Hermafrodit

Hermafrodit je ljudsko biće s nekim obilježjima obaju spolova, a “pravi hermafrodit“ ima i jajnik(e) i testis(e). U zoologiji neke ribe i neki beskralježnjaci mogu biti hermafroditi, sekvencijalni (mijenjanje spola) ili čak simultani (s oba spola, poput puža).

Ljudsko biće ima u načelu 46 kromosoma: 44 autosoma i 2 heterokromosoma. Genetski se smatra ženom osoba koja ima par potpunih heterokromosoma, koji sliče slovu X (pa se označava XX).

Ako je jedan od tih kromosoma “sakat“, bez jednoga kraka, pa sliči slovu Y, tada se kromosomski par označava XY, a njihov nositelj se definira kao muškarac. U prirodi su moguće i kombinacije, obično s heterokromosomom više. “Pravi hermafroditi“ imaju kombinacije: 47XXY, 46XX/46XY, odnosno 46XX/47XXY, te su veoma rijetki.

Vanjski hermafroditizam dâ se korigirati plastičnom operacijom, dok transrodne osobe znaju plastičnom operacijom steći neke hermafroditne osobine, što još nije operativna promjena spola.

U grčkoj mitologiji Hermafrodit je bio sin Afroditin i Hermesov, lijep efeb u koga se zaljubila riječna nimfa Salmakida kada se okupao u njezinu izvoru, pa je izmolila od bogova da se njihova tijela zauvijek združe. Hermafrodit, odnosno hermafroditizam, tema je antičke likovne umjetnosti (Poliklet), književnosti (Ovidije, Petronije) itd., a vjerojatno reflektira i želju za promjenom spola uslijed bioloških, psihičkih ili socijalnih razloga (usp. Šimunovićevu Dugu, s obrnutom metamorfozom).