Hirsi Ali: 'Nevjernica' koja je zbog kritike islama postala javna meta

Film o zlostavljanim ženama muslimanske vjeroispovijesti u čijim scenama je koža žrtve ispisana stihovima iz Kur'ana, 2004. godine mladog je nizozemskog redatelja Theo van Gogha koštala života.



Usred amsterdamskog užurbanog prijepodneva brutalno ga je ubio vjerski fanatik, Mohammed Bouyeri, imigrant iz Maroka. Bez kajanja je u van Gogha ispalio osam metaka i prerezao mu grlo. Događaj je potresao Europu i svijet, ali i pod upitnik stavio međureligioznu toleranciju i liberalizam.

Mladi Nizozemac, međutim, nije bio jedina žrtva svojeg filmskog uratka. Ayaan Hirsi Ali, koja je u njegovu filmu glumila zlostavljanu muslimanku, kao 22-godišnjakinja je iz Nairobija, gdje je završila nakon egzila iz rodne Somalije, krenula u Kanadu ispuniti svoju obvezu - vjenčati se za muškarca s kojim joj je brak ugovorio njezin otac. Nikad ga nije vidjela i nije to željela učiniti, ali znala je da mora. Na putu je stala u Njemačkoj otkuda je, bez posebnog razloga, otišla u Nizozemsku. Desetljeće kasnije postaje zastupnica u parlamentu te zemlje gdje zbog svog zauzimanja za prava žena i neuvijene kritike islama postaje javna ličnost. Ali i meta.



Na prsima ubijenog filmaša Bouyeri je ostavio poruku kojom poziva na njezinu smrt. Prozvana je "fundamentalističkom nevjernicom" i "vojakinjom zla" za koju "više nema sigurnog mjesta", bila je poruka ubojice za kojeg je kasnije otkriveno da je dio ćelije povezane s fundamentalističkom mreža koja se proteže diljem Europe. Pod zaštitom nizozemske sigurnosne službe prebačena je u jednu vojnu bazu u američkoj državi Massachusetts, u mjestu odsječenom od ostatka svijeta. Ipak, interes za nju bio je sve veći i sljedeće godine magazin Time ju je uvrstio na svoju poznatu listu 100 najutjecajnijih ljudi svijeta. Danas živi i radi u Washingtonu, a upravo je objavila autobiografiju pod nazivom "Nevjernica".

SPORNI FILM Ayaan Hirsi Ali pomogla je nizozemskom redatelju Theu van Goghu da snimi film naziva 'Submission 1'. Sporni film govori o zlostavljanim ženama muslimanske vjeroispovijesti, a u nekim scenama na koži žrtava ispisani su stihovi iz Kur'ana

U Nizozemskoj je i popularna i omražena. Nakon ubojstva u Amsterdamu većina muslimana ju je krivila jer je van Gogh ubijen, objašnjavali su, umjesto nje. Ona je, naime, bila pod policijskom zaštitom, zbog čega ju je bilo nemoguće likvidirati. Bijes ljudi s kojima dijeli religiju izazvala je i prije filma, nazvanog "Submission 1", nakon što je u javnoj TV debati islam opisala zaostalim. Bila je prisiljena skrivati se, a njezin medijski profil potaknuo je nizozemsku Liberalnu stranku da joj ponudi mjesto članice. U aktivnoj političkoj karijeri fokusirala se upravo na teme obiteljskog nasilja, a budući da je otkriveno kako je lagala u papirima za azil, ukinuto joj je državljanstvo. Nevjerojatna blamaža u jednoj od najliberalnijih zemalja, nakon čega je uslijedio čitav serijal na tu temu da bi joj na kraju državljanstvo ipak bilo vraćeno. Ipak, preselila se u Washington jer su stanari oko njezina nizozemskog doma ishodili sudsku presudu da prisutnost Hirsi Ali dovodi njih u životnu opasnost.



Da je lagala kako bi dobila azil, ova 38-godišnja Somalijka s izgledom modela, nikad nije ni krila. Bježanje od dogovorenog braka, opisuje odgovor imigracijske službe, nije razlog za dobivanje statusa izbjeglice. Zbog toga je izmislila priču o progonu u Somaliji, promijenila ime, počela novi život u besplatnoj sobi koju je dobila. Pomalo je napuštala svoju kulturu i religiju. Prvo je maknula šal s glave, počela nositi traper, voziti bicikl, družiti se s Nizozemcima, ići u pub, piti vino i konačno je upoznala Nizozemca i počela živjeti s njim. Radeći kao prevoditeljica za nizozemske socijalne službe, naišla je na skriveni svijet obiteljskog nasilja, ubojstava iz časti i žena koje nisu znale govoriti engleski ili nizozemski te bez ikakve ideje u kakvom društvu žive.



"Dok su Nizozemci velikodušno dijelili novac međunarodnim organizacijama za pomoć, ignorirali su tihu patnju muslimanki i djece u njihovu vlastitom dvorištu", piše u svojoj knjizi Hirsi Ali, koja je diplomirala političku znanost na Sveučilištu Leiden. Pravu prekretnicu u njoj je izazvao teroristički napad na New York 11. rujna 2001., kad je, kaže, "počela razmišljati da Kur'an nije samo sveti dokument".



"Zatekla sam se kako razmišljam da je to povijesni zapis koji su napisali ljudi. To je jedna verzija događaja kako su je vidjeli ljudi 150 godina nakon Prorokove smrti. Širi kulturu koja je brutalna i fokusirana na kontrolu žena", opisuje Hirsi Ali trenutak koji smatra ključnim u formiranju onog što je danas, žrtva vlastitog podrijetla. Izražavanje takvog stava izazvalo je bijes. To više što se to usuđuje govoriti jedna žena, muslimanka. Da nije prije Kanade svratila u Nizozemsku, tako bi vjerojatno razmišljala i ona sama.



Hirsi Ali 1989. godine, naime, podržala je progon i pozivanje na smrt Salmana Rushdieja, književnika koji je svojim "Sotonskim stihovima" isprovocirao muslimansku zajednicu. Naime, za vrijeme života u Nairobiju pridružila se muslimanskom bratstvu i vjerovala da Rushdie treba biti ubijen. Kako je od odane vjernice postala neustrašivi oponent, govori u svojoj knjizi koja izaziva brojne reakcije. Uostalom, dovoljan je podatak da je prošli tjedan u Velikoj Britaniji objavljena anketa čiji rezultat govori kako svaki treći tamošnji musliman u dobi između 16 i 24 godine vjeruje da je "obraćenje s islama zabranjeno i treba se kazniti smrću". "Nevjernica" koja izmiče upravo takvoj kazni nije šokirana rezultatima. "Ako želite da prorok Muhamed bude vaš moralni vodič u 21. stoljeću i svjesni ste izbora koji Prorok stavlja pred vas u odnosu na nevjernike, žene, homoseksualace, zar zaista mislite da ćete uspjeti?", upitala je i ponovno isprovocirala. 





- Njezina publika su uglavnom liberalni bijelci, a ne muslimanke koje želi osloboditi. Ona se obraća nizozemskom društvu, srednjoj klasi Nizozemaca. Govori o emancipaciji žena, a ja, kad bih joj se mogla obratiti, rekla bih joj neka okupi oko sebe par muslimanskih žena  - komentirala je Fatima Elatik, nizozemska političarka. Ljutita je to opaska muslimanke koju je Hirsi Ali opisala "smiješnom" te potvrdila da su bijeli liberali važna populacija kojoj se obraća. Oni, kaže, moraju prevladati vlastito cenzuriranje zbog osjećaja postkolonijalističke krivnje.

'Ako se želite osjećati krivima, osjećajte se tako jer nam niste donijeli Johna Stuarta Milla i ostavili nas samo s Kur'anom", jasna je Hirsi Ali koja se nije libila ući ni u javnu debatu s uglednim akademikom, Tariqom Ramadanom, muslimanom sa švicarskom adresom kojeg je prozvala da bude "konzistentniji u onome što govori". Bez ustručavanja ga je tražila jasan odgovor na pitanje je li Kur'an riječ Božja ili tekst koji su napravili ljudi? "Pitanje je želite li vi promijeniti mentalitet ili zadovoljiti publiku", bio je odgovor akademika. Hirsi Ali je, dakle, postala priča, ali neupitnu potporu teško pronalazi.



Većina se ne libi raspredati o njezinu životu i odrastanju koje je u svojoj knjizi "Ubojstvo u Amsterdamu" opisao Ian Burum. Hirsi Ali ne poriče ni jedan od, prema mišljenju većine, strašnih događaja iz vlastitog života. Naprotiv, opisuje ih i u vlastitoj knjizi. "Bilo je kao kad mesar reže masni dio na komadu mesa", riječi su kojima opisuje tradicionalno rezanje klitorisa koje je doživjela kad je imala pet godina. Majka ju je tukla, iznimno religiozna učiteljica zadala joj je frakturu lubanje, neki su od događaja koje je prošla prije vlastite europske revolucije. Ali, kako piše, to su bili normalni događaji u njezinu djetinjstvu i u životu ljudi koje poznaje. Smrt i bolest u Africi su svakodnevica, a ona je, kaže, prema tamošnjim standardima živjela dobro. Njezin otac, Hirsi Magan Isse, bio je vodeća figura u somalijskoj Demokratskoj fronti spasa, a dok je ona još bila dijete zatvorio ga je diktator Siad Barre. Otad je živjela u egzilu s majkom, bratom i sestrom. U Keniji je išla na tečaj za tajnicu, a majka joj nije dopuštala da radi. Zajedno s religioznim instruktorima odgajala ih je, kaže, tako da ne vjeruju nevjernicima i da mrze Židove koji su odgovorni za probleme u svijetu.

"Ljudi se obično ispričavaju za svoju kulturu, obitelj i ostalo. Mogu reći da u Trećem svijetu imamo stvari koje bi Zapad mogao naučiti, ali moj argument je da je zapadna liberalna kultura superiornija islamskoj plemenskoj kulturi", kaže Hirsi Ali koja izbjegava razgovore o svojoj svakodnevici, životu u Americi gdje se, kaže, osjeća kao kod kuće, i ostalim detaljima iz trenutnog života. Jedan od razlog takvoj tajnovitosti jest strah od odmazde kojoj je izložena. A drugi, njoj još važniji, jest to što želi isticati ono u što vjeruje i za što se zauzima. Iako je mnogi optužuju da razdvaja kulture, Hirsi Ali svojom retorikom ne želi svijet dijeliti u dva odvojena bloka.



"Ne bi se smjeli držati svojih običaja i vjerovanja koji su nas natjerali da se preselimo. Nažalost, ljudi u Trećem svijetu misle da će mijenjanjem kuće svoju bijedu ostaviti iza sebe. A to je ono u čemu je smisao debate o integraciji: ako ćeš ponijeti svoje vrijednosti i doći ovdje, to neće promjeniti tvoju nesreću", jasna je Hirsi Ali, koja u biti opisuje upravo "dužnost integracije" koju je britanski premijer Tony Blair nedavno istaknuo. Blairova sugestija da ljudi koji se žele preseliti u Veliku Britaniju, a ne slažu se s britanskim vrijednostima trebaju razmisliti žele li uopće tamo doći. Neki od komentara na Blairov stav bili su da je to politika "pošalji ih natrag", a upravo tada ljudima poput Hirsi Ali treba biti zahvalan. Ona zna i svjedoči što je život bez mogućnosti i slobodnog izbora te se ne srami svojih korijena, ali se ne srami ni prozvati vlastitu tradiciju i odreći je se.

- Ako je gospodin Bruckner bio ljubazan pročitati moju knjigu, nisam siguran na koji je način došao do zaključka da je knjiga napad na Ayaan Hirsi Ali. Divim joj se i slažem s većinom onog za što se zauzima. Ono gdje se razlikujemo je pitanje onog što se ističe. Kad od odanosti islamu prijeđete na ateizam, čini mi se da onda religiju, posebice islam, vidite kao korijene zla - odgovara Buruma. Njegovoj reakciji i odgovoru Bruckneru pridružio se i Timothy Garton Ash, britanski novinar i akademik, koji francuskom filozofu poručuje da dok se "čeličnom voljom brane temelji slobodnog društva, poput slobode izražavanja, potrebna je i velika tolerancija na kulturnu različitost".



- Politika integracije ne može se temeljiti na pretpostavci da će milijuni Muslimana odbaciti svoju vjeru kad dođu u Europu - piše Garton Ash.

Koga podržati: umjerene islamiste ili muslimanske disidente kao Hirsi Ali? Koga bi Zapad trebao podržati: umjerenog islamistu poput Tariqa Ramadana ili muslimanskog disidenta kao što je Ayaan Hirsi Ali, pitanje je kojim je pokrenuta međunarodna polemika na internet adresi www.signandsight.com. Da je skloniji prvoj opciji ne krije Ian Buruma, autor knjige o ubojstvu van Gogha koji Hirsi Ali ne štedi kritike. Francuski filozof Pascal Bruckner prozvao ga je da propagira formu multikulturalizma koji vodi ka legalnom apartheidu, napada Hirsi Ali te u svojoj knjizi povlači simetriju između nje i van Goghovog ubojice.

Ivana Rimac