Financijski konglomerati mogu srušiti tečaj

ZAGREB - Nakon ustroja Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija, Hrvatska bi tijekom ove godine trebala dobiti i Zakon o financijskim konglomeratima.



No, zasad je jednako nejasno tko će napraviti prijedlog zakona, kao i tko će doista kontrolirati povezivanje financijskih institucija, banaka, osiguranja, fondova, štedionica i leasing kompanija. Među kandidatima su središnja banka, nedavno osnovana Hanfa, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Ministarstvo financija.

Financijski supermarketi



Primjere konglomerata već imamo u Hrvatskoj. Najmanje ih je osam očiglednih, a riječ je o povezanosti banaka s cijelim "supemarketom" financijskih institucija. Allianz tako ima vlasničku sponu sa Zagrebačkom bankom i istoimenim osiguranjem, ali je i jedan od suosnivča jednog od najjačih dobrovoljnih mirovinskih fondova (AZ fond). Osim toga, tu su i investicijski fondovi te stambena štedionica. Privredna banka povezana je s talijanskim osiguranjem Generali i također ima mirovinske i investicijske fondove, stambenu štedionicu, leasing kompaniju te PBZ Card koji je nedavno objedinio American Express.



Sličnu povezanost imaju i Erste, HVB Splitska, RBA i Hypo banka. Konglomerat u nastanku jest onaj Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, a objedinit će i investicijski fond te leasing. Osmi je koncern Agram koji već ima leasing, a širi se na bankarsko tržište nedavnim preuzimanjem Kreditne i Nava banke. Kako neformalno doznajemo, Agram ima ambiciju širenja na još dvije manje banke.

Vezanje klijenata



Nedostatak posebnog nadzora svih javnih i mnogo opasnijih tajnih i skrivenih (kartelnih) spona financijskih institucija osjeća se već nekoliko godina. Bankari ističu kako je razumljiva njihova želja da vežu klijenta za svoju banku, nudeći mu sve moguće usluge. Financijski stručnjaci procjenjuju da konglomerati u Hrvatskoj mogu dnevno generirati čak 300 milijuna kuna a vista računa, što je pet posto ukupnih raspoloživih sredstava. Neke procjene govore da je već deset milijuna eura nekontroliranih tokova novca, primjerice, dovoljno da se "sruši" tečaj.



Prema sadašnjim propisima, čak i u slučaju provedbe koncentracije poduzetnika na bankarskom tržištu, Zakon o bankama ni na koji način ne obvezuje HNB da pri ocjeni dopuštenosti takve koncentracije vodi računa i o udjelima koje banke imaju na drugim područjima.



Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ima te ovlasti, ali samo kad koncentracija ograničava konkurenciju na tržištu. Ministarstvo financija, pak, već dva mjeseca, od imenovanja Ante Samodola za čelnika Hanfe, nema nikoga tko je zadužen za financijski sektor.

Europska komisija kaznila je Lombard Club Cartel

Europska je komisija 11. lipnja 2002., u slučaju koji je poznat pod nazivom Lombard Club Cartel, utvrdila dogovor o cijenama bankarskih usluga (kredita, depozita, novčanih transfera, financiranja izvoza itd.). U tom zabranjenom sporazumu sudjelovala je većina austrijskih banaka, a njime je bilo obuhvaćeno cijelo područje Austrije "sve do  najmanjeg sela". Komisija je utvrdila da je u tom kartelu ključnu ulogu igralo osam banaka: Erste Bank, Bank Austria, Raiffeisen, Volksbank, Bank für Arbeit und Wirtschaft, Postsparkasse, Niedero Landesbank-Hypothekenbank i Raiffeisenlandesbank Niedero. Neke od tih banaka izravno ili neizravno, putem povezanih društava, djeluju i na hrvatskom financijskom tržištu. Kartel je djelovao neprekidno od siječnja 1994., dakle gotovo devet godina. Dogovori o cijenama uvijek  su slijedili nakon što bi središnja banka Austrije donijela izmjene kreditnih kamatnih stopa, a održavani su na najvišoj razini. Komisija je odluku kojom se utvrđuje nezakonita djelatnost tih banaka donijela 11. lipnja 2002., nakon istrage koja je intenzivno trajala gotovo sedam godina. Zbog suradnje pojedinih članica kartela s Komisijom i primjene propisa o amnestiji, ukupan iznos kazni iznosio je 124,26 milijuna eura.