RIM - „Drugi vatikanski koncil je (…) crpeći iskustva i razmatranja iz prethodnog razdoblja ponudio Crkvi novo razumijevanje nje same i nov zamah u pastoralnoj akciji“ – naglasio je kardinal
Josip Bozanić u pozdravnoj riječi na dvodnevnom simpoziju „Hrvatska crkva i Drugi vatikanski koncil“, održanome u četvrtak i petak na Papinskome lateranskom sveučilištu u Rimu.
Skup su pozdravili i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, rektor Lateranskog sveučilišta i predsjednik Papinske akademije života nadbiskup Rino Fisichella, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin, te predsjednik Papinskog odbora za povjesničarske znanosti Walter Brandmüller.
Pored specifičnih tema, pozornost je usmjerena na značajne Hrvate na Koncilu, odnosno u koncilskoj Crkvi: kardinala Franju Šepera (o kojemu je govorio Željko Tanjić), nadbiskupa Franu Franića ( Ante Mateljan i Dušan Moro, te Emilio Marin), biskupa Karmela Zazinovića ( Anton Tamarut), te na Jordana Kuničića ( Marijan Biškup i Tonči Matulić), Ivana Illicha ( Mirjana Polić Bobić), odnosno Karla Balića (o čijem je prinosu mariologiji Koncila izvijestio Josip B. Percan).
Kardinal Tomáš Špidlik izvijestio je o značajkama kojima slavenski mislioci mogu obogatiti evropsku misao, Mato Zovkić o prinosu hrvatskih biskupa Drugome vatikanskom koncilu, Pero Aračić i Ivo Džinić o pastoralnim aspektima istupa hrvatskih biskupa na tom Koncilu, Jure Zečević o Hrvatima, ekumenizmu i dijalogu s islamom u duhu koncilskog otvaranja Katoličke crkve, Adalbert Rebić o hrvatskom prinosu mariološkim izučavanjima, a Mario Cifrak i Dario Topić o novome hrvatskom prijevodu Svetog pisma, kolektivnom radu teologâ, filologâ i književnikâ.
Koncilska iskustva u zemljama gdje su na vlasti bile komunističke partije čine također važan tematski blok tog skupa. Philippe Chenaux, profesor na Papinskome lateranskom sveučilištu, govorio je o udjelu crkava s Istoka na Drugome vatikanskom koncilu i o počecima vatikanske „Istočne politike“, povjesničar Franjo Šanjek sa Sveučilišta u Zagrebu o odnosima Crkve i države u svjetlu koncilske obnove na primjeru protokola Svete Stolice i SFR Jugoslavije 1967, a danas je tome posvećen i zaključni okrugli stol pod predsjedanjem nadbiskupa Nikole Eterovića, glavnog tajnika Biskupske sinode, na kojemu sudjeluju podtajnik emeritus Kongregacije za kler Milan Simčić (Udio episkopatâ komunističke Evrope na Drugome vatikanskom koncilu te crkveno i društveno stanje u Jugoslaviji i u regionu), rektor Papinskoga orijentalnog zavoda Cyril Vasyl' (Recepcija Drugoga vatikanskog koncila u Čehoslovačkoj), predsjednik Zavoda za duhovnost Papinskoga grgurovskog sveučilišta Mihály Szentmártoni (Obnova u zemljama madžarskog jezika), urednik albanskog programa Vatikanskog radija David Djudjaj (Stanje u zemljama albanskog jezika), urednik rumunjskog programa Vatikanskog radija Antonio Lucaci (Koncilska obnova u Rumunjskoj i Bugarskoj), profesor na Papinskome orijentalnom zavodu Jakov Kulič (Teološka obnova u grkokatoličkim crkvama), dekan Papinskoga teološkog fakulteta sv. Bonaventure Zdzislaw J. Kijas (E kumenski dijalog s pravoslavnim crkvama) te profesor Papinskog zavoda Ivana Pavla II za izučavanje braka i obitelji (Stanje u Poljskoj. Crkve šutnje i papa Ivan Pavao II).
Knjigu su predstavili nadbiskup Rino Fisichella (rektor Lateranskog sveučilišta i predsjednik Papinske akademije života), monsignor Erwin Gatz (rektor Papinskoga teutonskog zavoda), Francisco Vázquez y Vázquez (španjolski veleposlanik pri Svetoj Stolici), Hanna Suchoska (poljska veleposlanica pri Svetoj Stolici i članica Papinske akadeije društvenih znanosti), te kardinal Paul Poupard, umirovljeni predsjednik Papinskog vijeća za kulturu.
Inoslav Bešker
Skup su pozdravili i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, rektor Lateranskog sveučilišta i predsjednik Papinske akademije života nadbiskup Rino Fisichella, hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Emilio Marin, te predsjednik Papinskog odbora za povjesničarske znanosti Walter Brandmüller.
Pored specifičnih tema, pozornost je usmjerena na značajne Hrvate na Koncilu, odnosno u koncilskoj Crkvi: kardinala Franju Šepera (o kojemu je govorio Željko Tanjić), nadbiskupa Franu Franića ( Ante Mateljan i Dušan Moro, te Emilio Marin), biskupa Karmela Zazinovića ( Anton Tamarut), te na Jordana Kuničića ( Marijan Biškup i Tonči Matulić), Ivana Illicha ( Mirjana Polić Bobić), odnosno Karla Balića (o čijem je prinosu mariologiji Koncila izvijestio Josip B. Percan).
Kardinal Tomáš Špidlik izvijestio je o značajkama kojima slavenski mislioci mogu obogatiti evropsku misao, Mato Zovkić o prinosu hrvatskih biskupa Drugome vatikanskom koncilu, Pero Aračić i Ivo Džinić o pastoralnim aspektima istupa hrvatskih biskupa na tom Koncilu, Jure Zečević o Hrvatima, ekumenizmu i dijalogu s islamom u duhu koncilskog otvaranja Katoličke crkve, Adalbert Rebić o hrvatskom prinosu mariološkim izučavanjima, a Mario Cifrak i Dario Topić o novome hrvatskom prijevodu Svetog pisma, kolektivnom radu teologâ, filologâ i književnikâ.
Koncilska iskustva u zemljama gdje su na vlasti bile komunističke partije čine također važan tematski blok tog skupa. Philippe Chenaux, profesor na Papinskome lateranskom sveučilištu, govorio je o udjelu crkava s Istoka na Drugome vatikanskom koncilu i o počecima vatikanske „Istočne politike“, povjesničar Franjo Šanjek sa Sveučilišta u Zagrebu o odnosima Crkve i države u svjetlu koncilske obnove na primjeru protokola Svete Stolice i SFR Jugoslavije 1967, a danas je tome posvećen i zaključni okrugli stol pod predsjedanjem nadbiskupa Nikole Eterovića, glavnog tajnika Biskupske sinode, na kojemu sudjeluju podtajnik emeritus Kongregacije za kler Milan Simčić (Udio episkopatâ komunističke Evrope na Drugome vatikanskom koncilu te crkveno i društveno stanje u Jugoslaviji i u regionu), rektor Papinskoga orijentalnog zavoda Cyril Vasyl' (Recepcija Drugoga vatikanskog koncila u Čehoslovačkoj), predsjednik Zavoda za duhovnost Papinskoga grgurovskog sveučilišta Mihály Szentmártoni (Obnova u zemljama madžarskog jezika), urednik albanskog programa Vatikanskog radija David Djudjaj (Stanje u zemljama albanskog jezika), urednik rumunjskog programa Vatikanskog radija Antonio Lucaci (Koncilska obnova u Rumunjskoj i Bugarskoj), profesor na Papinskome orijentalnom zavodu Jakov Kulič (Teološka obnova u grkokatoličkim crkvama), dekan Papinskoga teološkog fakulteta sv. Bonaventure Zdzislaw J. Kijas (E kumenski dijalog s pravoslavnim crkvama) te profesor Papinskog zavoda Ivana Pavla II za izučavanje braka i obitelji (Stanje u Poljskoj. Crkve šutnje i papa Ivan Pavao II).
Knjigu su predstavili nadbiskup Rino Fisichella (rektor Lateranskog sveučilišta i predsjednik Papinske akademije života), monsignor Erwin Gatz (rektor Papinskoga teutonskog zavoda), Francisco Vázquez y Vázquez (španjolski veleposlanik pri Svetoj Stolici), Hanna Suchoska (poljska veleposlanica pri Svetoj Stolici i članica Papinske akadeije društvenih znanosti), te kardinal Paul Poupard, umirovljeni predsjednik Papinskog vijeća za kulturu.
Predstavljena knjiga 'Upoznao sam se s dvojicom papa'U četvrtak je u Dvorani Pija XI Lateranskog sveučilišta predstavljena, u nakladi tog Sveučilišta, knjiga Ho conosciuto due Papi (Upoznao sam se s dvojicom papa) hrvatskog arheologa i veleposlanika pri Svetoj Stolici Emilija Marina. O sadržaju te nevelike knjige govori njezin podnaslov: Priča o čuvstvu i razmišljanju na tragu Ivana Pavla II i Benedikta XVI. |
Inoslav Bešker
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....