se pojavljuje i u našem filmu: u 'Tri sata za ljubav' Fadila Hadžića iz 1968. crvenu Alfu vozi Dragan Nikolić, zavodnik glavne junakinje. Uz vinjak David i op-art scenografiju Alfa u tom filmu simbolizira novu, materijalističku mladež usmjerenu na Zapad.
Fiat 600 i kasniji Fiat 750 desetljećima su bili najčešći, a pokatkad jedini dostupni auto jugoslavenskom građaninu. Tek će u osamdesetima zavaljujući rastu standarda tu ulogu preuzeti slovenski Renault 4 i bosanski dizel golf. Unatoč ogromnom značaju za jugoslavensku kulturu, fićo je tek sporadično filmski ovjekovječen. Ima centralnu ulogu u 'Nacionalnoj klasi' Gorana Markovića, a kao predmet poruge pojavljuje se u 'Lepa sela lepo gore' Srđana Dragojevića.
Priča o automobilima i filmu ne može se zamisliti bez «product placementaľ - odnosno, prakse da se u filmove pojedini proizvodi umeću kao neizravna reklama, dakako uz naplatu. Fenomen «product placementaľ sporadično se pojavljuje još od četrdesetih, ali se praksa raširila u osamdesetima i od tada postaje značajan dio ekonomike filma. Premda plasirani proizvodi u filmu mogu biti bilo što, od viskija do kompjutora, jako često su to baš auti. Koji će automobil voziti Bond u svakom narednom filmu predmet je ozbiljne korporacijske licitacije. Nerijetko junaci nekog filma ili TV serije listom svi voze aute iste firme koja je to platila. Tako tri glavne heroine «Očajnih kućanicaľ voze Nissan, a junaci «Dosjea Xľ i «CSIľ Fordove, dok u serijalu «Matrixľ postoji jurnjava Cadillaca. Pionirski primat u «product placementuľ automobila pripisuje se producentima Jamesa Bonda i tvrtki Aston Martin, a dokle je to išlo svjedoči i primjer devetog Bond-filma «The Man With the Golden Gunľ s Rogereom Mooreom. Tamo 007 vozi Am čak i na Tajlandu, i to k tomu primjerak s volanom na pogrešnoj strani.
Jurica Pavičić
Takva reklamna estetika stakleno-limenih lađa koje jedre uz jezera, klifove i vodopade u današnjoj je kulturi najčešći način audiovizualnog predočavanja automobila. Paradoks je, međutim, da je tijekom desetljeća i desetljeća film automobile predočavao iz korijena oprečno. Automobil je, kažu antropolozi, u suvremenoj kulturi važan zato što je i sredstvo lova i lovina - i sredstvo kojim se posao obavlja i na njega putuje, kao i trofej koji potvrđuje status i dobro utrošen novac. U kinematografiji, automobil obje funkcije dovodi do karikaturalnog ekstrema. U brojnim akcijskim filmovima, auto je oruđe kojim heroj šampion ostvaruje pothvat, počevši od Jamesa Bonda koji vojuje sa zlikovcima uz pomoć Q-ovog Aston Martina krcatog tehničkim "gadgetima", preko junaka Clouzotove "Nadnice za strah" koji moraju afričkom pustarom provesti kamion nitroglicerina, Šakala u "Danu šakala" koji svojim Citroënom žaba putuje ubiti de Gaullea, pa do Dennisa Weavera koji u Spielbergovu "Dvoboju" naprosto mora preživjeti na cesti od L.A.-a do Sacramenta. Istodobno, auto kazuje tko je junak, potvrđuje da je on kul i način na koji je kul. James Bond ne bi mogao voziti Golf dizel, jer bi to raspršilo mit. Taksist Samy Naceri mora voziti francuski auto, jer je to dio reinventiranja nove, postimigracijske Francuske. Kad Dragan Nikolić u Hadžićeva "Tri sata za ljubav" pokupi Stanislavu Pešić Alfom, ta Alfa je on: mladi kicoš, socijalistički mladi buržuj koji ima novca ili ga bar zna potrošiti. U filmovima, automobil je sredstvo akcije, oruđe kojim se obavi zadatak. Auto je u filmovima često i surogat doma, kao u "Taksistu" Martina Scorsesea gdje je žuti njujorški taksi Travisu Bickleu/De Niru utočište od nesanice, krov nad glavom i mjesto koje ima barem nekakav smisao. Junaci Peckinpahova "Konvoja" vozači su dugoprugaši kojima je šleper trajni dom, a poveznica sa svijetom citizen band radio. Auto funkcionira kao nadomjestak i u Carpenterovoj "Christini" (1983.), gdje srednjoškolcu njegov Plymouth Fury služi kao nadomjestak za socijalnu izopćenost, pa čak i seks.
U tom filmu, slično kao i u Spielbergovu "Dvoboju" ili Cameronovu "Terminatoru", automobili su prijetnje. Film sedamdesetih i osamdesetih često je reagirao na osjećanje kako previše ovisimo o strojevima kroz paranoju, filmski strah od mašina.
U "Terminatoru" svaki smećarski auto ili dizaličar je prijetnja, u "Dvoboju" anonimni, dehumanizirani šleper napada heroja. Ali, gotovo istodobno, u sedamdesetima, na filmskoj pozornici caruje i fetišizam filmskih automobila. To je doba eksploatacijskih filmova s automobilskim jurnjavama, upravo onih filmova s kojima se hranila postmoderna imaginacija Quentina Tarantina u filmu "Death Proof". Dva glavna vozila u "Otporan na smrt" - Dodge Challenger i Ford Mustang - auti su preuzeti kao reference iz filmova "Vanishing Point" i "Bullit". Tarantino preuzimajući vozilo proziva tradiciju, na isti način kao što je kastiranjem Pam Grier u "Jackie Brown" prizvao čitavu blaxploatation tradiciju. Kastirati auto u takvom filmu isto je što i kastirati glumca.
Ako su automobili za filmske junake zamjena za dom ili oruđe za herojstva, oni su jednako često i sredstvo bijega. Road movie mitologija puna je junaka koji s rukama za volanom bježe od jednog života drugom. Opčinjen road mitologijom, Wim Wenders svoje europske junake također trpa u auto i na cestu. Aki Kaurismaki, kao pravi postmodernist, ne propušta automobilom sugerirati kulturalnu aluziju. Njegovi Lenjingradski kauboji čim dođu u Ameriku od dilera Jima Jarmuscha kupuju Cadillac, jer su Cadillac i juke box ono što vole od Amerike.
U "Čuvaj svoj šal, Tatjana" (1994.) Kaurismakijevi junaci idu suprotnim pravcem - na istok, u Estoniju, a sredstvo prijevoza je Volga, sovjetska limuzina, auto partijske vrhuške, tajnih služni i Gromikovih diplomata. Ta Volga čak ima i gramofon za singlice, tipični kaurismakijevski detalj u kojem se istočno i sjeverno europski čemer spaja sa smiješnom, provincijaliziranom, potonulom pop-kulturom.
Kako god bilo, filmska se industrija s automobilima nije odnosila nježno. U filmovima se njih gnječi i uništava, kaskaderi ih prevrću, razbijaju, nadskakuju njima preko mostova i provalija. Brojni serijali, od Bessonova "Taxija" preko "xXx" i "Brzi i žesoki", temelje se na takvoj škripi skvrčena lima. Ako je u filmu auto sloboda, auto je i agresija, pogibelj, rizik. Psiholozi kažu da je taj užitak koji nam donosi uništavanje u filmu rezultat pritiska koji nam donosi zgrtanje, posjedovanje, materijalna kultura. Auto u filmu nije sigurno mjesto. Taj dio mitologije ceste, nažalost, svaki dan otkrivamo u crnim kronikama, čitajući o novim mrtvima koje je unesrećio kult slobodne, neobuzdane ceste. Taj dio priče o mašini film donosi neuvijeno i brutalno, sasvim drukčije od reklama za automobile koje auto prikazuju kao utočište, sigurni klaustar, materinje skute - ono što on nije i nikad nije ni bio.
Film 'Bullit' Petera Yatesa iz 1968. ostao je upamćen po jednoj od najrazrađenijih i najboljih automobilskih jurnjava u povijesti filma, a osobito je efektan dio potjere kroz kinesku četvrt San Francisca. Steve Mc Queen u filmu vozi crni Ford Mustang, auto koji je i u privatnom životu preferirao. Tamnosivi Mustang pojavit će se i u Tarantinovom 'Death Proofu' kao filmski citat.
|
FORD MUSTANG
|
 |
Još jedan 'junak' eksploatacijske kinematografije ranih sedamdesetih. Pojavljuje se u filmu 'Vanishing Point' Richarda Sarafiana, gdje junak Kowalski (Paul Newman) za okladu nastoji isporučiti auto iz Colorada u San Francisco za manje od 15 sati. Za razliku od 'Bullita'koji je bio A krimić, 'Vanishing Point je bio čisti eksploatacijski grješni užitak. Dodge Challenger iz ovog filma kod Tarantina će postati glavno prometalo u 'Death Proofu.
|
DODGE CHALLENGER
|
|
Nakon što su posredovanjem diplomata u Beogradu Lawrencea Eagleburgera osamdesetih prema Americi krenuli prvi automobili s proizvodnih traka u Kragujevcu, Jugo je uskoro stekao reputaciju jeftinog, ali i najslabijeg automobila koji se može kupiti. Kao takav, često je bio predmet šaljivih referenci u Hollywoodu. U filmu 'Tko je utopio Monu svi junaci filma dobili su na poklon test primjerke. U akcijskim filmovima često ga voze šaljivi negativci, poput libijskih terorista u 'Umri muški 3.
|
JUGO
|
|
Od šezdesetih do osamdesetih Aston Martin je u različitim modelima bio više-manje standardno oruđe za rad agenta 007, čime je tehnologiji agenta njenog veličanstva bila zajamčeno košer britanska. Tek povremeno, zaposlenik kraljice laćao se i drugih prometala, kao Roger Moore Lotusa. Svi Bondovi auti sadržavali su niz tehnoloških domislica koje je kreirao Q, inženjer i stalni lik serijala. Posljednji Bond koji je vozio AM bio je Pierce Brosnan u Goldeneyeu 1995: nakon toga, producenti su počeli internacionalizirati Bondov vozni park ovisno s kim bi ugovorili 'product placement'. U Brosnanovoj eri to bi u pravilu bio BMW.
|
ASTON MARTIN
|
|
Batmanov bizarni futuristički auto nacrtao je strip crtač Bob Kane 1950., a prvu filmsku verziju dizajnirao je George Barris na temelju konceptualnog vozila Lincoln Mercury Futura. Kasnije verzije Batmobilea mijenjale su se ovisno o produkcijskom dizajnu filma, a posljednju je osmislio Anton Furst.
|
BATMOBILE
|
|
Triler o pljački Italian Job' iz 1969. poslužio je kao vjerojatno najrazrađeniji autromobilski 'product placement' u povijesti filma. Maleni Mini Cooperi upravo su se pojavili i postajali kultno vozilo swinging generacije, a film s Michael Caineom pretvara ih u glavne junake: jedine aute tako male da se proguraju kroz krkljanac. Kad su se u devedesetima pojavili i novi Miniji, također su našli mjesto u obnovljenoj verziji filma iz 2003.
|
MINI COOPER
|
|
Premda ga je scenarist i producent Luc Besson napisao za samo 30 dana i režiju prepustio suradniku gerardu Piresu, film 'Taxi' iz 1998. uspio je generirati najslavniji i najuspješniji europski serijal filmova s automobilskom jurnjavom. 'Taxi' je potpomogao tvorbi novog identiteta Marseillea kao plebejsko-franko-arapskog južnjačkog grada, sušte opreke nadmenom Parizu. Dio ovog preizmišljanja južne Francuske bio je i automobil koji taksist Naceri vozi:Peugeot 406 postao je najslavniji europski filmski auto.
|
PEUGEOT
|
 |
Dva automobila koji su s dvije strane hladnoratovske fronte bili simbol luksuza. Ipak, povezuje ih isti režiser. U Kaurismakijevom «Leningrad Cowboys Go to Americaľ finski glazbenici putuju u SAD i tamo od Jima Jarmuscha unajmljuju cadillac. Ipak, Kaurismaki je u svom opusu dao posvetu i statusnom luksuznom simbolu drugog hladnoratovskog bloka: sovjetskom autu društvene vrhuške, GAZ Volgi. U filmu «Čuvaj svoj šal, Tatjanaľ iz 1994. dvojica Kaurismakijevih spadala putuju prema Estoniji starom Volgom koja ima - gramofon!
|
CADILLAC/VOLGA
|
 |
Zamišljen da bude auto koji prodaje talijanski hedonizam i stil, Alfa Romeo pojavljuje se u mnogim filmovima, a možda najpoznatiji je model duetto iz Nicholsovog 'Diplomca'. U sličnoj funkciji Alfra Romeo se pojavljuje i u našem filmu: u 'Tri sata za ljubav' Fadila Hadžića iz 1968. crvenu Alfu vozi Dragan Nikolić, zavodnik glavne junakinje. Uz vinjak David i op-art scenografiju Alfa u tom filmu simbolizira novu, materijalističku mladež usmjerenu na Zapad.
|
ALFA ROMEO
|
|
Fiat 600 i kasniji Fiat 750 desetljećima su bili najčešći, a pokatkad jedini dostupni auto jugoslavenskom građaninu. Tek će u osamdesetima zavaljujući rastu standarda tu ulogu preuzeti slovenski Renault 4 i bosanski dizel golf. Unatoč ogromnom značaju za jugoslavensku kulturu, fićo je tek sporadično filmski ovjekovječen. Ima centralnu ulogu u 'Nacionalnoj klasi' Gorana Markovića, a kao predmet poruge pojavljuje se u 'Lepa sela lepo gore' Srđana Dragojevića.
|
FIĆO
|
|
Priča o automobilima i filmu ne može se zamisliti bez «product placementaľ - odnosno, prakse da se u filmove pojedini proizvodi umeću kao neizravna reklama, dakako uz naplatu. Fenomen «product placementaľ sporadično se pojavljuje još od četrdesetih, ali se praksa raširila u osamdesetima i od tada postaje značajan dio ekonomike filma. Premda plasirani proizvodi u filmu mogu biti bilo što, od viskija do kompjutora, jako često su to baš auti. Koji će automobil voziti Bond u svakom narednom filmu predmet je ozbiljne korporacijske licitacije. Nerijetko junaci nekog filma ili TV serije listom svi voze aute iste firme koja je to platila. Tako tri glavne heroine «Očajnih kućanicaľ voze Nissan, a junaci «Dosjea Xľ i «CSIľ Fordove, dok u serijalu «Matrixľ postoji jurnjava Cadillaca. Pionirski primat u «product placementuľ automobila pripisuje se producentima Jamesa Bonda i tvrtki Aston Martin, a dokle je to išlo svjedoči i primjer devetog Bond-filma «The Man With the Golden Gunľ s Rogereom Mooreom. Tamo 007 vozi Am čak i na Tajlandu, i to k tomu primjerak s volanom na pogrešnoj strani.
|
Product placement: Reklama uz naknadu
|
Jurica Pavičić
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....