Najnovija ponuda kragujevačkog proizvođača automobila Zastava hrvatskim proizvođačima autodijelova i komponenti za suradnju u proizvodnji modela Zastava 10, koji je ustvari prethodnik Grande Punta, zasigurno je starije čitatelje vratila u 70-e i 80-e godine prošlog stoljeća kada je Crvena zastava svojim Fićekima, Stojadinima, Yugima i 128-icama palila i žarila tržištem bivše Jugoslavije.
Naravno, i ovaj će put Hrvati, ako do realizacije projekta dođe, dobiti mrvice u proizvodnji Zastave 10, odnosno starog Punta koji bi se krajem godine trebao prestati proizvoditi u Italiji te početi raditi u Kragujevcu. U Srbiji bi se proizvodilo najmanje 20.000 primjeraka godišnje u sljedećih barem pet godina, a što bi naše tvrtke radile, još nije poznato. Pretpostavlja se da bi to mogli biti pojedini sklopovi, možda sustav hlađenja i kočioni sustavi.
Do raspada bivše Jugoslavije najveći proizvođač automobila na ovom području bili su Zavodi Crvena zastava iz Kragujevca, koji su, osim automobila, proizvodili i oružje. Ustvari, proizvodnja automobila oduvijek je bila samo paravan iza kojega se od očiju javnosti krila puno moćnija, ratna industrija. Početak automobilske industrije Zavoda Crvena zastava datira 1953. godine kada je s montažnih traka u Kragujevcu sišao prvi terenac tipa Jeep tvrtke Willys, koji je montiran u samo 162 primjerka uz minimalni udio domaćeg materijala.
Nakon toga, 12. kolovoza 1954., s Fiatom je sklopljen licencni ugovor za izradu terenskog vozila AR 51/55, poznatijeg kao "kampanjola", čiji su prvi primjerci isporučeni krajem te godine. Fiat je ostao dugogodišnji partner čiju je licencu Crvena zastava nemilosrdno koristila kroz sve proizvode, osim oružja. Popularni Fićo (Zastava 750) razvijen je na bazi Fiata 600D u koji je ugrađivan agregat od 750 ccm. Proizvodio se od 1955. punih 30 godina i napravljen je u gotovo 925.000 primjeraka. Od 1961. proizvodi se i Zastava 1300, poznatija kao "tristać", a posljednji model tog vozila izašao je s proizvodne trake krajem 1979. godine.
U tom je razdoblju proizvedeno više od 200.000 "tristaća". Prvi vlastiti automobil Zavodi Crvena zastava izrađuju 15. listopada 1971. godine, a riječ je o Zastavi 101, poznatijoj kao Stojadin. Proizvedeno ih je više od milijun, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 1979. kada je s montažnih traka sišlo 88.918 primjeraka. Milijunto Zastavino vozilo proizvedeno je u prosincu 1975. godine.
Uz Yuga na tržište stižu i Zastava 128 - Skala te Florida. Raspadom Jugoslavije došlo je i do sloma Crvene zastave koja se pokušava izvući iz 15-godišnje agonije. Jedan od modela koji bi im trebao pomoći u tome jest Zastava 10, odnosno Fiat Punto.
Tvornica u Novome Mjestu osnovana je 1954. godine kao Industrija Motornih Vozil za licencnu proizvodnju DKW-a. Od 1958. djeluje pod nazivom IMV, a od 1967. do 1972. s British Leyland Motor Company licencno radi za to vrijeme kvalitetno i udobno vozilo Austin. Od 1973. godine u zajedničkom poslu s Renaultom sastavlja popularnu "četvorku", odnosno malog diva, zatim Renault 12, Renault 18, Renault 5 i na kraju Clio II.
Renaulti iz Novog Mesta
Tvornica mijenja ime u Revoz 1992. godine, a od 1998. u Novom Mjestu proizvodi se Clio II. S proizvodnih traka sišlo je više od milijun primjeraka Clija II, s tim da je u Novom Mjestu sastavljeno 575.000 Renaulta 4 te po 300.000 primjeraka Renaulta 5 i Clija prve generacije. U veljači 2005. proizveden je dvomilijunti Renault u toj slovenskoj tvornici. Prema riječima vodećeg čovjeka korporacije Renault Nissan, Carlosa Ghosna, danas tvornica u Novom Mjestu konkurira pogonima prvenstveno u središnjoj i istočnoj Europi, kao i tvornicama u Aziji.
Nekad velika i slavna Tvornica automobila Sarajevo - TAS u Vogošću, gdje se proizvodio popularni Golf, danas je samo sjena nekadašnjeg socijalističkog giganta. Rat na ovim prostorima uništio je velike planove s automobilom (Golfom) koji je donio miris Zapada u ustajalu žabokrečinu trulog socijalizma.
Umjesto promocije Golfa III koji je stizao kao zamjena za oronulu dvojku, došao je rat koji je TAS pretvorio u bojno polje. Stotine proizvedenih "dvojki" i 50-ak novih modela "trojke" nestalo je u trenu u džepovima moćnika s Pala. Vrata Golfu otvorio je NSU Princ koji je još 1965. sklapan u vogošćanskom Pretisu.
Prosječna proizvodnja Golfa se nakon nekoliko godina ustalila na 25.000 primjeraka godišnje, ali rat je učinio svoje. Krah je uslijedio, a danas tvornica u Vogošću radi zahvaljujući ponovnom dolasku Volkswagena. Međutim, montaža Škode (Fabije i Octavije) i Golfa petice na niskim je granama.
Čini se da su Nijemci ušli u novi posao isključivo zbog strateških razloga, odnosno da im konkurencija ne bi došla u BiH. Jer, sklapanje 20 do 30 automobila dnevno je minorno, ali s obzirom na malo i siromašno tržište BiH, sasvim dovoljno.
TAS Sarajevo
Nakon potpisivanja ugovora 1969. godine između UNIS-a, koji je nastao fuzijom četiri tvornice i njemačkog Volkswagena, te gradnjom tvorničke hale i formalno je nastao TAS.
Revoz Novo Mesto
Od svih tvornica na tlu bivše Jugoslavije, najuspješnija je bila slovenski Revoz (Renault vozila) iz Novog Mesta. U njoj se još proizvodi Renault Clio druge generacije te se priprema proizvodnja novog Twinga.
Dijelovi za Opel
Još jedan projekt na prostorima bivše Jugoslavije propao je 1992. godine - IDA Kikinda koja je proizvodila dijelove za Opelove automobile te na osnovi izvezenih količina uvozila gotove automobile (Kadett, Omega, Senator, Ascona...). Nakon osmogodišnje suradnje, 1977. Livnica Kikinda potpisuje ugovor s Opelom o zajedničkom ulaganju i dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji, a prve isporuke iz Kikinde kreću 1979. godine.
Budući da je IDA izvozila poluobrađene i finalno obrađene komponente za prvu ugradnju u Opelova vozila, omogućen je uvoz 1-1. Do uvođenja ekonomskih sankcija u travnju 1992. godine na teritorij bivše Jugoslavije uvezeno je 38.700 Opelovih vozila. Slijede stanka od nekoliko godina i početak stvaranja nove mreže dilera.
Od značajnih automobilskih tvornica na tlu bivše Jugoslavije treba još spomenuti slovenski Cimos koji je nastao 1972. godine zajedničkim ulaganjem s Citroënom. Osnovna djelatnost Cimosa bila je proizvodnja dijelova i montaža osobnih vozila. To je potrajalo do 1996. godine kada je PSA grupacija Peugeot Citroën prekinula suradnju s Cimosom koji se okrenuo samostalnom razvoju. Razlog raskida "braka" bila je ekonomska neisplativost za francuskog partnera.
Što se tiče same Hrvatske, autoindustrija kod nas nikad nije zaživjela. U vrijeme Jugoslavije, i to najviše iz političkih i strateških razloga, proizvodnja dijelova i montaža osobnih automobila nikad nisu stigli u Hrvatsku. Ono malo što smo imali, poput proizvodnje motora (TMZ, Torpedo), motocikla (TMZ) i autobusa (Tvornica autobusa Zagreb) i što se stvaralo pola stoljeća, propalo je u tranzicijskom procesu, odnosno lopovluku i otimačini.
U srpnju 1974. godine Zagreb je dobio prvu i jedinu montažnu traku za automobile koja je ikada egzistirala u Hrvatskoj. Velikodušnom gestom, u servisnom objektu izgrađenom na 33.000 četvornih metara, Crvena Zastava je ustupila montažu Fiata 132 GLS.
U montažnoj hali na Žitnjaku veličine 4400 metara četvornih predviđala
se u prvo vrijeme montaža oko tri tisuće automobila godišnje.
Zagrebačka povijesna montaža automobila ubrzo je i trajno otišla u povijest, a ostao je samo ogromni servisni centra. Zastava je planirala i izradu sličnih kapaciteta u Splitu i Slavonskom Brodu, ali je od toga ostalo samo mrtvo slovo na papiru.
Prvi automobil razvijen samostalno u Tvornici automobila u Kragujevcu bio je Yugo i to 1980. godine. Prodan je u više od 750.000 primjeraka, a Crvena Zastava je imala velike planove tako da je 1984. godine sklopljen ugovor o njegovom izvozu u SAD.
Prvi kontigent od 500 Yuga za Ameriku krenulo je 23. srpnja 1985. godine, a ukupno je u SAD izvezeno 141.151 primjerak Yuga. Od navodnog posla stoljeća ispao je pravi fijasko pa je Yugo zbog nekvalitetne izvedbe proglašen najlošijim automobilom u Sjedinjenim Američkim Državama, a na tamošnjem tržištu ismijavan je do besvijesti. Koštao je 3999 američkih dolara što je bilo jako povoljno.
Zdravko Juričko
Naravno, i ovaj će put Hrvati, ako do realizacije projekta dođe, dobiti mrvice u proizvodnji Zastave 10, odnosno starog Punta koji bi se krajem godine trebao prestati proizvoditi u Italiji te početi raditi u Kragujevcu. U Srbiji bi se proizvodilo najmanje 20.000 primjeraka godišnje u sljedećih barem pet godina, a što bi naše tvrtke radile, još nije poznato. Pretpostavlja se da bi to mogli biti pojedini sklopovi, možda sustav hlađenja i kočioni sustavi.
Do raspada bivše Jugoslavije najveći proizvođač automobila na ovom području bili su Zavodi Crvena zastava iz Kragujevca, koji su, osim automobila, proizvodili i oružje. Ustvari, proizvodnja automobila oduvijek je bila samo paravan iza kojega se od očiju javnosti krila puno moćnija, ratna industrija. Početak automobilske industrije Zavoda Crvena zastava datira 1953. godine kada je s montažnih traka u Kragujevcu sišao prvi terenac tipa Jeep tvrtke Willys, koji je montiran u samo 162 primjerka uz minimalni udio domaćeg materijala.
Nakon toga, 12. kolovoza 1954., s Fiatom je sklopljen licencni ugovor za izradu terenskog vozila AR 51/55, poznatijeg kao "kampanjola", čiji su prvi primjerci isporučeni krajem te godine. Fiat je ostao dugogodišnji partner čiju je licencu Crvena zastava nemilosrdno koristila kroz sve proizvode, osim oružja. Popularni Fićo (Zastava 750) razvijen je na bazi Fiata 600D u koji je ugrađivan agregat od 750 ccm. Proizvodio se od 1955. punih 30 godina i napravljen je u gotovo 925.000 primjeraka. Od 1961. proizvodi se i Zastava 1300, poznatija kao "tristać", a posljednji model tog vozila izašao je s proizvodne trake krajem 1979. godine.
U tom je razdoblju proizvedeno više od 200.000 "tristaća". Prvi vlastiti automobil Zavodi Crvena zastava izrađuju 15. listopada 1971. godine, a riječ je o Zastavi 101, poznatijoj kao Stojadin. Proizvedeno ih je više od milijun, a rekordna godišnja proizvodnja ostvarena je 1979. kada je s montažnih traka sišlo 88.918 primjeraka. Milijunto Zastavino vozilo proizvedeno je u prosincu 1975. godine.
Uz Yuga na tržište stižu i Zastava 128 - Skala te Florida. Raspadom Jugoslavije došlo je i do sloma Crvene zastave koja se pokušava izvući iz 15-godišnje agonije. Jedan od modela koji bi im trebao pomoći u tome jest Zastava 10, odnosno Fiat Punto.
Tvornica u Novome Mjestu osnovana je 1954. godine kao Industrija Motornih Vozil za licencnu proizvodnju DKW-a. Od 1958. djeluje pod nazivom IMV, a od 1967. do 1972. s British Leyland Motor Company licencno radi za to vrijeme kvalitetno i udobno vozilo Austin. Od 1973. godine u zajedničkom poslu s Renaultom sastavlja popularnu "četvorku", odnosno malog diva, zatim Renault 12, Renault 18, Renault 5 i na kraju Clio II.
Renaulti iz Novog Mesta
Tvornica mijenja ime u Revoz 1992. godine, a od 1998. u Novom Mjestu proizvodi se Clio II. S proizvodnih traka sišlo je više od milijun primjeraka Clija II, s tim da je u Novom Mjestu sastavljeno 575.000 Renaulta 4 te po 300.000 primjeraka Renaulta 5 i Clija prve generacije. U veljači 2005. proizveden je dvomilijunti Renault u toj slovenskoj tvornici. Prema riječima vodećeg čovjeka korporacije Renault Nissan, Carlosa Ghosna, danas tvornica u Novom Mjestu konkurira pogonima prvenstveno u središnjoj i istočnoj Europi, kao i tvornicama u Aziji.
Nekad velika i slavna Tvornica automobila Sarajevo - TAS u Vogošću, gdje se proizvodio popularni Golf, danas je samo sjena nekadašnjeg socijalističkog giganta. Rat na ovim prostorima uništio je velike planove s automobilom (Golfom) koji je donio miris Zapada u ustajalu žabokrečinu trulog socijalizma.
Umjesto promocije Golfa III koji je stizao kao zamjena za oronulu dvojku, došao je rat koji je TAS pretvorio u bojno polje. Stotine proizvedenih "dvojki" i 50-ak novih modela "trojke" nestalo je u trenu u džepovima moćnika s Pala. Vrata Golfu otvorio je NSU Princ koji je još 1965. sklapan u vogošćanskom Pretisu.
Prosječna proizvodnja Golfa se nakon nekoliko godina ustalila na 25.000 primjeraka godišnje, ali rat je učinio svoje. Krah je uslijedio, a danas tvornica u Vogošću radi zahvaljujući ponovnom dolasku Volkswagena. Međutim, montaža Škode (Fabije i Octavije) i Golfa petice na niskim je granama.
Čini se da su Nijemci ušli u novi posao isključivo zbog strateških razloga, odnosno da im konkurencija ne bi došla u BiH. Jer, sklapanje 20 do 30 automobila dnevno je minorno, ali s obzirom na malo i siromašno tržište BiH, sasvim dovoljno.
TAS Sarajevo
Nakon potpisivanja ugovora 1969. godine između UNIS-a, koji je nastao fuzijom četiri tvornice i njemačkog Volkswagena, te gradnjom tvorničke hale i formalno je nastao TAS.
Revoz Novo Mesto
Od svih tvornica na tlu bivše Jugoslavije, najuspješnija je bila slovenski Revoz (Renault vozila) iz Novog Mesta. U njoj se još proizvodi Renault Clio druge generacije te se priprema proizvodnja novog Twinga.
|
|
Dijelovi za Opel
Još jedan projekt na prostorima bivše Jugoslavije propao je 1992. godine - IDA Kikinda koja je proizvodila dijelove za Opelove automobile te na osnovi izvezenih količina uvozila gotove automobile (Kadett, Omega, Senator, Ascona...). Nakon osmogodišnje suradnje, 1977. Livnica Kikinda potpisuje ugovor s Opelom o zajedničkom ulaganju i dugoročnoj proizvodnoj kooperaciji, a prve isporuke iz Kikinde kreću 1979. godine.
Budući da je IDA izvozila poluobrađene i finalno obrađene komponente za prvu ugradnju u Opelova vozila, omogućen je uvoz 1-1. Do uvođenja ekonomskih sankcija u travnju 1992. godine na teritorij bivše Jugoslavije uvezeno je 38.700 Opelovih vozila. Slijede stanka od nekoliko godina i početak stvaranja nove mreže dilera.
Od značajnih automobilskih tvornica na tlu bivše Jugoslavije treba još spomenuti slovenski Cimos koji je nastao 1972. godine zajedničkim ulaganjem s Citroënom. Osnovna djelatnost Cimosa bila je proizvodnja dijelova i montaža osobnih vozila. To je potrajalo do 1996. godine kada je PSA grupacija Peugeot Citroën prekinula suradnju s Cimosom koji se okrenuo samostalnom razvoju. Razlog raskida "braka" bila je ekonomska neisplativost za francuskog partnera.
Što se tiče same Hrvatske, autoindustrija kod nas nikad nije zaživjela. U vrijeme Jugoslavije, i to najviše iz političkih i strateških razloga, proizvodnja dijelova i montaža osobnih automobila nikad nisu stigli u Hrvatsku. Ono malo što smo imali, poput proizvodnje motora (TMZ, Torpedo), motocikla (TMZ) i autobusa (Tvornica autobusa Zagreb) i što se stvaralo pola stoljeća, propalo je u tranzicijskom procesu, odnosno lopovluku i otimačini.
U srpnju 1974. godine Zagreb je dobio prvu i jedinu montažnu traku za automobile koja je ikada egzistirala u Hrvatskoj. Velikodušnom gestom, u servisnom objektu izgrađenom na 33.000 četvornih metara, Crvena Zastava je ustupila montažu Fiata 132 GLS.
U montažnoj hali na Žitnjaku veličine 4400 metara četvornih predviđala
se u prvo vrijeme montaža oko tri tisuće automobila godišnje.
Zagrebačka povijesna montaža automobila ubrzo je i trajno otišla u povijest, a ostao je samo ogromni servisni centra. Zastava je planirala i izradu sličnih kapaciteta u Splitu i Slavonskom Brodu, ali je od toga ostalo samo mrtvo slovo na papiru.
|
Prva i jedina montaža
|
Prvi automobil razvijen samostalno u Tvornici automobila u Kragujevcu bio je Yugo i to 1980. godine. Prodan je u više od 750.000 primjeraka, a Crvena Zastava je imala velike planove tako da je 1984. godine sklopljen ugovor o njegovom izvozu u SAD.
Prvi kontigent od 500 Yuga za Ameriku krenulo je 23. srpnja 1985. godine, a ukupno je u SAD izvezeno 141.151 primjerak Yuga. Od navodnog posla stoljeća ispao je pravi fijasko pa je Yugo zbog nekvalitetne izvedbe proglašen najlošijim automobilom u Sjedinjenim Američkim Državama, a na tamošnjem tržištu ismijavan je do besvijesti. Koštao je 3999 američkih dolara što je bilo jako povoljno.
|
Kragujevački Yugo za Ameriku
|
Zdravko Juričko
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....