Hrvatska će preksutra u Zagrebu potpisati sporazum o suradnji s Flandrijom, najrazvijenijom regijom Europske Unije, koja unutar Belgije ima status države u državi.
Kako objašnjava u razgovoru za Jutarnji list flamanski ministar vanjskih poslova Geert Bourgeois, to je jedina regija unutar EU koja ima ovlasti potpisivati i ratificirati međunarodne sporazume. Flandrija usvaja i sporazume koje sklapa EU, što znači da ona može blokirati ulazak bilo koje države u Uniju. Kako objašnjava ministar Bourgeois, nije bilo lako osigurati pristanak na primanje Bugarske i Rumunjske koje ulaze u članstvo za nešto manje od dva mjeseca. Što se Hrvatske tiče, ministar smatra da problema neće biti jer Flandrija već vidi Hrvatsku kao državu EU i zalaže se da ona što prije uđe u punopravno članstvo.
- Sporazum koji potpisujem s hrvatskom ministricom Kolindom Grabar Kitarović, osim što će strukturirati našu suradnju, ima za cilj i pomoći Hrvatskoj integraciju u EU. Možemo pomoći svojim iskustvom i raznim projektima koje financiramo u Hrvatskoj - kaže ministar Bourgeois.
Flamanska je vlada do sada imala dobru suradnju s Hrvatskom koju u svojim vanjskim projektima već dugo svrstava u istu kategoriju kao Bugarsku i Rumunjsku, kao državu koja će brzo ući u EU. Ministar kaže da je od 2004. godine njegova vlada financirala 14 projekata u Hrvatskoj u ukupnoj vrijednosti od preko jedan milijun eura. To su uglavnom projekti za pomoć malom i srednjem poduzetništvu, sektori u istraživanju, poljoprivredi i okolišu.
Ministar očekuje da će nakon potpisanog sporazuma suradnja porasti još više jer Hrvatsku smatra važnim partnerom i nakon što postane članica EU-a. Flamanska vlada pruža Hrvatskoj i političku potporu na putu prema članstvu u EU te insistira na individualnom pristupu u procesu širenja.
Za flamansku je vladu jedini incident u bilateralnim odnosima bio slučaj flamanske KBC banke, kojoj nije omogućeno investirati u Hrvatskoj jer je bila suvlasnik Nove ljubljanske banke.
- Žalim zbog tog slučaja. KBC je ispala žrtva i žao mi je jer su imali dobar dosije za investicije u Hrvatskoj.Time je izgubila i Hrvatska i tu se nismo složili s odlukom Hrvatske - kaže ministar Bourgeois.
Kako je flamanski narod razmjerno mali u globalnim brojkama, upitali smo ministra kako komentira strahove nekih u Hrvatskoj da se ulaskom u EU gubi identitet malih naroda.
- Mi Flamanci smo dokaz da to nije tako. Naprotiv, ulaskom u EU dokazuje se identitet, kultura i konkurentnost. Mi smo u EU uspjeli biti najveći izvoznici iako smo mali. EU je postala laboratorij globalizacije, ona pruža veliku priliku, ali se tu treba i boriti - kaže ministar.
Na upit hoće li se Belgija raspasti i žele li Flamanci doista neovisnost, ministar Flandrije kaže da oni žele u svakom slučaju veću autonomiju.
- Neki žele i neovisnost Flandrije, ali gotovo sve stranke žele veću autonomiju, neku vrstu konfederacije s obzirom da smo u EU okviru. Neovisnost tipa 19. stoljeća više ne postoji, svi postajemo međuovisni kao dio EU - rekao je ministar Bourgeois.
- Od 2004. godine flamanska vlada financirala je 14 projekata u Hrvatskoj, u ukupnoj vijednosti od preko 1 milijun eura.
- U odnosima Belgije s Hrvatskom Flamanci imaju najveći utjecaj jer Flandrija sudjeluje sa 84 posto ukupnog belgijskog izvoza u Hrvatsku.- Za flamansku vladu jedini incident u odnosima bio je slučaj flamanske KBC banke, kojoj nije omogućeno investirati u Hrvatskoj jer je bila suvlasnik Nove ljubljanske banke.
Augustin Palokaj
Kako objašnjava u razgovoru za Jutarnji list flamanski ministar vanjskih poslova Geert Bourgeois, to je jedina regija unutar EU koja ima ovlasti potpisivati i ratificirati međunarodne sporazume. Flandrija usvaja i sporazume koje sklapa EU, što znači da ona može blokirati ulazak bilo koje države u Uniju. Kako objašnjava ministar Bourgeois, nije bilo lako osigurati pristanak na primanje Bugarske i Rumunjske koje ulaze u članstvo za nešto manje od dva mjeseca. Što se Hrvatske tiče, ministar smatra da problema neće biti jer Flandrija već vidi Hrvatsku kao državu EU i zalaže se da ona što prije uđe u punopravno članstvo.
- Sporazum koji potpisujem s hrvatskom ministricom Kolindom Grabar Kitarović, osim što će strukturirati našu suradnju, ima za cilj i pomoći Hrvatskoj integraciju u EU. Možemo pomoći svojim iskustvom i raznim projektima koje financiramo u Hrvatskoj - kaže ministar Bourgeois.
Flamanska je vlada do sada imala dobru suradnju s Hrvatskom koju u svojim vanjskim projektima već dugo svrstava u istu kategoriju kao Bugarsku i Rumunjsku, kao državu koja će brzo ući u EU. Ministar kaže da je od 2004. godine njegova vlada financirala 14 projekata u Hrvatskoj u ukupnoj vrijednosti od preko jedan milijun eura. To su uglavnom projekti za pomoć malom i srednjem poduzetništvu, sektori u istraživanju, poljoprivredi i okolišu.
Ministar očekuje da će nakon potpisanog sporazuma suradnja porasti još više jer Hrvatsku smatra važnim partnerom i nakon što postane članica EU-a. Flamanska vlada pruža Hrvatskoj i političku potporu na putu prema članstvu u EU te insistira na individualnom pristupu u procesu širenja.
Za flamansku je vladu jedini incident u bilateralnim odnosima bio slučaj flamanske KBC banke, kojoj nije omogućeno investirati u Hrvatskoj jer je bila suvlasnik Nove ljubljanske banke.
- Žalim zbog tog slučaja. KBC je ispala žrtva i žao mi je jer su imali dobar dosije za investicije u Hrvatskoj.Time je izgubila i Hrvatska i tu se nismo složili s odlukom Hrvatske - kaže ministar Bourgeois.
Kako je flamanski narod razmjerno mali u globalnim brojkama, upitali smo ministra kako komentira strahove nekih u Hrvatskoj da se ulaskom u EU gubi identitet malih naroda.
- Mi Flamanci smo dokaz da to nije tako. Naprotiv, ulaskom u EU dokazuje se identitet, kultura i konkurentnost. Mi smo u EU uspjeli biti najveći izvoznici iako smo mali. EU je postala laboratorij globalizacije, ona pruža veliku priliku, ali se tu treba i boriti - kaže ministar.
Na upit hoće li se Belgija raspasti i žele li Flamanci doista neovisnost, ministar Flandrije kaže da oni žele u svakom slučaju veću autonomiju.
- Neki žele i neovisnost Flandrije, ali gotovo sve stranke žele veću autonomiju, neku vrstu konfederacije s obzirom da smo u EU okviru. Neovisnost tipa 19. stoljeća više ne postoji, svi postajemo međuovisni kao dio EU - rekao je ministar Bourgeois.
- Od 2004. godine flamanska vlada financirala je 14 projekata u Hrvatskoj, u ukupnoj vijednosti od preko 1 milijun eura.
- U odnosima Belgije s Hrvatskom Flamanci imaju najveći utjecaj jer Flandrija sudjeluje sa 84 posto ukupnog belgijskog izvoza u Hrvatsku.- Za flamansku vladu jedini incident u odnosima bio je slučaj flamanske KBC banke, kojoj nije omogućeno investirati u Hrvatskoj jer je bila suvlasnik Nove ljubljanske banke.
Odnosi Hrvatske i Flandrije |
|
Plusevi
|
|
Minusi
|
Augustin Palokaj
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....