Horwath consulting - Pokrenuli smo Hrvatsku, a sada ćemo i Srbiju

U nekoliko nenametljivo uređenih sobičaka na Trgu maršala Tita s pogledom na Hrvatsko narodno kazalište smješten je ured tvrtke Horwath consulting. Ovo je mjesto "rodilište" turističke promocije svih država u regiji, uključujući i Hrvatsku.



Odavde je "think tank" predvođen dvama doktorima znanosti - Miroslavom Dragičevićem i Sanjom Čižmar - isporučio, između ostalog, i strateški marketinški plan hrvatskog turizma, a nedavno je preuzeo osmišljavanje turističkog marketinga Srbije.



Ime tvrtke Horwath posebnu je zapaženo u javnosti kad ju je angažirala Srbija, zemlja koja će samo rijetke asocirati na turizam. Svjestan takvog imidža Srbije, Miroslav Dragičević ipak odlučno tvrdi da ta zemlja ima turističkog potencijala, ali i da predstoji dug put do njihova ostvarenja. O tom poslu Dragičević govori kao da hoda po jajima, uvažavajući i to da se u Hrvatskoj na poslove s "komšijama" često gleda smrknutih obrva.



- Srbija je 20 godina bila u mraku, izvan svih procesa. Njezin će loš imidž uskoro biti stvar prošlosti što je preduvjet za razvoj turizma.



Srbija ima nekoliko turistički zanimljivih proizvoda: prvo je sto banja, odnosno toplica. Od njih je četrdesetak u funkciji, a ostale su potencijal. One se mogu ponuditi kao roba za oporavak eventualno starijoj europskoj populaciji. Tamo će Skandinavci dobiti istu uslugu kao doma za triput manje novca. Drugi dio turističke ponude su srpske planine, koje u kontekstu zemalja u susjedstvu i novih cestovnih koridora u regiji dobivaju na značaju. Treće, Srbija ima jak potencijal s obzirom na to da je to tradicionalno agrikulturna zemlja. Ona je zemlja hedonističke kulture. Četvrto, Guča i Exit, događaji su na koje dolazi od 300 do 600 tisuća ljudi. Jak adut je i Beograd, koji ima viziju da napadne Prag i Budimpeštu kao gradove namijenjen zabavi. Beograd može postati blaga kopija Barcelone. Tu je i Vojvodina. Dakle, da bi zemlja razvila turizam, ne mora imati more.  



Zlatibor















































Horwath consulting je to sve evaluirao i predložio model razvoja, koji će biti mješavina privatnog i državnog kapitalističkog modela, slično Egiptu ili Turskoj. Srbija je na nuli i što god napravi, bit će veliki iskorak. Nije cilj da ona bude turistička velesila, nego da maksimira postojeće potencijale. Mi smo dali masterplan koji je već u implementaciji. Sada oni idu u branding, reorganizaciju državnog marketinga, formiranje državne agencije za turizam i tako dalje - kaže Dragičević.



Iako je Horwath consulting u suradnji s jednom španjolskom tvrtkom stvorio strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2001. do 2005. godine - inače vrlo hvaljen i s iznimnim rezultatima - Dragičević i Čižmar upozoravaju da je zastario i da se već kasni s upravo raspisanim natječajem za novi plan za period od 2007. do 2012. godine (u Horwath conslutingu, inače, još uvijek su u fazi odlučivanja o tome hoće li se na njega i javiti). Autori izvrsno prihvaćenog slogana "Mediteran kakav je nekad bio", smatraju da je vrijeme za potpunu promjenu strategije, točnije da je potrebno snažnije diverzificirati Hrvatsku na regije.



- Prvi zadatak je pojačati atribute turističkih regija i dati mogućnost njihova razvitka prema diverzifikaciji i jačanju njihova identiteta. Strategijom prefarbavanja starog Volkswagena, kako je išao naš turizam dosad, izvukli smo maksimum. Hrvatski turizam je pred velikim tunelom, nas samo inercija tržišta drži iznad vode - tvrdi Miroslav Dragičević, objasnivši pritom i zašto smatra da je slogan o Hrvatskoj kao "Mediteranu kakav je nekad bio" postao ne samo pogrešan, nego i kontraproduktivan: - U trenutku kad je to bilo predočeno, situacija je stvarno i bila takva. Sve druge značajke Mediterana tada su bile preuzete od strane drugih zemalja. Mediteranski artizam je uzela Francuska kroz 'Art of living', mitski dio su uzeli Grčka i Ciprani, pasiju za životom Španjolci, Italija je uzela dizajn, ljepotu, raspjevanost i tako dalje. I što je onda ostalo nama? Ništa! I ako nam je ostalo ništa, onda ćemo to tako i reći, istina je, nemamo ništa. Ali u marketinškom smislu to je ispalo pozitivno, imamo nešto što nismo potrošili, imamo stare gradove, čisto more, ništa nije uništeno. No, ta teza je opasna jer može igrati samo na kratki rok. To je jako dobro upalilo jer je bila iskrena poruka. Sada moramo stvoriti nove projekte - zaključio je.



Zašto pada Dubrovnik?



Dobar marketinški plan može pomoći samo kratkoročno, ali do značajnijeg poboljšanja neće doći dok se ne isprave nedostatci domaće turističke industrije. Veliki problem je što smo zemlja bez inovacijske politike i zbog toga nam je turizam zasnovan na deranju resursa. Nemamo nijedan ozbiljniji novi hotel, samo Dubrovnik, Opatija i eventualno Split imaju mogućnosti za cjelogodišnji turizam, nema tržišta hotelskih direktora, nema golfa, globalnih igrača…



No, ima i dobrih stvari. Recimo autoceste, buđenje svijesti o zaštiti okoliša, mali obiteljski hoteli, stancije i agroturizmi i ovih nekoliko globalnih brandova koji su već tu, poput Hiltona - kaže Dragičević.



Pogreške u implementaciji marketinške strategije i probleme koji iz toga proizlaze Dragičević i Čižmar ilustrirali su na primjeru Dubrovnika, čiji su ugostitelji i hotelijeri uglavnom bili vrlo nezadovoljni ovom sezonom.



- Imidž Dubrovnika kao povijesnog i arhitektonskog čuda i jadranskog bisera podržan je medijski kao otkriće svjetskih faca koje se tu pojavljuju. Taj imidž otovrio je strašan interes za putovanja u Dubrovnik pa su akteri taj pritisak nastojali maksimirati cijenama iza kojih nema vrijednosti i sadržaja. Nema iskustva boravka koji odgovara početnom imidžu i očekivanjima i tu dolazi do loma i razočaranja. Dubrovnik bi se trebao usmjeriti high end publici. Dubrovačke ljetne igre trebaju dobiti europski štih, treba imati svjetske restorane i vrhunske dućane i tako dalje - rekao je Dragičević, na što se nadovezala direktorica Horwath conslutinga Sanja Čižmar.



- U kvalitetnim objektima nije bilo nikakvih problema, onaj tko ima prozvod, ima i publiku. Ali pitanje je što Dubrovnik želi biti sutra, želi li stvarno imati u sezoni takvu gužvu s cruisera i ljude koji potroše tri eura i sprečavaju elitne goste da dođu i uživaju u destinaciji. Dubrovnik je definitivno destinacija broj jedan u Hrvatskoj i kao takvoga ga treba i pozicionitrati - kaže Čižmar.





- Prije pet godina radili smo strateški marketinški plan hrvatskog turizma. Tamo smo čak i osmislili slogan 'Mediteran kakav je nekad bio'.



Napravili smo masterplan razvoja turizma u Istri, koji je definirao osnovne smjernice i poluge za razvoj turizma u Istri.  Upravo smo završili masterplan razvoja turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prije nekoliko godina smo napravili strateški i operativni marketinški plan turizma za Grad Zagreb. Veći projekti su nam i hotel La Meridien u Splitu, koji se otvara za dva mjeseca, Sunčani vrtovi u Dubrovniku, gdje će ući dva snažna globalna branda. The Regent, koji će sagraditi novi hotel na toj lokaciji, i Radison Sas Hotel, također novi. Upravo završavamo s Brunom Orešarom kompleks Novi Vinodolski, koji će se spojiti s jednim velikim svjetskim brandom i tu će nastati prvi hrvatski resort s pet zvjezdica. Naš klijenat su i Jadranski luksuzni hoteli gospodina Gorana Štroka, kao i Brijuni rivijera - objasnio je Miroslav Dragičević.

Važni projekti Horwath consultinga

Zagrebački ured Horwath conslutinga predstavništvo je matične tvrtke iz New Yorka i pokriva gotovo cijelu jugoistočnu Europu. Radi se o jednoj od vodećih svjetskih tvrtki za hospitality managment.









1. nijedan novi ozbiljni hotel

2. samo tri destinacije s izgledima za cjelogodišnje poslovanje

3. nema tržišta hotelskih direktora

4. nerazvijen elektronički marketing i prodaja

5. nema golfa, tematskih parkova i novih atrakcija

6. nema dovoljno globalnih brandova

7. nema djelatne suradnje javnog i privatnog sektora



1. svijest o zaštiti prostora i buđenje lokalnih zajednica

2. autoceste i povezivanje otoka s kopnom

3. mali obiteljski hoteli

4. stancije i agroturizam

5. kultura konoba, lokalnih fešti i događanja
7 nedostataka hrvatskog turizma

5 prednosti hrvatskog turizma



lija Matanović
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. prosinac 2025 15:48